Dani energetske tranzicije Istarske županije naziv je dvodnevne konferencije koja je danas započela s radom u labinskom Sportskom centru Franko Mileta, a održava se u organizaciji Istarske Regionalne Energetske Agencije i u suradnji s Istarskom županijom i Energetskim Institutom Hrvoje Požar.

Kako se moglo čuti na otvorenju konferencije, kojoj se u ime Istarske županije odazvao župan Boris Miletić, cilj je otvoriti dijalog i potaknuti suradnju dionika iz javnog i privatnog sektora o ključnim temama za uspješnu i pravednu energetsku tranziciju, od održive mobilnosti do osnivanja energetskih zajednica. 

(Foto Istarska županija)

"Zelena tranzicija neophodna je radi smanjenja proizvodnje stakleničkih plinova i utjecaja na klimatske promjene. Zato smo mi u Istarskoj županiji pokrenuli izmjene Prostornog plana koje će omogućiti korištenje potencijala sunca i razmotriti potencijale vjetra, ali ne manje bitno je i da Istarska županija provodi razne projekte postavljanja tzv. mini elektrana na krovove javnih zgrada čime doprinosimo smanjenju proizvodnje stakleničkih plinova i utjecaja na klimatske promjene.

Dakle, aktivno smo se uključili u zelenu tranziciju i vjerujemo da ćemo ispuniti ciljeve i prije zadanih rokova Europske unije do 2050. godine. Siguran sam da ćemo do 2035. biti energetski samodostatni te  da će se većina proizvodnje električne energije koristiti iz obnovljivih izvora", rekao je župan Miletić na otvorenju konferencije. 

Prigodnim riječima sudionicima konferencije obratili su se gradonačelnik Labina Valter Glavičić i predstavnica organizatora konferencije IRENA-e Doris Pajković.

- Grad Labin radi puno na zelenoj tranziciji. Sada potičemo ugradnju solarnih panela, u četiri godine sufinancirali smo više od 60 panela na krovovima kuća s više od 400 kilovata električne energije.

Da su svi tako radili, danas bi Hrvatska u sunčevim panelima imala električnu energiju snage nekadašnje TE Plomin 1. Pratimo program razvoja Istre koji mora biti transparentan i javno dostupan, o njemu se treba javno razgovarati, jer Istra je naša, zajednička, a sve smo do sada rasprodali, nemojmo biti naivni i glupi, poručio je Glavičić.

Program je podijeljen u dva tematska dana, a sudjeluju brojni stručnjaci, predstavnici institucija, lokalne i regionalne samouprave, znanstvene zajednice i privatnog sektora. Prvoga dana konferencija je posvećena temama zelene i održive mobilnosti te inovativnim rješenjima u području javnog prijevoza.

Održana su dva panela – "Istra – dostupna i povezana regija" i "Zelena mobilnost – ključ održivog razvoja urbanih sredina", na kojima se raspravljalo o prometnoj integraciji Istre kroz strateške projekte kao što su dovršetak Istarskog ipsilona i uključivanje istarskih željeznica u europsku TEN-T mrežu.

(Foto Istarska županija)

Naglasak je stavljen na biti izazove i mogućnosti razvoja održivih prometnih sustava uključujući elektrifikaciju javnog prijevoza, primjenu obnovljivih izvora energije, modernizaciju voznog parka te uvođenje tehnologija poput elektrobaterijskih vlakova i vozila na vodik.

Sudjelujući u panelu Istra – dostupna i povezana regija, zajedno sa Željkom Ukićem iz HŽ Putničkog prijevoza, Ivicom Šuranom iz BINA Istre, Nikolom Matijaševićem iz Energetskog Instituta Hrvoje Požar, Markom Švajdom s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Rajkom Jurmanom iz Lučke uprave Rijeka, župan Miletić naglasio je da Istarska županija kontinuirano ulaže u razvoj prometne infrastrukture "svjesna sezonalnih pritisaka i potrebe za održivim prometnim rješenjima". 

"Stavljamo posebno snažan fokus na razvoj županijskih i lokalnih cesta, kao i na alternativne oblike prijevoza – željeznicu, pomorski promet i biciklističku infrastrukturu. Širenje Istarskog ipsilona prema Labinu, kroz planirani odvojak X kraka, važno je za ravnomjerniji razvoj istočne Istre, rasterećenje lokalnih prometnica i bolju dostupnost ovoj brzo rastućoj zoni gdje nam se svake godine doseljava sve veći broj stanovnika", rekao je župan Miletić.

Govoreći o željezničkom prometu s postojećih oko 130 kilometara pruge u Istri, naglasio je kako je upravo željeznica ključna za održivi razvoj i bolju povezanost Istarske županije s ostatkom Hrvatske i europskom TEN-T mrežom, osobito u kontekstu dekarbonizacije prometa i revitalizacije regionalnih linija te izrazio zadovoljstvo najnovijim ulaganjima države u obnovu pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi vrijedne 55 milijuna eura uvećano za PDV. Župan je ujedno je poručio kako pomorski i zračni promet imaju snažan potencijal koji treba dodatno osnažiti. 

Drugog dana konferencije naglasak će biti na konceptu energetskih zajednica – inovativnom modelu koji građanima, lokalnim zajednicama i poduzetnicima omogućuje aktivno sudjelovanje u proizvodnji, potrošnji i dijeljenju energije iz obnovljivih izvora.

Bit će predstavljeni projekti koje IRENA trenutno provodi – REFINEE, EnerCmed, HERCULES-CE i NRGCOM, s ciljem stvaranja konkretnih temelja za osnivanje i rad energetskih zajednica. U panel raspravama sudjelovat će predstavnici institucija poput HERA-e, EIHP-a, HEP ODS-a, akademske zajednice i lokalne samouprave, a otvorit će se pitanja zakonodavnog i tehničkog okvira, kapaciteta mreže, trofaznih priključaka, pametnih brojila te financijske i pravne održivosti ovakvih inicijativa.

IRENA svoju prvu energetsku zajednicu pokrenula još 2015. godine u Labinu kroz sustav geotermalnog grijanja dječjeg vrtića Pjerina Verbanac, pokazujući kako ovakvi modeli mogu uspješno funkcionirati u praksi.

Dani energetske tranzicije Istarske županije otvaraju prostor za novu fazu razvoja lokalne energetike u Istri, a ovogodišnja konferencija predstavlja važan korak u povezivanju ključnih aktera, razmjeni znanja i oblikovanju zajedničke vizije održive budućnosti Istarske županije.

Povezane vijesti

• ISTARSKI ŽUPAN I NAČELNICI ŠEST OPĆINA SREDIŠNJE ISTRE POTPISALI UGOVORE: Pomoć u financiranju šetnica, rasvjete, kanalizacije, zida oko groblja…
• Županijski program ECO DOMUS među TOP 100 održivih priča destinacija na svijetu
• Za razvoj poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i vodnog gospodarstva dodijeljeno 840 tisuća kuna