Veliki problem

Sirovine je sve manje, a proizvodnja istarskog pršuta je ugrožena

| Autor: Glas Istre
(Foto: ISAP)

(Foto: ISAP)


U Istri se godišnje proizvede oko 20.000 takozvanih običnih pršuta i oko 2000 onih sa zaštićenih europskom oznakom izvornosti koji se jedini službeno mogu nazivati istarskim pršutima. No, upravo bi bez te delicije mogli ostati zbog poteškoća u proizvodnji, prenosi HRT.

Zaštitom je propisano da svinje moraju biti iz Istre ili nekoliko slavonskih županija, a propisan je i točan tip i tov svinje. Nažalost neki su krajevi bili zahvaćeni svinjskom kugom što je dodatno zakompliciralo proizvodnju. Sirovine je sve manje, a proizvodnja pršuta je ugrožena. S obzirom da zvono zvoni na uzbunu i gubitak europske zaštite, Županija pokreće inicijativu za tov svinja u Istri.

Devetsto komada istarskih pršuta posljednji su primjerci svoje vrste. Sirovina koja dolazi iz takozvanih područja ograničenja, iako zdrava i više puta kontrolirana, prema veterinarskim propisima, zahtijeva poseban pristup u pršutani. Takve dvije odvojene proizvodne linije mali si pršutari ne mogu priuštiti.

Mogao ih je osigurati samo jedan veći proizvođač.

- Najveći problem je u prostoru, u kvadarturi koju moraš odvojiti jer se sva ta roba mora sušiti odvojeno od druge robe unutar pogona i ne samo sušenje nego cijeli proces proizvodnje. I manipulacija mesom mora obiti odvojena od ostatka proizvodnje. Vjerujem da je svima bilo teško to odradit. Bilo je i nama, ali interes da to odradimo veći je od potreba koje uzrokuje takvo poštovanje pravila, rekla je Hani Hreljak iz Pazina, vlasnica pršutarne.

Mladen Dujmović s pažnjom kontrolira svojih posljednjih stotinjak pršuta s oznakom izvornosti. Uz poseban prostor za njihovo sušenje problem je, kaže, što se sve teže dolazi do certificirane sirovine.

- Nastali su problemi zbog kuge koja se desila u Hrvatskoj, u Slavoniji. Još je jedan dio problematičan - klaonica koja nas je pratila zapala je u probleme. Međutim sad su se izvukli, ali tovljači nisu htjeli ići, a da nisu sigurni.Tako da sad sve pomalo dolazi na svoje, kaže Dujmović, pršutar iz Kringe.

Cijeli prilog dostupan je na poveznici.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter