U Labinu je prošlog mjeseca održan 2. Gerontološki skup Istarske županije, a okupio je vodeće stručnjake iz područja gerontologije, zdravstva i socijalne skrbi. Cilj mu je bio naglasiti važnost zdravog i aktivnog starenja te predstaviti strategije i inicijative usmjerene na poboljšanje kvalitete života starijih osoba.

Više od 170 sudionika, odnosno zdravstvenih i ostalih stručnjaka (socijalni radnici, fizioterapeuti, psiholozi, pružatelji socijalnih usluga, JLS, udruge) koji se bave gerontološkim područjem raspravljali su tako o raznim temama, uključujući utjecaj zdravog načina života na dugovječnost, prevenciju kroničnih bolesti, važnost tjelesne i mentalne aktivnosti te razvoj zajednica prilagođenih starijoj dobi.

(Foto: Istarska županija)

Dogradnja i izgradnja domova za starije

U svijetu koji se suočava s ubrzanim starenjem populacije, pitanje kvalitete života starijih osoba postaje jedno od ključnih društvenih izazova. Kako omogućiti ljudima da ostanu aktivni, zdravi i uključeni u zajednicu i u kasnijim godinama života?

U ime organizatora, zahvalivši Gradu Labinu na domaćinstvu Skupa, sudionike je pozdravio dr. Aleksandar Stojanović, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, istaknuvši važnost prilagodbe društva izazovima koje donosi produljeni životni vijek.

- Postpandemijsko razdoblje donijelo je značajne društvene promjene - starije osobe postaju sve aktivniji sudionici društva, dok se istovremeno mijenja i tržište rada s rastućim brojem starijih zaposlenika. Naš cilj nije samo produljiti životni vijek, već i osigurati njegovu kvalitetu. Ključ leži u promicanju zdravih i aktivnih stilova života te u poticanju starijih osoba na društvenu uključenost, naglasio je ravnatelj dr. Stojanović. Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije će i dalje razvijati programe i aktivnosti za osiguravanje dobrobiti populacije svih dobrih skupina poput ovog važnog skupa te se zahvalio iznimnim predavačima, koji su prihvatili biti dijelom Skupa.

Istarski župan Boris Miletić pozdravivši prisutne i nakon zahvale organizatoru naglasio je važnost teme samog Skupa. Tema je pogođena, rekao je župan te se osvrnuo na ulogu Istarske županije u brizi o sugrađanima treće životne dobi. Naime, kako župan kontinuirano ističe, upravo je socijalna skrb, uz zdravstvo i obrazovanje, prioritet ovog mandata što potvrđuju kapitalni projekti Istarske županije usmjerene, u prvome redu na dogradnje i izgradnje domova za starije osobe diljem Istre.

- Uvijek ističem da je dužnost zajednice brinuti se o našim najmlađima - našoj djeci jer bez nas naprosto ne mogu, te o našim sugrađanima treće životne dobi koji su nas svojim radnim vijekom itekako zadužili te doprinijeli razvoju naše Istre. I zato sam posebno ponosan što smo u protekle gotovo pa četiri godine sagradili dva potpuno nova Doma za starije osobe – u Pazinu i Labinu – te dogradili onaj u Buzetu. Sve te tri iznimno vrijedne investicije, Županija je sufinancirala s 50 % iznosa. Isto tako, partner smo Općini Medulin na projektu izgradnje Centra za starije osobe Medulin, a najveća investicija u tijeku je dogradnja matične zgrade županijskog Doma Alfredo Štiglić u Puli. Okončanjem investicije, objekt će moći primiti 241 korisnika, što predstavlja povećanje od 88 kreveta, te će sve sobe biti jednokrevetne ili dvokrevetne. Projekt je obuhvatio i adaptaciju depandanse Doma gdje je smješten Odjel za demencije, a rekonstrukcijom smo dobili dodatna 22 mjesta, odnosno sada može primiti ukupno 40 korisnika. Spomenut ću i da Istarska županija sufinancira rad domova za starije u ukupnom, a sve kako se ne bi pretjerano dizale cijene smještaja za korisnike, rezimirao je župan najznačajnija ulaganja u područje socijalne skrbi.

Zdravlje i dugovječnost – temelj ljudskog kapitala

Mr. sc. Danijela Lazarić-Zec, dr. med., spec. epidemiologije iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, u svom izlaganju »Kako, kroz zdravo i aktivno starenje, unaprijediti ljudski kapital u Istarskoj županiji« osvrnula se na važnost očuvanja ljudskog kapitala u kontekstu demografskih promjena. Naglasila je kako demografska tranzicija, obilježena padom fertiliteta i starenjem stanovništva, zahtijeva novi pristup u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Smanjenje smrtnosti od bolesti srca, dijabetesa i raka te produljenje zdravog životnog vijeka ključni su faktori u omogućavanju aktivnog i produktivnog društva. Dobna struktura stanovništva u Istri se značajno mijenja – broj osoba u dobi od 15 do 64 godine smanjen je za 14,5 % u razdoblju 2011.- 2021. Migracije postaju ključni faktor – u posljednjih pet godina saldo ukupne migracije povećan je 2,8 puta, što znači da se u Istru doseljava sve više ljudi nego što ih se iseljava. Kronične nezarazne bolesti (KNB) poput srčanih bolesti, raka, dijabetesa i kroničnih respiratornih bolesti vodeći su uzrok smrti u dobi 30-69 godina u Istri, pri čemu je stopa smrtnosti veća od prosjeka EU-a. Izneseni podaci jasno pokazuju kako je zdravo i aktivno starenje ne samo osobni izbor, već i društvena odgovornost koja zahtijeva sustavne promjene i edukaciju građana.

Briga o starijima kao prioritet zajednice

Poseban naglasak na društvenu uključenost starijih osoba dao je pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Labina Borjan Batagelj, U izlaganju »Kontinuirana briga i skrb o starijim osobama u gradu Labinu« predstavio je programe i inicijative Grada Labina u osiguravanju kontinuirane skrbi za starije sugrađane te koliko lokalna samouprava može definirati socijalne programe na području svoje nadležnosti te njihov sadržaj i obim.

Stefania Pascut, koordinatorica projekta Zdravi gradovi općina Udine, prikazala je međunarodnu perspektivu i predstavila uspješne primjere prilagodbe grada Udina potrebama starijeg stanovništva, kroz visoku razinu angažiranosti zajednice i svih slojeva populacije. U izlaganju su prikazani sjajni primjeri dobre prakse, ali i vještina u stvaranju preduvjeta održivosti EU projekata.

Tanja Ćorić dr.med., spec. epidemiologije iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« prezentirala je priručnik »Stvaranje okruženja prilagođenih dobi u Europi«. Naglasak je na izgradnji tzv. age-friendly zajednica, koje omogućuju sigurno, zdravo i dostojanstveno starenje. Koncept zajednice prilagođene dobi podrazumijeva prilagođavanje okruženja potrebama starijih osoba kako bi mogli ostati neovisni i aktivni. Demografsko starenje jedan je od najvećih izazova 21. stoljeća, koji zahtijeva sustavne i održive mjere usmjerene na očuvanje zdravlja, funkcionalne sposobnosti i socijalne uključenosti starijih osoba. Međusektorska suradnja postaje ključna u oblikovanju politika koje će omogućiti okruženja prilagođena starijima, stvarajući uvjete za njihovo aktivno sudjelovanje u društvu. Zdravo i aktivno starenje nije samo odgovor na demografske promjene, već cilj kojem treba težiti, dok su gradovi i zajednice prilagođeni starijima nužnost današnjice, a ne samo rješenje za budućnost.

Prehrana, tjelesna aktivnost i mentalno zdravlje

Kako životne navike mogu pridonijeti zdravijem starenju, predstavila je prof. dr. sc. Donatella Verbanac s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom predavanju »Promjene načina života i zdravo starenje« naglasila je važnost pravilne prehrane, bogate antioksidansima, vlaknima i zdravim mastima, te ulogu tjelesne aktivnosti u očuvanju vitalnosti i sprječavanju kroničnih bolesti. Jedan od ključnih koncepata u znanosti starenja odnosi se na telomere, zaštitne kapice na krajevima kromosoma koje se skraćuju sa svakom diobom stanice. Otkriće telomerne DNA i enzima telomeraze, za što je 2009. godine dodijeljena Nobelova nagrada, pokazalo je da je starenje na molekularnoj razini povezano s gubitkom ovih struktura. Održavanje stabilnosti telomera ključan je čimbenik u očuvanju zdravlja tijekom života. Prof.dr.sc. Verbanac naglasila je da zdravo starenje počiva na četiri ključna stupa: pravilnom disanju, koje poboljšava opskrbu kisikom i smanjuje stres; uravnoteženoj prehrani, koja osigurava dugovječnost i zaštitu od bolesti; redovitoj tjelesnoj aktivnosti, koja održava mišićnu masu i mentalno zdravlje; te metaboličkoj ravnoteži, koja podržava imunitet i funkciju mozga.

Mozak, kao najvažniji organ u ljudskom tijelu, zahtijeva posebnu brigu kako bi ostao funkcionalan tijekom cijelog života. Akademkinja Vida Demarin, istaknuta neurologinja, u predavanju »Životni stil i zdravlje mozga« objasnila je kako kombinacija mediteranske prehrane, fizičke aktivnosti, mentalne stimulacije i smanjenja stresa može značajno smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. U izuzetno bogatom predavanju iznimne akademkinje valja naglasiti preporuke vježbanja mozga čime će se poboljšati: pamćenje, pozornost, slušna obrada, vještine brzine obrade, ali i rasuđivanja. Akademkinja poziva na »korištenje« mozga kroz učenje i vježbanje novih vještina (jezik, ples…), mijenjanje navika (jesti svaki puta s drugom rukom, mijenjati put kojim idete na posao, izbjegavanje rutine). San u trajanju od sedam sati je izuzetno bitno, kao i održavanje emocionalne povezanosti razvijajući i održavajući poticajna prijateljstva.

O izazovima i perspektivama starijih osoba u društvu govorile su prof. dr. sc. Jasminka Zloković i prof. dr. sc. Anita Zovko s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u izlaganju »Gerontologija - izazovi i perspektive«. Gerontologija, kao znanstvena disciplina, sve više dobiva na značaju u kontekstu suvremenih demografskih promjena i produljenja životnog vijeka. U Hrvatskoj, jedinstven kolegij gerontologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, vode prof.dr.sc. Zovko i prof.dr.sc. Zloković. Kolegij ima za cilj senzibilizirati mlade ljude o potrebama starijih osoba i potaknuti međugeneracijsku solidarnost. Starost se promatra ne samo kao biološki proces, nego i kao društveni fenomen koji zahtijeva aktivno uključivanje zajednice u poboljšanje kvalitete života starijih osoba. Aktivno starenje, cjeloživotno obrazovanje i institucionalna podrška ključni su koncepti u ovoj disciplini. Istovremeno, ageizam i predrasude prema starijima ostaju izazov, naglašavajući potrebu za obrazovnim i društvenim inicijativama koje promiču pozitivnu percepciju starosti. Model učenja zalaganjem u zajednici omogućuje studentima praktično iskustvo kroz angažman u domovima za starije, klubovima i rehabilitacijskim centrima, čime se potiče međugeneracijska suradnja i smanjuje socijalna isključenost starijih. Osim toga, tribine i edukativni programi doprinose senzibilizaciji javnosti o važnosti aktivnog uključivanja starijih u društvo. Općenito, gerontološki pristup ne smije se svoditi samo na brigu o starima, već treba težiti osnaživanju starijih osoba, njihovom uključivanju u društvo i stvaranju uvjeta za dostojanstveno i ispunjeno starenje.

Vlasta Urban Tripović dr. med. specijalist fizijatar – reumatolog, vlasnica Ordinacije za fizikalnu medicinu rehabilitaciju i reumatologiju, koja također vodi udrugu »Hrvatska liga protiv reumatizma ogranak za Istarsku županiju«, govorila je o pozitivnim učincima koje možemo imati od vježbanja. U predavanju »Pokretom do zdravlja« dr. Urban Tripović naglašava tjelesnu aktivnost kao jedan od ključnih aspekata zdravog starenja koja ima dokazano pozitivan učinak na fizičke, kognitivne i emocionalne funkcije. Naime, vježbanje je važno u prevenciji brojnih bolesti, uključujući kardiovaskularne probleme, osteoporozu, osteoartritis i neurodegenerativne bolesti. Redovito kretanje pridonosi održavanju mišićne mase, smanjuje rizik od padova te poboljšava ravnotežu i pokretljivost, što omogućuje dulju samostalnost starijih osoba.

Đeni Zuliani Blašković, ravnateljica Doma za starije osobe Labin, magistrica psihologije, prikazala je koji su to izazovi u očuvanju mentalnog zdravlja korisnika nakon smještaja u dom za starije. Prijelaz u dom često je emotivno i psihološki zahtjevan, osobito ako nije dobrovoljan. Prilagodba na novo okruženje, pravila i svakodnevnu rutinu može izazvati stres, tjeskobu i osjećaj gubitka samostalnosti, što utječe na opće blagostanje korisnika. Mentalno zdravlje starijih osoba u domovima ovisi o više čimbenika: obiteljskoj podršci, kvaliteti socijalnih odnosa, osjećaju svrhe i prilici za aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Ključno je osigurati individualizirani pristup korisnicima, poticati međugeneracijsko povezivanje te pružiti emocionalnu podršku kako bi se osjećali prihvaćenima i vrijednima rekla je ravnateljica Zuliani Blašković.

*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• LIka: Za zdravstvene i socijalne projekte udruga 50 tisuća kuna
• Italija najavljuje veću proračunsku potrošnju radi sanacije posljedica epidemije
• Boris Johnson povećava poreze zbog krize zdravstvenog i socijalnog sustava