Nedavno je u Puli održan eko gastro event "Plastika u moru" namijenjen pulskim školarcima, a sve to u sklopu EU projekta WASTEREDUCE. U sklopu programa na tržnicu su stigli učenici osnovnih škola, Kaštanjer, Vidikovac, Centar i Monte Zaro gdje im je na jednostavan način objašnjeno kako plastika dospijeva u more, koje sve vrste plastike postoje i kakve prijetnje one predstavljaju za morski svijet. Nakon predavanja koje su održale biologinje pulskog Aquariuma učenici su na prvom katu Tržnice sudjelovali na edukaciji, prezentaciji i degustaciji prigodne riblje marende. Edukaciju su im održali Matija Horg, vlasnik lokalnog OPG-a i Mina Gavočanov, vlasnica pulskog street food restorana.

Ovaj program kao projektni partner provodi Natura Histrica, javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode istarske županije, a u sklopu ovog EU projekta naglasak je rješenjima za smanjenje otpada u zaštićenim i Natura 2000 područjima. Tu se podrazumijeva jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja.

Edukacija

Ovaj projekt će se provoditi 30 mjeseci, za što će JU Natura Histrica utrošiti 208.600 eura (uz sufinanciranje 166.880 eura bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 41.720 eura vlastitim sredstvima). WASTEREDUCE okuplja osam ključnih javnih i privatnih partnera iz Italije i Hrvatske. Svojim znanjem, iskustvom i prijenosom znanja o ovoj temi partnerstvo će sinergijski djelovati u borbi protiv onečišćenja, odnosno smanjenju utjecaja otpada na okoliš zaštićenih i Natura 2000 područja te, posredno, očuvanju njihovih ekosustava.

Vodeći partner projekta je Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, a hrvatski partneri su Istarska županija, Javna ustanova Natura Histrica i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita. Partneri iz Italije su Sveučilište u Trstu, višekomunalno poduzeće ETRA, Regionalna agencija za prevenciju i zaštitu okoliša Veneto, ETIFOR - konzultantska tvrtka Sveučilišta u Padovi na području usluga ekosustava, a pridruženi partner Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije – Natura Jadera.

Ana Ljubić, viša savjetnica za pripremu i provedbu projekata te koordinatorica projekta Wastereduce za projektnog partnera JU Natura Histrica pojasnila nam je aktivnosti koje će JU Natura Histrica provoditi u ulozi partnera na projektu, a to su organizacija ronilačkih akcija čišćenja morskog otpada iz podmorja, organizacija "plogging" utrka - akcija čišćenja otpada s plaža, na temu otpada u moru i otpada na obalnom području u suradnji sa sportskim udrugama na području Županije.

(JU Natura Histrica)

- Istodobno, uz akcije čišćenja, provodit će se različite edukativne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti šire javnosti o problematici morskog otpada, u obliku discovery divinga, sadržaja za djecu, promo materijala i drugog. Čišćenje obale i podmorja provodit će se od sjevera - od područja ušća rijeke Mirne, preko akvatorija Zapadne Istre pa do istočne obale odnosno ušća rijeke Raše. Provodit će se znanstvena istraživanja o utvrđivanju sastava i količine mikroplastike u ribama, te o utjecaju makroplastike na morske ptice, a osim toga radit će se na razvoju inovativne metodologije praćenja pritisaka otpada na morski okoliš analizom satelitskih snimki. Osim navedenih aktivnosti JU Natura Histrica će provoditi i brojne druge aktivnosti koje sinergijski doprinose ostvarenju projektnih ciljeva, rekla je Ana Ljubić.

Otpad u moru predstavlja jednu od najbrže rastućih prijetnji prirodi s velikim okolišnim i gospodarskim posljedicama, a veliki udio odnosi se na plastični otpad koji zbog svoje dugovječnosti predstavlja veliku opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje.

- Pitanje morskog otpada i njegovog utjecaja na zdravlje ljudi i ekosustava općenito, tema je u kojoj postoje još puno nepoznanica. Rješavanju problema morskog otpada u Natura 2000 područjima Istarske županije projektom planiramo pristupiti nizom aktivnosti usmjerenih na osvješćivanje šire i dijela stručne javnosti o samom problemu, ali i provođenjem konkretnih akcija kojima će se inovativnim pristupom direktno pozitivno utjecati na problem mikro i makro otpada na izabranim mikro lokacijama. Jedan od partnera na projektu je i Sveučilište iz Trsta - UNITS, njihov Odsjek za Bihevioralne znanosti. Jedna od njihovih aktivnosti je osmišljavanje i provođenje anketa i intervjua posjetitelja zaštićenih područja prirode s ciljem utvrđivanja obrazaca ponašanja vezanih za odlaganje otpada. Prikupljeni podaci poslužit će i komunalnim društvima na području Istarske županije, kako bi mogli prilagoditi svoje aktivnosti navikama posjetitelja, a sve u cilju smanjenja otpada u zaštićenim područjima prirode. Stoga djelatnici Javne ustanove Natura Histrica danas prikupljaju ankete te pozivaju sve stanovnike Istarske županije da ispune anketu i daju svoj doprinos zaštiti prirode, govori Ana Ljubić.

Akcija čišćenja

- Također, organizirat će se ronilačke akcije čišćenja morskog otpada iz podmorja, uz paralelno provođenje edukativnih aktivnosti kao i medijske kampanje s ciljem osvješćivanja šire javnosti. Projektom se prvotno planiraju definirati tri lokacije na kojima će se provoditi akcije čišćenja uz uključivanje ronilačkih klubova. Lokacije će se definirati na temelju procjene opterećenja podmorja otpadom (popularna sidrišta, poluotvorene lučice, kampovi i slično). U razmatranje će se uzeti veći broj lokacija koje će se provjeriti preronima uz korištenje skutera i video i fotodokumentiranje radi utvrđivanja količina odbačenog otpada u podmorje. U konačnici, otpad će se iz podmorja čistiti na tri lokacije i to po dvije akcije za svaku lokaciju – u proljeće te nakon završetka turističke sezone. Uz samu provedbu akcija čišćenja, provoditi će se i prikladni edukacijski programi, prezentacije i radionice. Takva događanja planiraju se organizirati inventivno uz sudjelovanje osoba iz javnog života i mjerodavnih stručnjaka po pitanju zaštite mora i drugih relevantnih sektora gospodarstva. Akcije se planiraju osmisliti kao eventi za lokalno stanovništvo i goste u pred i post sezoni kroz osmišljavanje igara za posjetitelje, "discovery diving", sadržaje za djecu, dijeljenje promotivnih materijala i slično, zatim gastro evenata kojima se potiče korištenje hrane iz mora u prehrani - posebni naglasak bi se stavio na konzumiranje novih vrsta u Jadranu, plavog raka, strijelke i drugih.

(JU Natura Histrica)

Uslijed klimatskih promjena nove strane vrste sve više naseljavaju Jadransko more, no kako ih lokalno stanovništvo ne poznaje, rijetko ih i konzumira. Promocijom "novih namirnica" želi se potaknuti veće iskorištavanje stranih vrsta te potaknuti njihovu potražnju na tržištu što ima u konačnici pozitivan učinak na autohtone vrste te veću ekstrakciju stranih vrsta iz morskog ekosustava. Povremeno su provođene akcije čišćenja otpada sa plaža, kao i ronjenjem s dna, ali bez usklađene metodologije i bez analize prikupljenih količina. Stoga takvi podaci prikupljeni u različitim inicijativama nisu usporedivi, te je teško izvući valjane zaključke o prethodnoj ili sadašnjoj situaciji, i nije moguće jasno pratiti trendove, kaže Ana Ljubić.

Pri provođenju ronilačkih akcija koristit će se iskustva i metodologija sakupljanja i klasificiranja sakupljenog otpada prethodno provedenih EU projekata "Plastic Buster MPAs", te EU projekta "MARLESS" na kojemu je Istarska županija sudjelovala kao pridruženi partner.

Plogging

- Organizirat će se "plogging" utrka na temu otpada u moru i otpada na obalnom području. Inače, plogging je termin nastao spajanjem švedske riječi "plocka upp", tj. "sakupljati" (smeće) te riječi "jogging" (trčati) i savršeno opisuje koncept koji označava spoj trčanja i sakupljanja otpada na putu. Ljepota ploggiranja je u tome što ne zahtjeva posebnu opremu (osim rukavica i vreće za smeće te malo dobre volje i brige za okoliš) te omogućava svakom trkaču da da svoj doprinos očuvanju čistog okoliša. Planira se organizacija tri utrke na različitim lokacijama tijekom trajanja projekta.

Bilježit će se i količina mikroplastike u hranidbenom lancu, utjecaj makroplastike na ptice i raditi na razvoju inovativnih metoda praćenja zagađenja. Kao jedan od 11 deskriptora utvrđivanja dobrog stanja u morskom okolišu temeljem Direktive o morskoj strategiji je i pretpostavka da svojstva i količine otpadaka u moru ne štete obalnom i morskom okolišu. Otpad u moru predstavlja rizik za ljudsko zdravlje, stvara smetnju aktivnostima na moru, te umanjuje kvalitetu korištenja morske vode. Među predmetima koji su u cijelosti ili u dijelovima postali otpad, prevladavaju materijali pod zajedničkim nazivom plastika, predstavljeni u pet glavnih plastomera od ukupno 50-ak postojećih: polietilen (PE), polipropilen (PP), polietilentereftalan (PET), polivinilklorid (PVC) i polistiren (PS). U ukupnom morskom otpadu prevladavaju plastomeri, koji u plutajućem obliku čine i više od 90 posto. Teška razgradivost plastičnog otpada jedan je od najvećih problema kada se nađe u morskom okolišu. S vremenom, pod utjecajem prirodnih procesa, plastika stari te se postupno razgrađuje fragmentacijom na manje dimenzije. Prema veličinskim frakcijama, otpad dimenzija do 20 milimetara klasificira se kao mali, a manje od 2 milimetra kao mikrootpad, odnosno mikroplastika. Ovaj segment morskog otpada je najslabije istražen, a ujedno je i najopasniji jer ga razni morski organizmi mogu zamijeniti za plijen, pa kao takav može izravno ući u hranidbeni lanac.

Problem mikrootpada u hranidbenom lancu nedvojbeno utječe i na zdravlje ljudi iako razmjer tog problema nije još dostatno istražen. Radi navedenog projektom planiramo provoditi znanstvena istraživanja na ribama radi utvrđivanja sastava i količine mikroplastike u njima. Rezultati će se na prikladan način i javno komunicirati i biti će korišteni kroz provedbu marketinške kampanje projekta kako bi se naglasio lokalan karakter i dojam da se "ne radi o problemu koji postoji i događa se negdje drugdje", kazala je Ana Ljubić.

Morske ptice i morske životinje

- Morske ptice i morske životinje poput dupina, kornjača i drugih hrane se otpadom ili zapetljavaju u otpad. Morske ptice koriste otpad i za izradu svojih gnijezda. Kod nas nitko ili rijetko tko procjenjuje koliko makroplastika utječe na morske ptice, pogotovo morskog vranca, galeba i druge. Ovim istraživanjem bi se pregledala gnijezda u vrijeme gniježđenja ptica i kontroliralo koliko plastike se nalazi u sastavu njihovih gnijezda, te ukoliko bi se pronašle uginule ptice, napravila bi se analiza želuca da se vidi hrane li se plastikom poput albatrosa. Projektom se planira razvijati i inovativna metoda praćenja pritisaka na morski okoliš analizom satelitskih snimaka. Radi se o metodi kojom se kombiniranim uredskim i terenskim pristupom uz kalibraciju uzoraka na moru u dijelu utvrđenog većeg opterećenja morskim otpadom, eutrofikacijom ili drugim pritiscima kao što su zagađenja naftom, može definirati metoda praćenja onečišćenja isključivo na temelju analiza satelitskih snimaka, zaključuje Ana Ljubić.

Povezane vijesti

• Zemlji je rođendan, moramo je čuvati!
• Gimnazijalci označili 20 vrsta drvenastih biljaka
• Prosječan čovjek godišnje konzumira oko 50.000 mikroplastičnih čestica