Tunel kroz Učku najznačajnija je cestovna spona Istre s ostatkom Hrvatske. U prometu je od 1981. godine premda sama ideja o tunelu koji će prometno povezati Istru s Kvarnerom i ostatkom zemlje ima povijest dulju od bivše države. O njemu su sanjali Istrani još u doba Austro-Ugarske Monarhije, pa je tako zabilježeno da je Zemaljski sabor Istre još 5. travnja 1864. poslao zahtjev za izgradnju željezničke pruge kroz Učku. Ista je ideja, potaknuta odmah poslije rata 1945. godine, i projektirana. Zna se da je u ožujku 1949. godine Josip Broz Tito s puno optimizma najavio »Probušit ćemo tunel!« Radovi su počeli već 1951. godine, ali su ubrzo i obustavljeni, navodno zbog nedostatka novca.

Ponovno planiranje izgradnje tunela započeto je šezdesetih godina prošlog stoljeća, no trebala su proći još gotovo puna dva desetljeća da bi u rujnu 1981. konačno postao stvarnost i bio otvoren za promet.

Svladavanje Učke

- Koncepcija cestovne mreže Istre izložena je u Regionalnom prostornom planu Istre, a nositelj izradbe bio je Urbanistički institut Hrvatske. Rad na tom iznimno važnom projektu odvijao se od 1964. do 1968. i ta prostorno-planska rješenja ključna su za daljnju izgradnju cestovnih prometnica u Istri, a posebno za povezivanje cestovne mreže Istre s ostalom cestovnom mrežom Hrvatske. Prostorni planovi višeg reda, koji su doneseni poslije, u osnovi su preuzeli koncepciju Regionalnoga prostornog plana Istre iz 1968. Dogovorom općina Istre i Rijeke te predstavnika Republike Hrvatske i mjerodavnih tijela te stručnih institucija, nakon višegodišnjih rasprava u Opatiji je 1970. kao optimalno rješenje prihvaćeno svladavanje masiva Učke na pravcu Lupoglav-Matulji izgradnjom tunela kroz Učku u dužini od pet kilometara na koti 500 metara nadmorske visine, s kvalitetom ceste prvog razreda. Za nadziranje čitavoga pothvata osnovan je Koordinacijski odbor za izgradnju tunela kroz Učku kojim je predsjedao Anton Bubić i poduzeće za izgradnju Učka Pazin, zapisao je svojevremeno danas pokojni Aleksa Ladavac, koji je u vrijeme izgradnje tunela bio direktor tvrtke Učka, a kasnije i zamjenik generalnog direktora Bina Istre.

Prvi automobili prolaze kroz tunel nakon probijanja 1978. (iz monografije "Učka - cestovni tunel")

Izrada studije opravdanosti i tehničke dokumentacije povjerena je Institutu građevinarstva Hrvatske, a kako bi dale djelomičnu financijsku potporu realizaciji tog projekta, istarske općine raspisale su općenarodni zajam, dok je Rijeka taj projekt sufinancirala komercijalnim zajmom Riječke banke.

Građevinski pothvat

- U razdoblju 1971. do 1973. obavljeni su opsežni pripremni radovi, a nakon osiguranja ukupnih financijskih sredstava 1976. s poduzećem Hidroelektrom iz Zagreba i s kooperantom Konstruktorom iz Splita potpisan je ugovor o građenju. Tunel Učka probijen je 14. svibnja 1978., a zajedno s cestovnom dionicom Matulji-Lupoglav, u ukupnoj dužini od 24 kilometra, dovršen je i pušten u promet 27. rujna 1981. Tunel Učka dugačak je 5,07 kilometara te ima dva vozna traka, širine 3,50 metara, korisnu visinu od 4,5 metara, dvije bankine od 0,80 metara i umjetno uzdužno prozračivanje, piše Ladavac.

Izgradnja tunela bila je nedvojbeno najvažniji građevinski pothvat u političkom i društvenom životu Istre u drugoj polovici 20. stoljeća te se na probijanju trase, baš kao i sada, okupila društvena i politička svita toga vremena.

U punom profilu

Tri i pol godine nakon probijanja tunel Učka pušten je u promet te se ta svečanost poklopila s 38. godišnjicom Pazinskih odluka o sjedinjenju Istre i drugih novooslobođenih krajeva s ostatkom zemlje, baš kao što se probijanje druge cijevi tunela događa u danima kad se nizom svečanosti u Istri obilježava 80. obljetnica istog događaja.

Od tada pa do danas tunelom je prošlo više od 80 milijuna vozila, a čitav Istarski ipsilon, koji je u međuvremenu gotovo pa zaokružen u punom profilu, postao je cestovna žila kucavica Poluotoka koja ima ogroman značaj za kretanje stanovništva prema Rijeci i ostatku Hrvatske, ali još veći za turistički razvoj i pozicioniranje Istre među najprepoznatljivije turističke regije na Mediteranu. Kad uskoro u promet bude puštena i druga cijev tunela, promet na toj dionici odvijat će se još brže, lakše i sigurnije, stoga je i jučerašnji dan probijanja tunela svakako biti jedan od datuma koji će ostati upisani u povijesti Istre.

Boris Miletić i Zlatko Komadina (Snimio Vedran Karuza)

- Uvijek ističem da Istarsku i Primorsko-goransku županiju Učka ne razdvaja, već spaja, a od jučer je taj spoj još i snažniji. Posebno mi je drago što je druga cijev probijena uoči nama iznimno važnih obljetnica - 30 godina osnutka Istarske županije i 80. obljetnice Rujanskih odluka o sjedinjenju Istre s maticom Hrvatskom. Izgradnja Istarskog ipsilona te probijanje druge cijevi kroz tunel od iznimnog je značaja za Istru i cijelu Hrvatsku, višegodišnji projekt čije okončanje s nestrpljenjem očekujemo. Koristi investicije su višestruke, ali u prvom redu tu se radi o pitanju sigurnosti. Nažalost, Hrvatska se nalazi pri vrhu po broju prometnih nesreća na razini Europe, a i sami smo proteklih godina svjedočili tragedijama na Ipsilonu, komentirajući ovaj važan dan za Istru kazao je istarski župan Boris Miletić.

Veća sigurnost

- Sigurnost je svakako najvažnija za naše građane, ali jednako tako i za naše goste jer smo pretežito autodestinacija, dakle ulaganjima u infrastrukturu poput ovog postajemo još konkurentniji. Također, brojna su i dnevna putovanja naših građana i poslovnih subjekata pa je tim veća važnost druge cijevi tunela, koja će uz povećanje sigurnosti, značiti i kraća putovanja, a posebice kad se okonča i izgradnja punog profila autoceste od Učka do Matulja, ističe Miletić.

Kaže da se na području Istarske županije kontinuirano ulaže i u poboljšanje ostale prometne i komunalne infrastrukture. Zbog toga ceste, pomorske luke i Zračna luka Pula postaju sve moderniji i povezaniji s ostatkom Hrvatske i Europom te će dovršetak Istarskog ipsilona te puštanje u promet druge cijevi kroz tunel Učku, uz značajno podizanje razine sigurnosti na toj prometnici, omogućiti još bolju povezanost s tržištima, olakšati pristup posjetiteljima prema turističkim destinacijama u Istri te potaknuti daljnji gospodarski razvoj.

U Glasu Istre od 27. rujna 1981.

Istarski turizam iz godine u godinu ostvaruje sve bolje rezultate, a ti bolji rezultati znače i stalni porast broja onih koji najviše u ljetnim mjesecima, ali sve više i u ostatku godine dolaze i odlaze s Poluotoka. Do konca ove godine ta će se brojka, samo kad je u pitanju turistički sektor, popeti do gotovo četiri i pol milijuna putnika koji su se najčešće cestovnim ili zračnim vezama, a u mnogim slučajevima i kombinacijom obje, povezali i stigli do neke od destinacija u Istri koju su odabrali za svoj odmor. Kad se toj brojci putnika pridodaju i brojni poslovni ljudi koji u i iz Istre ili unutar nje svakodnevno putuju iz ekonomskih razloga te uobičajene dnevne ili povremene migracije lokalnog stanovništva jasno je da na relativno maloj površini Istarske županije prosječno dnevno putuje izuzetno velik broj ljudi zbog čega su prometna povezanost i infrastruktura te strategija prometnog razvoja nezaobilazne teme u bilo kojoj priči o budućnosti regije.

Pomorski terminal

- Činjenica je da je Istra poznata kao turistička autodestinacija, ali nastojimo povećati dolazak naših aviogostiju, a kroz razne inicijative i daljnji razvoj infrastrukture pokušavamo snažnije poticati pomorski i željeznički promet, dodaje župan.

Prostor za iskorake po pitanju pomorskog prometa župan Miletić prvenstveno vidi u izgradnji putničkog pomorskog terminala u Puli, čime bi se rasteretio pomorski putnički terminal Venecije, ali i u smislu obnove lučkog teretnog prometa, a koji se pored veze s cestovnim prijevozom, može povezati i s istarskom željeznicom i Zračnom lukom Pula.

Istarska željeznica

Najslabija točka istarskog prometa već godinama je svakako željeznica, koja je neelektrificirana i spora zbog čega je prije dvije godine preokrenuto pitanje njezine revitalizacije.

- Revitalizacija željeznice u Istarskoj županiji je itekako potrebna i kada govorimo o očuvanju okoliša jer ne smijemo zaboraviti da se radi o ekološki najprihvatljivijoj vrsti prijevoza. Istarska županija želi svoj budući razvoj vezati na modernu, elektrificiranu željezničku prugu, s novim, ekološkim vlakovima na elektromotorni ili na vodikov pogon, s voznim redovima usklađenim s EU željezničkom mrežom, sa sigurnim cestovno-željezničkim prijelazima i s voznom brzinom od minimalno 100 kilometara na sat. Jednom riječju, sa željeznicom koja će omogućiti suvremen i efikasan prometni razvoj: integrirani putnički prijevoz i intermodalni, odnosno povezani željeznički, cestovni, pomorski i zračni prijevoz, kaže župan Boris Miletić.

Povezane vijesti

• Istarska županija financijski podržava inovatore
• O županijskom i državnom proračunu za 2024.: Najveća promjena odnosi se na Opću bolnicu Pula koja od iduće godine više neće biti županijski proračunski korisnik
• Župan Miletić: "Sport i rekreacija danas dobivaju dodatno na važnosti zbog užurbanog stila i često sjedilačkog stila života, posebice kod naše djece i mladih"