Istra u očima djece
Karmen Uljanić: Zavičajno obrazovanje je ideja o ujedinjenju svih aktivnosti u Istri pretočena u stvarnost, a počinje u - vrtiću
Vrtićarci folkloraši u Žminju (Foto Istarska županija)
Zavičajna nastava važna je stavka u edukaciji i očuvanju tradicionalnih vrijednosti i prenašanju same povijesti i običaja s istarskog poluotoka na generacije koje dolaze, a Istarska županija kroz ovaj projekt nastoji formirati institucionalni oblik očuvanja istarskog zavičajnog identiteta te čuvati svoje regionalno bogatstvo i posebnosti.
A na tome se radi od malih nogu - točnije od vrtića. Više o projektu saznajemo od Karmen Uljanić, odgojiteljice savjetnice u rovinjskom Dječjem vrtiću Neven, koja je ujedno predsjednica Radne skupine za implementaciju zavičajnosti u kurikulum predškolskih ustanova, u kojoj je aktivna od samih početaka, točnije od 2014. godine, otkako se u Istarskoj županiji i provodi projekt implementacije zavičajnosti u kurikulum vrtića, kao i škola. Danas, u ovom projektu sudjeluje 25 vrtića na području Istre, s 43 odgojne skupine koje vodi 88 odgojitelja.
Centar za istraživanje djetinjstva
Odgojitelji podučavaju vrtićarce o kulturnim i povijesnim vrijednostima mjesta u kojem dijete živi, kroz prošlost, sadašnjost i budućnost. Djeca sve to proživljavaju kroz razna iskustva, a dodatno se potiče i njihov istraživački duh u tom segmentu.
Sve to vodi tomu da djeca prihvaćaju, njeguju i razvijaju vrijednosti obitelji, zajednice i društva. Rezultati pedagoške godine i brojni radovi na temu "Istra u očima djece" predstavljeni su na Festivalu zavičajnosti za dječje vrtiće, održanom u svibnju u Marčani.
Izazovi odgoja najmlađih danas se nebrojeni, što pred današnje odgojitelje stavlja poprilično težak zadatak. U tome je važna i komunikacija odgojitelja i same djece, gdje se promiče znanje, humanizam i tolerancija, odgovornost, autonomija, kreativnost i identitet.
O toj se temi raspravljalo i na međužupanijskom stručnom skupu "Vještine suvremenog odgojitelja", gdje je Karmen Uljanić više govorila o toj temi za odgojno-obrazovne radnike u ranom i predškolskom odgoju, koji su napredovali u položajna zvanja mentora ili savjetnika u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
- Projekt Zavičajnog obrazovanja je dugogodišnja ideja o ujedinjenju svih aktivnosti, manifestacija koje se godinama odvijaju na istarskom području pretočena u stvarnost, te je pripremljen program koji ima za glavni cilj življenje Istre kroz sve osjećaje, a poglavito gledanje Istre kroz ono što ona jest i sve što predstavlja, a kako bi se sačuvale njezine vrednote i u budućim generacijama.
Projekt Zavičajnog obrazovanja odvija se u nekoliko faza: započinje s predškolskim odgojem i naobrazbom: aktivnostima za i u dječjim vrtićima Istre koji provode program na hrvatskom i talijanskom jeziku, nastavlja se obuhvatom osnovnih škola, te naposljetku srednjih škola u Istarskoj županiji. Važno je istaknuti suradnju s okolinom, s institucijama, udrugama, gradovima, općinama koji su uvijek potpora odgojno - obrazovnim ustanovama, ističe Uljanić.
Takvim programom želi se očuvati regionalno bogatstvo i posebnosti Istre, te usaditi te vrednote u istarske vrtićarce od malih nogu. To uključuje i povezivanje odgojno - obrazovnih institucija s muzejskim i galerijskim ustanovama, udrugama i pojedincima koji izučavaju zavičajnost, kao i inovativni rad s djecom, poput terenske nastave i istraživačkih radova.
- Radna skupina za implementaciju zavičajnosti u kurikulum vrtića u sklopu projekta od pedagoške 2018./2019. godine pa nadalje posebno radi na osmišljavanju i provedbi edukacije za odgojitelje uključene u projekt kroz module u kojima sa znanstvenim istraživačem, supervizorom projekta iz Centra za istraživanje djetinjstva, profesoricom Lidijom Vujičić rade na temi "Zavičajnost u integriranom kurikulumu u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja".
U sklopu edukacije posebno su se usmjerili na ciljeve koje će odgojitelji ostvariti, a to je da će raspraviti o osnovnim polazištima u kreiranju kurikuluma odgojne skupine, vrtića na temeljnim vrijednostima Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, zatim povezati zavičajni identitet i tradicijsku kulturu kao polazišta u odgojno-obrazovnom procesu, usvojiti tehnike povezivanja stečenih teorijskih znanja sa situacijama za učenje koje proizlaze u neposrednom doticaju sa zajednicom, te upoznati suvremene medije i tehnologije u dokumentiranju odgojno-obrazovnog rada s djecom, kaže Uljanić.
U projekt je svake pedagoške godine uključeno do 25 predškolskih ustanova Istarske Županije. Završna faza projekta je "Festival zavičajnosti" na kojem sve uključene ustanove prikazuju projekte koje su tijekom godine radile s djecom na temi zavičajnosti, a ujedno se putem panel diskusije raspravlja i evaluira cjelokupni projekt te daju smjernice za organizaciju u narednoj pedagoškoj godini. Istarska županija temeljem istog planira nove korake i financijsku podršku projektu.
- Istarska županija posebno potiče povezivanje praktičara vrtića, osnovne i srednje škole u izradi Zavičajnog priručnika, kojim želi olakšati rad odgojiteljima i nastavnicima uključenim u projekt. Tako je u listopadu 2023. godine objavljen "ISTRAživanje - priručnik za implementaciju zavičajne pismenosti u vrtiće, osnovne i srednje škole Istarske županije".
U drugom odjeljku Priručnika date su smjernice za implementaciju zavičajnosti u kurikulum vrtića, kao i primjeri rada na zavičajnim projektima u kojima se daje važnost kontinuirane, dinamične integracije različitih područja i sadržaja u otkrivanju te usvajanju vještina u timskom obliku rada djece i odraslih.
Akcijska istraživanja
Također, pojašnjava se i razvoj vještina vođenja refleksivnog dijaloga i primanja te pružanja povratne informacije u suradnji sa stručnjacima, veli Uljanić, koja je za zaključak ovog razgovora istaknula i važan citat profesorice Miljak:
- Stjecanje praktične kompetencije pretpostavka je za istraživanje, razvijanje i građenje kurikula, kao i za stjecanje stvaralačke (ekspertne) kompetencije odgojitelja u odgojno - obrazovnom radu, što su, po našem mišljenju, uvjeti za profesionalizaciju odgajateljske struke.
Rješenje za stjecanje praktične kompetencije vidimo u organiziranju akcijskih istraživanja koja bi praktičara motivirala na svjesnu samorefleksiju i istraživanje svoje prakse, ističe Uljanić.
Vrtićarci iz Rovinjskog Sela osvojili nagradu za film o svom mjestu
Rezultati Zavičajne nastave u predškolskim ustanovama itekako se vide u praksi, a od brojnih primjera izdvojimo jedan od recentnijih: mališani iz područnog vrtića "Neven", odgojna skupina "Grozdići" iz Rovinjskog Sela, uz pomoć odgojiteljice Karmen Uljanić, za crtani film "Tajne moga mjesta" nagrađeni su posebnom nagradom u kategoriji dječjih vrtića na festivalu Stop Motion scene 2024. u Karlovcu. Nakon pobjede 2022. godine s crtanim filmom "Priča o Rovinju" sa skupinom "Cukerančići" po drugi puta nagrada za najbolji crtani film ide u vrtić "Neven", pod mentorstvom iste odgojiteljice.
Oni su nagradu osvojili u konkurenciji 49 radova iz svih krajeva Hrvatske, snimljenih tehnikom stop animacije. U stvaranju kratkometražnih animiranih uradaka sudjelovalo je više od 250 autora. O najboljim filmovima u pet kategorija odlučivale su u ime Kinokluba Karlovac Ksenija Sanković, Lucija Ćeškić i Gabriela Prpić. Nagrade i priznanja su tako dodijeljeni u pet kategorija: Predškolski uzrast, Niži razredi osnovne škole, Viši razredi osnovne škole, Srednjoškolski uzrast i Odrasli autori. U kategoriji Predškolskog uzrasta nagrađeni su mališani iz Rovinjskog Sela.
- Djeca odgojne skupine "Grozdići" u sklopu dvogodišnjeg projekta Zavičajnog obrazovanja koji provodi Istarska županija istražuju znamenitosti Rovinjskog Sela. Pored klasičnih tehnika izražavanja, djeca već dvije godine koriste fotoaparate i mobitele.
Tako nakon što su upoznali tehniku rada crtanog filma STOP animacijom djecu se u istraživanju potiče da daju svoja viđenja promatranih situacija, odnosno otkrivenih tajni mjesta te daju vlastite teorije ili ideje prikaza istih tom tehnikom. Djeca su imala ideju da bi važno za prikaz tajni Rovinjskog Sela svakako bila priča o najvećem kažunu u mjestu, onom obitelji Juriša koji su svoja dva vola i kravu naučila da klečeći uđu u kažun kako bi ih spasili da ih neprijateljska vojska ne uzme za prehranu vojnika.
Druga tajna je ona o najvećem drvu hrasta u Rovinjskom Selu kod nekadašnje lokve Lakoverča, a današnjeg rukometnog igrališta. Djeca su s odgojiteljicama istraživala zašto hrast ima velike okrugle lopte na deblu i saznali od starijih mještana da su tu nekad bile grane koje su njemački vojnici ispilili za ogrjev i kad su htjeli ispiliti cijelo drvo došli su seljani s dva voza drva i tako spasili ovaj hrast koji i danas tu stoji i lijepi je primjer zajedništva mještana, a mogao bi postati simbol Rovinjskog Sela. Hrast se nalazi u Katalogu najvećih stabala Istre.
U prikazu tajni djeca predlažu da se u crtanom filmu prikažu one o tri brda koji okružuju Rovinjsko Selo: Karaštak na kojem su našli ostatke gradine iz brončanog doba, Brdo Mukliz na kojem žive orlovi škanjci koji često prelijeću iznad njih dok šeću obližnjim poljima i brdo Gumila, gdje živi Petar Brajnović i u kuli ima ostatke aviona američkog bombardera Leteća tvrđava koji je 1944. godine pao u obližnje polje zbog kvara na motoru. Petrov tata, umjetnik Marčelo Brajnović je kasnije skupio ostatke aviona po Rovinjskom Selu i napravio izložbu, veli Uljanić.
Za potrebe prikaza toga u crtanom filmu koristili su i animirali lutke, izradili su crteže lokve, stabla hrasta i vojnika koji ga pile, modelirali su glinom i prikazali gradinu na Karaštaku, izrezivali fotografije aviona i orlova te animacijom prikazali pad aviona, prelet orlova i ulazak volova u kažun.
Za stvaranje crtanog filma od opreme je najbitnije imati digitalni fotoaparat, stalak i program za montiranje animacije. Suradnica za multimediju Ida Skoko uputama je pomogla u idejama izrade posebnih efekata i načinu montiranja filma, a snimatelji dronom Darko Privrat i Filip Uljanić pomogli su u prikazu Rovinjskog Sela i okolnih brda iz ptičje perspektive.
- Uvjerena sam da će ova djeca sjeme ljubavi za filmsku umjetnost i za baštinu koje smo posijali našim radom u istraživanju i na stvaranju ovih filmova biti plodonosno u nastavku njihovog daljnjeg rada na tim poljima. Ovaj način rada je primjer kako se nove tehnologije u radu s djecom može koristiti u očuvanju baštine, kaže odgojiteljica Karmen Uljanić.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
