Godina je na izmaku, što je uobičajeno razdoblje kad se radi rezime učinjenog, kao i planovi koji će se realizirati u godini koja nam dolazi.

Upravo o tome, a i brojnim drugim relevantnim temama za Istru, razgovarali smo s istarskim županom Borisom Miletićem, kojeg smo na početku razgovora upitali što bi istaknuo kao najznačajnije u ovoj godini.

Župan koji spaja

- Mogu reći da je ovo, prije svega, jedna uspješna godina za Istru i Istarsku županiju, a razlog tomu je definitivno izuzetno kvalitetno planiranje samih projekata i programa, a to se najbolje vidi po realizaciji proračuna, jer brojke su neumoljive. Možemo imati različita mišljenja kad govorimo, primjerice, o nekom umjetničkom djelu, no kad govorimo o brojkama, one su poprilično egzaktne, a to znači da smo dobro planirali. Stoga, želim se svakako zahvaliti svom timu, počevši od mojih zamjenika, Tulia Demetlike i Jessice Acquavite, kao i svim pročelnicama i pročelnicima koji su na čelu županijskih upravnih odjela.

Na početku mandata, poslao sam jasnu političku poruku i vrlo jasno rekao da želim biti župan koji spaja, što sam svojim dosadašnjim radom i dokazao, jer institucije, neovisno o političkom predznaku, moraju surađivati, bilo da govorimo o razini Europske unije, čija smo punopravna članica, ili onoj državnoj, a potom regionalnoj i lokalnoj. Konkretno, kod nas u Istri imamo deset gradova i 31 općinu, tako da župan mora surađivati sa svim gradonačelnicima i načelnicima.

Tri glavna prioriteta koja sam si zadao u ovome mandatu, a to prati i ovu 2024. godinu, su obrazovanje i sport, zdravstvo te socijalna skrb. Radi se o područjima na kojima smo napravili daleko najveće iskorake, u smislu samih proračunskih sredstava i imamo se čime ponositi. Dakle, ne samo riječi, već vrlo konkretna djela.

Nadomak smo tomu da svi učenici škola čiji je osnivač Istarska županija, a to je 25 srednjih te 21 osnovna škola i naš Učenički dom u Puli, uključujući i područne škole, pohađaju nastavu u jednoj smjeni.

S druge strane, kad govorimo o zdravstvu, po mnogočemu smo pioniri u Hrvatskoj, te smo kreirali čitav set mjera kako bismo prije svega nagradili i zadržali postojeće djelatnike u javnom zdravstvu i socijalnoj skrbi. Znamo da se s problemom deficita kadrova susreće ne samo Istra, već i čitava Hrvatska, kao i Europa. Ako ćemo brojčano govoriti, 70 posto sredstava namijenjeno je našim postojećim zaposlenicima, a 30-ak posto se odnosi na privlačenje novih kadrova koji nam nedostaju – da li liječnici ili medicinsko osoblje, koje rade u sustavu javnog zdravstva.

Stanovi za deficitarni kadar

Ono po čemu smo zasigurno jedinstveni u državi je rješavanje stambenog pitanja za deficitaran kadar. Naime, bivšu Mornaričku bolnicu ustupili smo na korištenje na 50 godina našem Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, ali smo zadržali zgradu nekadašnje Uprave, koju ćemo prenamijeniti u 22 stana za deficitarne kadrove u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Svjesni smo utjecaja turizma, kao i da je poprilično izazovno pronaći stanove za dugoročni najam, stoga smo pokrenuli ovaj vrijedan projekt, iako želim spomenuti da Istarska županija u ovoj godini sufinancira čak 150 stanarina za deficitarne kadrove, na mjesečnoj razini.

I treće područje je socijalna skrb, dakle naši sugrađani treće životne dobi. Uvijek sam isticao da društvena zajednica mora najviše skrbiti o svojim najmlađima, kao najranjivijoj skupini u društvu, a jednako tako treba voditi računa o građanima treće životne dobi, koji su svojim minulim radom osigurali da živimo u Istri kakva ona danas jest. Jedina smo županija na čijem su području u tako kratkom roku realizirani ili pokrenuti brojni projekti izgradnje ili dogradnje domova za starije osobe, koje Istarska županija sufinancira s 50 posto. Pritom mislim na kompletno novoizgrađene domove u Labinu i Pazinu te onaj dograđeni u Buzetu. Daleko najveća investicija u području socijalne skrbi koja je u tijeku je dogradnja i proširenje matične zgrade županijskog Doma Alfredo Štiglić Pula, a podsjetit ću da smo ljetos otvorili obnovljenu depandansu Doma. Isto tako, partneri smo s Općinom Medulin koja će izgraditi Centar za starije osobe. Istarska županija je osnivač četiri domova i to u Raši, Novigradu, Rovinju i Puli, a nedavno smo potpisali i kupoprodajni ugovor i uknjižili se kao vlasnici na jednu novu zgradu nadomak raškog Doma koja će nam omogućiti njegovo proširenje i to za 80 novih smještajnih jedinica, koje će služiti građanima čitavog područja Labinštine.

To su ta tri prioriteta, a posebno smo ponosni što će Istra 2025. godine nositi titulu Europske regije sporta, što je za nas velika čast, ali i odgovornost.

Uz sve što sam naveo, Županija provodi i čitav niz drugih projekata i programa, primjerice, na području kulture, bilo da govorimo o zaštiti naše kulturne baštine, djelatnosti muzeja, poticanju stvaralaštva mladih ili udruga i institucija koje se bave kulturom, kao i zavičajnošću. Isto tako, kontinuirano financijski podupiremo rad naših manjinskih zajednica.

Također, ulagali smo i ulažemo u naše prometnice diljem Istre, a tu prvenstveno mislim na Županijsku upravu za ceste Istarske županije koja, da li izgradnjom ili pojačanim održavanjem, unapređuje prije svega sigurnost, ali i bolju protočnost prometa.

Izgradnja lukobrana

Ne smijemo smetnuti s uma niti zaštitu okoliša i očuvanje našeg prostora, koji je, nakon ljudi, najvrjedniji resurs kojeg imamo, a spomenut ću i brojne aktivnosti u domeni lučkih područja. Znamo da smo poluotok i da gravitiramo k moru i zato su posebno značajna tri velika projekta županijskih lučkih uprava za koje smo nedavno dobili 33 milijuna eura bespovratnih sredstva iz EU fondova. Konkretno, jedan se odnosi na sanaciju i proširenje pulskog lukobrana, što je vrlo bitna infrastrukturna tema jer ga, kako znamo, Austro-ugarska nije do kraja dovršila. To je velebni lukobran koji će prvenstveno pospješiti maritimne mogućnosti samog pulskog zaljeva, ali će zasigurno zaštititi područje grada Pule od možebitnih nevremena ili velikih valova, odnosno povišenja razine mora, uslijed sve izraženijih klimatskih promjena. Sljedeći je projekt izgradnje lukobrana u Rovinju, na području otoka Sveta Katarina. Treći projekt, odobren Županijskoj lučkoj upravi Umag-Novigrad je izgradnja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Dajla-Belveder. Prioritet koji nam preostaje je izgradnja lukobrana za rabački zaljev, odnosno područje grada Labina.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Činjenica je da su, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i mogućnošću povlačenja bespovratnih sredstava, današnje financije u znatno povoljnijoj situaciji, nego što je to bilo prije. Jer danas, de facto, na 15 eura, možete nadovezati bespovratnih 85 eura. Jučer ste se mogli pokriti, kako bi rekli Istrijani, s ponjavom koliko je duga, dok je danas ta ponjava nešto, ili značajno, duža nego što je bila prije. Brojni programi i projekti koje financiramo iz EU fondova dokazuju da smo itekako spremni i kvalificirani, i da imamo prije svega stručne ljude, ali i konkretne, razrađene projekte s aktima o gradnji, koji se mogu kandidirati i kojima se mogu povući nemala sredstva.

Riječ je redom o projektima na kojima se već dugo radi, ali ove godine su se realizirali ili se kreće s realizacijom…

- Bilo da govorimo o vođenju tvrtke, određene organizacije ili pak županije, grada ili općine, čelnik je taj koji treba usmjeravati i davati prioritete, no uvijek naglašavam potrebu timskog rada. Morate imati kvalitetan i stručan tim jer čelnik ne smije postati usko grlo, koji sve želi kontrolirati i samim time biti prepreka da se nešto realizira. S druge strane, ukoliko nemate kvalitetan tim, jedna osoba ne može sve skupa sama obaviti. Kao čelnik Istarske županije, sretan sam i ponosan što imamo izuzetno kvalitetne i operativne pročelnice i pročelnike, ravnatelje naših ustanova, kao i direktore trgovačkih društava. Oni su ti ključni ljudi, kao i prvi suradnici, koji doprinose zajedničkim uspjesima.

Izdvajanja za zdravstvo

Program privlačenja deficitarnog zdravstvenog kadra provodi se već nekoliko godina – kakvi su rezultati u praksi?

- Operativni plan za zdravlje i socijalno blagostanje Istarske županije u 2024. povećan je za 422 posto, što je četiri puta više u odnosu na prošlu godinu. Ove smo godine pokrenuli Program mjera za zadržavanje i privlačenje ljudskih resursa u zdravstvu i socijalnoj skrbi pa je tako jedna od mjera financijski bonus dobrodošlice za djelatnike koji dolaze izvan Istre ili iz privatnog sektora dodijeljen za više 60 djelatnika, od kojih je 19 liječnika medicine, a 21 se odnosi na medicinske sestre i tehničare, te ostali deficitaran kadar. S druge strane, imamo i karticu pogodnosti, gdje se zahvaljujem našim gospodarstvenicima, malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, koja nudi određene popuste ili pogodnosti svim zaposlenicima županijskih zdravstvenih i socijalnih ustanova. Također, dodijelili smo osam jednokratnih potpora u iznosu od 20 tisuća eura svaka deficitarnom kadru za kupnju prvog stana ili kupnju/izgradnju prve kuće, kako bismo im financijski olakšali rješavanje stambenog pitanja. Tu su i, što sam već spomenuo, 22 stana za smještaj zdravstvenih djelatnika, a kad sve to skupa stavimo u korelaciju s prijašnjim iznosima, mi smo investicije u području zdravstva povećali na gotovo 16 milijuna eura, a za razdoblje od 2025. do 2027. godine, ti iznosi su nešto malo manji od 20 milijuna eura, što znači da konstantno planiramo rast.

Također, valja spomenuti i nabavku 29 novih vozila za hitnu medicinsku službu i sanitetski prijevoz. Naime, Istarska županija je osnivač Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, a osim hitne medicine, nadležan je odnedavno i za sanitet. Nova vozila planiramo i u 2025. godini čime ćemo obnoviti cijeli vozni park, što je veliki poduhvat, kakav nije proveden u prijašnjim razdobljima.

Što se tiče prevencije, uz postojeći mamograf u OB Pula te onaj koji smo kupili za Istarske domove zdravlja - Ispostava Pazin, nabavili smo i dodatni mobilni mamograf s ultrazvukom, čime mamografske preglede činimo dostupnima našim ženama diljem Istre i u ruralnim područjima jer znamo da je prevencija raka dojke ključna i na to ukazujemo godinama. Na ovaj način, naše građanke koje imaju potrebu za pregledom ne trebaju putovati, već mogu nadomak kućnog praga iskoristiti ovu uslugu, a valja napomenuti i da su svi spomenuti uređaji trenutno najsuvremenija dostupna oprema.

Učinci županijskih mjera se vide – a danas svi pričamo o zdravstvu, no vrlo brzo će biti aktualna i tema naših profesora i učitelja u STEM području – pričamo li o matematici, fizici ili kemiji, vidimo da već postoji određeni nedostatak i da moramo raditi na tome u budućnosti, kako bi našu djecu podučavali ljudi koji su te programe na visokom školstvu i apsolvirali, odnosno diplomirali.

Istra se poprilično profilirala kao regija koja podržava STEM.

- Kad govorimo o STEM-u, moram spomenuti i Centar za istraživanje materijala Istarske županije METRIS, naš projekt koji je bio zasebna ustanova, a danas je dio Istarskog veleučilišta i nedavno je obilježio veliki jubilej - 15 godina postojanja. METRIS služi upravo gospodarstvu i ima više od 800 zadovoljnih korisnika. Također, otvorili smo Centar za popularizaciju znanosti, kroz koji se trudimo usmjeravati naše najmlađe u STEM područje, na njima zanimljiv i razumljiv način kroz, primjerice, programe robotike i drugog. Također, tu je i Zavičajna na

Ulaganja u sport i obrazovanje

Istra sljedeće godine postaje Europska regija sporta.

- Tako je, a titulu je ponosno u Bruxellesu preuzeo kolega Demetlika, jer sam u to vrijeme bio na sastanku s predsjednikom Vlade i resornim ministrima. Titula nam puno znači i želimo je opravdati kroz svih 365 dana u godini na način da dodatno promoviramo sport i rekreaciju i da budu zastupljene sve dobne skupine, od najmlađih do naših građana treće životne dobi, zatim amaterski sport, kao i onaj osoba s posebnim potrebama. U tom smislu, izuzetno sam ponosan na dvije novine koje prije nisu postojale u županijskom proračunu, a prva je Fond za sport, uveden 2022. godine i koji je namijenjen našim trenericama i trenerima. Do sada smo tako financirali u punom iznosu edukaciju 172 trenera i trenerica, a nedavno sam potpisao ugovore za novih 93. Drugo, uveli smo i financijske potpore namijenjene našim gradovima i općinama za ulaganja u sportsku infrastrukturu, poput igrališta, dvorana i sl., za što smo ove godine osigurali 200 tisuća eura.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Ukupno gledajući, u ovom razdoblju povećali smo izdvajanja za sport za 300 posto u odnosu na prethodno razdoblje.

Bitno nam je imati čim više aktivnih ljudi u sportu, znamo što to znači posebice za djecu i mlade u smislu njihovog psihofizičkog razvoja, tim više što danas veliki broj njih živi u nekakvom virtualnom svijetu uz računala i pametne telefone, a sve izraženiji je problem pretilosti u društvu… Trebamo poticati mlade na fizičku aktivnost, prvenstveno radi njihovog zdravlja.

Ova godina zasigurno će ostati zapamćena po velikim investicijama u školsku infrastrukturu.

- Jučer smo potpisali ugovor za proširenje i nadogradnju škole u Savičenti, čime će se omogućiti jednosmjenska nastava, a tu su i projekti proširenja škola u Marčani, Žminju i Kanfanaru. Proširili smo, nadogradili i potpuno opremili Talijansku srednju školu Leonardo da Vinci u Bujama, izgradili i opremili jednu od najmodernijih medicinskih škola – to je Medicinska škola u Puli, a ne smijemo zaboraviti da je u tijeku izgradnja Talijanske osnovne škole u Novigradu. Jedan od najvećih projekata u području obrazovanja je izgradnja i uspostava Centra za kompetencije pri pulskoj Srednjoj školi za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, tj. Centar KLIK na Stoji, gdje smo našim učenicima osigurali najmoderniju opremu te ostvarili i suradnju s privatnim sektorom kako bismo omogućili i cjeloživotno učenje. Bit ću slobodan reći da nema bolje opremljene kuhinje u bilo kojem objektu ili restoranu, što je velika prednost za naše učenike koji na najmodernijoj opremi mogu steći potrebna znanja i vještine. Jednako tako, za one učenike koji žele pronaći radno mjesto u turizmu, recimo na recepciji, osigurana im je praktična nastava u školskom objektu koji je opremljen na razini hotela s pet zvjezdica.

Stvara li se time temelj da se u budućnosti eliminira, danas prisutan, problem nedostatka radnog kadra?

- Danas učenici sigurno imaju puno bolje uvjete za edukaciju u odnosu na prijašnje generacije. Također, znamo da je Istra šampion turizma i da više ne možemo razgovarati o sezonalnosti - u Istri se ostvaruje više od trećine turističkog prometa u Hrvatskoj, a ako pričamo o 2024. godini, bit ćemo opet na razini rekordne 2023. godine, pa i više od 2019. koja je također bila rekordna. Spominjem 2019. godinu koja je bila pretpandemijska, gdje smo ostvarili 30-ak milijuna noćenja. Naravno, ljeto će uvijek biti vrijeme najvećeg broja posjeta, jer gosti s naših glavnih emitivnih tržišta poput Njemačke, Beneluksa, Austrije, Slovenije, Poljske, Češke, i naravno, Hrvatske, zasigurno će htjeti doći u Istru ljeti, zbog mora kao i školskih praznika kad obitelji mogu s djecom doći na odmor. No, mislim da smo po pitanju kvantitete u špici sezone dosegli svoj maksimum, jer više od toga ne može podnijeti niti naše stanovništvo, čije zadovoljstvo mora biti na prvom mjestu, kao ni infrastruktura, što znači opskrba strujom i vodom, kao i zbrinjavanje prekomjernih količina otpada. S druge strane, imamo potencijal rasta u jesenjim, zimskim i proljetnim mjesecima. Tako da tu moramo pričati o turističkoj godini, ne više o sezoni i sezonskim radnicima, jer ne znam više koji bazen će biti spreman popuniti nedostatak radne snage koja će doći raditi samo tri mjeseca.

Problem bespravne gradnje

Neposredno vezano za turizam jest i jedan alarmantni problem u Istri - bespravna gradnja, a ove godine se to malo i pokrenulo u smislu rušenja bespravnih objekata.

- Na to upozoravamo već niz godina – problem bespravne gradnje nije nastao jučer niti prekjučer, ali vidimo da se zadnjih 5-6 godina značajno pojačao. I tu mislim da trebamo dati jasan odgovor. Hrvatska je pravna država, gdje se moraju poštivati zakoni i propisi, jer često puta bespravni graditelji su nerezidenti i nisu građani Republike Hrvatske, već strani državljani, koji se sigurno nešto takvo ne bi usudili raditi u svojim matičnim državama. Ne znam kome bi palo na pamet, bez uvrede, graditi bespravni objekt primjerice na Bledskom jezeru, a s druge strane, nasuprot Brijuna, cijela obala od Peroja do Fažane ima kompletna bespravna naselja, s kućnim brojevima, i tablama kojima se zabranjuje pristup plaži, što je apsolutno nedopustivo.

To je problem čitave hrvatske obale, ne samo Istre, no kod nas je posebno izražen i to je naša velika rak rana – jer, kao što sam rekao, nakon naših građana koji tu žive, prostor je zasigurno najvrjedniji resurs koji moramo očuvati za buduće generacije. I u tom segmentu pozdravljam sve aktivnosti Državnog inspektorata koji uklanja bespravnu gradnju, šaljući vrlo jasnu poruku da smo pravna država i da se ne može tako ovdje ponašati.

Svaki put kad je premijer Andrej Plenković sjedio u ovoj prostoriji (sjedište Istarske županije, op.a.), uvijek je ta tema bila na stolu. Drago mi je što je potpredsjednik Vlade - ministar Bačić, kao predlagač novog Zakona o gradnji, predvidio da se određene ovlasti spuste na razinu komunalnih redara, kojih je 76 u Istri, za razliku od dva građevinska inspektora koji s državne razine djeluju na tom području i definitivno ne stižu sve to »pročešljati«. Time bi se upravo ta bespravna gradnja spriječila u samom začetku, jer komunalne službe mogu puno brže uočiti anomalije na terenu nego što će to učiniti državni inspektor.

Također, zalažem se za značajno povećanje kazni, koje će platiti netko tko se usudi kršiti zakon i propise, a vrlo je bitno i promijeniti zakonsku regulativu na način da se ilegalnu gradnju više ne tretira kao prekršaj, već će se propisati kaznena odgovornost, kako investitora, tako i izvođača radova na bespravnim objektima. Ako netko završi u zatvoru, vjerojatno neće pasti na pamet nekom drugom da krene bespravno graditi. Mislim da tu ima još prostora za poboljšanje.

Nedavno je usvojen županijski proračun. Koje su najvažnije investicije u Istri u sljedećoj godini?

- Proračun za 2025. godinu planiran je u iznosu od 276 milijuna eura. Želim napraviti distinkciju od dijela proračuna koji je namijenjen županijskim upravnim tijelima, a to je 15 upravnih odjela, što je 41 posto proračuna, dok 59 posto otpada na naše proračunske korisnike, a to je 25 osnovnih škola s područnim školama, 21 srednja škola, Učenički dom, Istarsko veleučilište kao visokoškolska ustanova, zatim čitav niz ustanova u području zdravstva, od Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju »Martin Horvat« Rovinj, Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Istarskih domova zdravlja i Istarskih ljekarni. A kad sam spomenuo Bolnicu »Martin Horvat« želim se zahvaliti svim istarskim gradovima i općinama koji su prihvatili moju inicijativu da zajednički financiramo uređenje dječjeg odjela, projekt čije nas okončanje očekuje dogodine. Nadalje, na području socijalne skrbi, proračunski korisnici su i četiri doma za starije osobe, a u kulturi imamo Povijesni i pomorski muzej Istre, Muzej suvremene umjetnosti, Etnografski muzej Istre i Istarsku kulturnu agenciju.

Kad pogledamo, dakle, naša upravna tijela, na što ide 41 posto proračuna ili 112 milijuna eura, planiran je čitav niz projekata na svim područjima pod našom nadležnošću. Govoreći o poljoprivredi, mimo toga što financiramo brojne programe poljoprivrede, šumarstva, lovstva i vodnog gospodarstva, nakon najvećeg projekta navodnjavanja na Poreštini, odnosno izgradnje Sustava javnog navodnjavanja Červar Porat - Bašarinka, idemo dalje te naš očekuje izgradnja SJN Petrovia, na području grada Umaga. Također, imamo već izgrađenu akumulaciju nadomak granice Pule s općinom Ližnjan, na području kaznionice Valtura. Jer, uslijed klimatskih promjena više se ne možemo oslanjati na padaline, već moramo našoj poljoprivredi osigurati sustave navodnjavanja.

Zelena tranzicija - energetika

Vrlo bitno pitanje na kojem radimo je i zelena tranzicija, i to u segmentu energetike. Znamo da će u, ne tako dalekoj budućnosti, termoelektrana Plomin kao jedini izvor energije koja se proizvodi u Istri, prestati s radom jer koristi ugljen kao energent, a zbog emisije CO2 on više neće biti prihvatljiv. Upravo iz tog razloga, pripremamo podlogu kako bismo u Prostornom planu Istarske županije omogućili kompletnu zamjenu s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, a tu prvenstveno mislim na korištenje sunčeve energije. Cilj nam je da do 2030. godine osiguramo preduvjete da Istra postane energetski samodostatna i CO₂ neutralna te na taj način da svoj obol borbi protiv klimatskih promjena.

Kao važan dio našeg identiteta je svakako kultura i u tom kontekstu je važan projekt uspostave Kuće orgulja u Sv. Lovreču, značajna investicija u visini od 180 tisuća eura, koja nas očekuje u 2025.

Istra se najčešće percipira kao turistička regija, no poljoprivredni i stočarski sektor sve više jača, a tu je i program očuvanja autohtonih istarskih pasmina kojima je prijetilo izumiranje…

- Nakon boškarina, trenutno radimo na očuvanju autohtone pasmine istarske koze, simbola naše Istre, koji se nalazi ne samo na grbu Istarske županije, već i na grbu Republike Hrvatske. Mislim da smo u poljoprivredi napravili značajne iskorake, primjerice već osam puta smo proglašeni najboljom maslinarskom regijom na svijetu po procjeni struke, a ne možemo ni zanemariti sve bolje uspjehe koje naši vinari ostvaruju na svjetskim manifestacijama, od Decantera u Londonu do Concours Mondial de Bruxelles, koji je bio nedavno u Poreču. Nastavljamo i s postupcima zaštite autohtonih proizvoda, poput istarske kobasice i drugih suhomesnatih proizvoda, oznakom izvornosti i zemljopisnog porijekla na razini Europske unije.

Naša filozofija da je Istra raj na zemlji i dalje je prisutna i stoga se ne možemo zadovoljiti prosječnošću, niti možemo konkurirati na svjetskom tržištu s prosječnim proizvodima, već moramo težiti izvrsnosti. Ono što radimo, moramo činiti najbolje. Naše količine su takve da se ne možemo mjeriti s gigantima poput Italije, Španjolske, Čilea i drugim velikim proizvođačima, no onome što činimo možemo dodati jednu notu dodane vrijednosti i na taj način učiniti naše poljoprivredne proizvođače profitabilnima i imati svoje mjesto u rangu izuzetno kvalitetnih proizvoda na svjetskom tržištu.

Infobox (Citat):

»Bivšu Mornaričku bolnicu ustupili smo na korištenje na 50 godina našem Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, ali smo zadržali zgradu nekadašnje Uprave, koju ćemo prenamijeniti u 22 stana za deficitarne kadrove u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

O izborima i kandidaturi

Bliže se izbori. Neizbježno je pitanje hoće li i vaše ime biti među kandidatima za župana Istarske županije u novom mandatu?

- U potpunosti razumijem zanimanje medija i javnosti za to pitanje. Od prvog dana, stopostotno sam usmjeren na ovaj poziv, jer ne mogu ovo nazvati poslom. To je poziv koji naprosto živite ili ne, i usmjeren sam na realizaciju projekata i značajnih programa za Istru i Istarsku županiju. Nisam od jučer u ovome svijetu, znate i sami da sam prošao niz izbornih procesa, i uvijek sam se na taj način ponašao, i mogu vas uvjeriti da ćete vi i vaši čitatelji i zainteresirana javnost pravodobno imati informaciju na što sam se odlučio i u kojem smjeru namjeravam ići dalje. Imam snage, želje, volje, energije, iskustva i znanja, i to sam dokazao u prethodnim mandatima. No, u ovom trenutku sam maksimalno usredotočen na funkcioniranje Županije i realizaciju ovih projekata za koje držim da definitivno daju korak naprijed i dodanu vrijednost kvaliteti života i standardu naših građana.

Kako komentirate situaciju na političkoj sceni u Istri? Evidentno je da se značajno promijenila od prošlih izbora…

- Promijenila se u jednom segmentu i definitivno su neki stereotipi otišli u prošlost. Držim da ljudi danas, posebice u okruženju u kakvom se nalazimo, gdje svjedočimo i ratu na tlu Europe, od Ukrajine i Rusije, rata na Bliskom istoku, određenim političkim previranjima od Južne Koreje do Sirije… sve to donosi neku dozu neizvjesnosti, pitanja što donosi sutra. Vidimo određenu političku nestabilnost u »osovini« Europske unije, a to su Savezna Republika Njemačka i Francuska, gdje je politička situacija sve samo ne stabilna, stoga mislim da će građani prije svega gledati prema osobi i onome što određena osoba nudi kroz programe. Itekako je važna i vjerodostojnost te osobe, kao i što je kadra realizirati. Mislim da nije pogodno vrijeme za nekakve eksperimente, već da će ljudi birati one za koje znaju što će svojim izborom doista dobiti i isporučiti, a i ono što se građanima predloži u određenom izbornom programu, da to nije lista lijepih želja, već nešto realno, što mogu i očekivati. Na takav sam se način i osobno ponašao u više ciklusa izbora, u izvršnoj vlasti sam od 2006. godine, petnaest godina na čelu najvećeg istarskog grada, i evo sad, tri i pol godine na čelu Istarske županije, i mogu samo izraziti enormnu zahvalnost prema građanima koji mi daju podršku. Uvijek kad sam se odlučio ići na izbore, smatrao sam da je bolje malo skromnije obećati nešto pa to izvršiti, ili možda napraviti i nešto više, a ne imati nekakvu listu želja, koje su zapravo teže ostvarive. Danas ima i puno populizma u politici, društvene mreže čine svoje, puno je netočnih informacija… Nije dobro u startu obećati nešto što nije realno, makar dobro zvučalo. Tako sam se ponašao u prvim direktnim izborima 2009., 2013., 2017., kao i 2021. - jer kad de facto idete s određenim programom i kažete da ste obećali recimo pet stvari, onda treba realizirati tih pet stvari. I opet ću ponoviti, izuzetno je bitan kvalitetan tim suradnika. Jer, ako konstantno mijenjate ekipu koja igra, onda je teško očekivati ovakve rezultate.

Blagdanska čestitka župana Miletića

Svim građankama i građanima Istre, te čitateljicama i čitateljima isto jednog od naših simbola Istre, želim sve najbolje u povodu nadolazećih blagdana, da ih provedu u krugu svojih najmilijih. Želim vam miran i sretan Božić i zdravu, sretnu i uspješnu 2025. godinu.

A tutta la nostra gente vorrei esprimere ogni bene, un felice Natale, e un prospero, buono e felice Anno nuovo, poručio je župan Miletić.

Povezane vijesti

• Istarska županija financijski podržava inovatore
• Ideja o tunelu koji će prometno povezati Istru s Kvarnerom i ostatkom zemlje: San Istrana još od doba Austro-Ugarske ostvaren je 1981., nakon niza pokušaja
• O županijskom i državnom proračunu za 2024.: Najveća promjena odnosi se na Opću bolnicu Pula koja od iduće godine više neće biti županijski proračunski korisnik