Papa Franjo je ovog mjeseca u bazilici Sv. Petra predsjedao konzistoriju tijekom kojega je u Kardinalski zbor uvrstio 21 novog kardinala, među kojima beogradskog nadbiskupa Ladislava Nemeta. Mons. Nemet prvi je kardinal u povijesti Katoličke crkve u Srbiji.

Najstariji kardinal Angelo Acerbi (99)

Zanimljivo je da je u Kardinalski zbor uvršten najstariji član, bivši nuncij Angelo Acerbi, talijanski prelat, sa svojih 99 godina, te najmlađi član 44-godišnji Mykola Byčok, eparh eparhije svetih Petra i Pavla za ukrajinske vjernike u Melbourneu (Australija). Lani je pak papa Franjo kardinalom imenovao 96-godišnjeg Argentinca, kapucina Luisa Pascuala Dria. Kardinalom je postao i mons. Vicente Bokalic Iglic, nadbiskup Santiaga del Estera, argentinski primas, čiji su roditelji u Argentinu doselili iz Slovenije.

Zanimljivo da su osam od 21 novog kardinala redovnici, što i u ovom slučaju potvrđuje da Papa, i sam redovnik Družbe Isusove, na visokim crkvenim službama imenuje svećenike u habitu.

Kardinal Nemet rođen u Odžacima

Slučajno ili ne, imenovanje mons. Nemeta poklopilo se sa 100. obljetnicom ustroja Beogradske nadbiskupije. Tko je prvi kardinal Katoličke crkve u Srbiji?

Dr. mons. Ladislav Nemet (László Német) rođen je u Odžacima (Bačka), Republika Srbija, 1956. godine. Redovnik je reda verbita, Družba Božje Riječi, osnovana 1875. godine. Školovao se u Poljskoj, za svećenika je zaređen 1983. godine. Doktorat iz dogmatike stekao je 1994. godine na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu.

Predavao je dogmatiku u Austriji na Filozofsko-teološkoj višoj školi verbita, bio je u službi u predstavništvu Svete Stolice u Beču. Potom je bio provincijal verbita u Mađarskoj, te generalni tajnik Mađarske katoličke biskupske konferencije. Na toj ga je dužnosti 2008. godine zateklo imenovanje pape Benedikta XVI. biskupom Zrenjaninske biskupije. Beogradskim nadbiskupom i metropolitom imenovao ga je papa Franjo 2022. godine.

Zašto na stranicama Glasa Istre o imenovanju mons. Nemeta kardinalom? Ponajprije zato kako bi se prisjetili da je svojedobno Beogradskom nadbiskupijom upravljao svećenik Porečke i Pulske biskupije, mons. Josip Ujčić.

Staropazinac s adresom u Beogradu

Josip Ujčić rodio se u veljači 1880. godine u Starom Pazinu. Pučku školu polazio je u Tinjanu, maturirao na državnoj (njemačkoj) gimnaziji 1898. godine u Trstu, a teološke studije završio je u Gorici. Za svećenika je zaređen 1902. godine. Postaje tajnikom tršćanskog biskupa Andreja Nagla. Studij teologije nastavlja u Beču na Augustinianumu gdje je doktorirao 1908. godine disertacijom Historia glagolicae speciali cum respectu ad decreta pontificia (Povijest posebne glagoljice prema papinskim dekretima).

Nakon toga počeo je predavati na Goričkoj bogosloviji, a od 1912. do 1919. godine bio je ravnateljem zavoda Augustinianumu i profesor na bečkom teološkom fakultetu, zatim profesor moralne teologije na ljubljanskoj teologiji do 1936. godine, kad je imenovan beogradsko-smederevskim nadbiskupom i apostolskim administratorom Banata.

Za biskupa je posvećen u Zagrebu 1937. godine.

Mons. Ujčić bio je drugi beogradski nadbiskup. Naslijedio je fra Ivana Rafaela Rodića (1870.-1954.), koji je beogradsko-smederevskim nadbiskupom imenovan 1924. godine. Jedno je vrijeme (1918.-1923.) bio gvardijan na Trsatu. S funkcije je odstupio 1936. godine pritisnut velikim financijskih dugovima.

Mons. Ujčić vodio je beogradsku nadbiskupiju dvadeset i osam godina. Bilo je potrebno mnogo truda da očuva nadbiskupiju. Ozbiljan trenutak tijekom njegova mandata bio je prekid diplomatskih odnosa 1952. godine između Jugoslavije i Svete Stolice (sklopljen 1914.). Preminuo je 1964. godine i sahranjen u crkvi Krista Kralja u Beogradu. Njegova bista u kamenom reljefu postavljena je krajem 2015. godine ispred staropazinske župne crkve Sv. Jurja.

Nadbiskupi

Nakon Rafaela Rodića i Josipa Ujčića beogradski nadbiskupiju vodili su Gabrijel Bukatko (1964.–1980.), Slavonac, križevački vladika, koji je već 1961. imenovan nadbiskupom koadjutorom, pa redom tri Slovenca: Alojzije Turk (1980.–1986.), Franc Perko (1986.–2001.) i Stanislav Hočevar (2001.–2022.).

Župe

Beogradska nadbiskupija ima šesnaest župa: šest u Beogradu, pa u Valjevu, Šapcu, Boru, Zaječaru, Nišu, Kraljevu, Kragujevcu, Kruševcu, Smederevu i Ravnoj Reci.

Glavinić rođen u Žminju

U Beogradu (Singidunum) godine 1690. od turske sablje izgubio je glavu isusovac Tomo Glavinić, rođen u Žminju 1658. godine. Pater Tomo, misionar i mučenik, nazvan je apostolom svih narodnosti u Beogradu.

Bilo je to vrijeme turskog osvajanja. Ostao je još s dvojicom isusovaca u gradu dvoreći ranjene i umiruće, kada je veliki vezir Kara Mustafa ponovno osvojio Beograd.

Povezane vijesti

• Dvojica kardinala oštro protiv "pošasti homoseksualnog pitanja" u Crkvi
• Kardinal Pell proglašen krivim za zlostavljanje dvojice dječaka
• Osuđeni kardinal Pell odveden u pritvor