Istarska poljoprivreda suočava se s izazovima koji uključuju klimatske promjene, degradaciju tla, neodržive prakse korištenja resursa i problem konkurentnosti na tržištu. S ciljem rješavanja ovih problema, Glas Istre novine organizirao je konferenciju na kojoj će se raspravljati o inovativnim i održivim pristupima poljoprivredi, kao i načinima poboljšanja konkurentnosti istarskih poljoprivrednika.

Izazovi sektora

Konferencija pod nazivom »Green Istria 2030« koja je okupila vodeće ljude hrvatske i istarske poljoprivrede, stručnjake i zainteresirane dionike kako bi se razmijenila znanja i iskustva te postavili temelji za bolju i održiviju budućnost poljoprivrede u Istri, održana je jučer u Hotelu Valamar Diamant u Poreču. Tema konferencije bila je naslovljena »Konkurentna i (samo)održiva istarska poljoprivreda«, a tijekom rasprave otvorile su se različite, vrlo zanimljive podteme. Usitnjena poljoprivreda u Istri, zbog bioraznolikosti koju nam nudi, pokazala se kao prednost u tzv. heterogenoj proizvodnji, pa se problematizirala i poljoprivredna proizvodnja koja teško pronalazi tržište, a pristup joj nije usitnjen kao što je to slučaj u Istri.

(Snimio Sergej Drechsler / Novi list)

Ova se konferencija u organizaciji Glasa Istre novine održava u sklopu cjelogodišnjeg projekta Green Istria, a naglasak je na informiranju i komunikaciji o napretku kroz prizmu održivosti. Ovoga puta u fokusu je bila poljoprivreda. Inače, u organizaciji Glasa Istre početkom godine na tu je temu već održana konferencija o željeznici. Već sad je najavljeno da će se u studenom razgovarati o održivom turizmu. Sve su to teme koje ukazuju na viziju budućnosti, ali i aktualiziraju vrlo konkretne alate kojima bi se mogli poslužiti. Prisutnima se uvodno progodnim riječima obratila glavna urednica Glas Istre novine, Tea Tidić koja im je poželjela dobrodošlicu i zahvalila na sudjelovanju u panel raspravi na ovu vrlo značajnu temu.

- Konferencija se održava u sklopu cjelogodišnjeg projekta Green Istria, gdje se naglasak na informiranju i komunikaciji o napretku kroz prizmu održivosti. Već je na tu temu ove godine održana konferencija o željeznici, sad se dotičemo poljoprivrede, u studenom ćemo razgovarati o održivom turizmu.

(Snimio Sergej Drechsler / Novi list)

Poljoprivreda u današnje vrijeme nailazi na velike izazove izazvane klimatskim promjenama - svjedoci smo da su ove godine vinari, zbog dugotrajne suše i izrazito visokih temperatura krenuli u berbu u nikad ranijem terminu, a slična je situacija i s maslinarima. Na današnjoj konferenciji otvaramo raspravu o vrlo aktualnim problemima koji zahtijevaju prilagodbu dosadašnjeg pristupa poljoprivredi, zbog prirode koja je promijenila svoje cikluse i zasigurno poremetila planove poljoprivrednicima. Istra, iako teritorijalno mala, na svjetskom tržištu je itekako poznata prvenstveno po svom maslinovom ulju i vinima, a i ostali proizvodi, poput istarskog češnjaka, sira, kao i stočarskog sektora koji spašava od izumiranja istarsku kozu, boškarina i ovcu - sve su to aduti koji spajaju i poljoprivredni sektor s dominantno najprepoznatljivijom istarskom granom - turizmom. Sve navedeno je u neraskidivoj sinergiji, a kako odoljeti izazovima u poljoprivrednom sektoru, izreći će na današnjoj konferenciji Glasa Istre najrelevantniji stručnjaci, kazala je glavna urednica Glasa Istre novine Tea Tidić na otvorenju konferencije.

Obol politike

- Kad pričamo o Istri, prvi sinonim je turizam, ali držim da je poljoprivreda kao grana vrlo bitna, kazao je uvodno istarski župan Boris Miletić.

- Nas u Istri ima 200 tisuća stanovnika i premali smo da bi bili prosječni. Ako želimo uspjeti onda moramo biti izvrsni. Zato je Istra sedam godina za redom najbolja maslinarska regija, zato naši vinari osvajaju najbolje moguće ocjene svojih vina, neovisno o vrstama i mislim da je kvaliteta jako bitna. Brendiranje županije je važno, ali ako sadržaj nije dobar onda ni najbolja ambalaža ne može to pokriti. Možda može jednom, dvaput, ali treći put neće.

(Snimio Sergej Drechsler / Novi list)

Divim se našim ljudima koji su se odlučili za poljoprivrednu proizvodnju, što nije lako, zahtjeva trud i rad, ali s druge strane meni je drago što su danas naši poljoprivrednici poprilično imućni ljudi. Nekad je poljoprivreda bila tema preživljavanja, a danas su naši proizvođači iznimno uspješni i na tome im čestitam. Koliko im je u tome pomogla politika, možemo reći da jeste. Je li to kroz Fond za razvoj poljoprivrede u vremenima kad banke nisu odobravale kredite poljoprivrednicima jer nisu imale neki kolateral, ili kroz mjere poticaja maslina, vinove loze kroz oblik tzv. trećina u kojima sudjeluju poljoprivrednik, općina ili grad i županija, kao i kroz neke druge mjere; mislim da je politika dala jedan obol u tome. Vremena se mijenjaju, pogotovo kad pričamo o klimatskim promjenama, ali sam siguran da ćemo kao Istra i dalje biti jako dobar brend i dodana vrijednost te da će naši poljoprivredni poduzetnici, neovisno o kojem proizvodu govorimo, i imati na temelju kvalitete i na temelju brenda Istre dodanu vrijednost, rekao je župan Miletić.

Nikad ranija berba grožđa

Poznatog istarskog vinara i predsjednika Udruge Vinistra Luku Rossija moderator konferencije Mislav Togonal upitao je isplati li se biti poljoprivrednik u Istri. Naime, istarska je poljoprivreda u zadnjih tridesetak godina napravila čudo, smatra on, a potporu politike, lokalne samouprave i županije, ocijenio je iznimno važnom.

(Snimio Sergej Drechsler / Novi list)

- Živimo u razdoblju kad su informacije, kao i tehnologija, nikad dostupnije, ali i svjetska tržišta su dostupna kao i naše tržište u njemu. Mi sad moramo naučiti kako sve te faktore koristiti što bolje i kako ih uskladiti da bi u velikoj konkurenciji izdržali. Interesa kod mladih za poljoprivredu ima, pogotovo za vinarstvo. Formira se jedna nova generacija. Ima tu nasljednika obiteljskih gospodarstava, ali i onih koji generacijski nisu vezani za vinarstvo. Interesa ima i u drugim granama poljoprivrede, opisao je Rossi koji je istaknuo i korištenje EU fondova poglavito kod mladih poduzetnika.

Referirajući se na urod, berba grožđa nikad nije bila ranija, rekao je, a sve to ukazuje da su na djelu očite klimatske promjene. Ove godine ta je berba krenula tjedan do dva tjedna ranije, a po tome je već jedna u nizu zahtjevnih godina za redom. Da nije sve jednoznačno i zabrinjavajuće govore i njegova očekivanja pri ovogodišnjoj berbi koje će za rezultat imati vrlo kvalitetna vina, ali sa znatno manjom količinom grožđa od prijašnjih berbi. Procjena je da je ona ove godine od 30 do 60 posto manja urodom.

U istarskim vinogradima sve se rjeđe viđaju berači, a sve više najnoviji strojevi za berbu, što je unatrag samo deset godina bio rijetko viđen prizor. Na taj način ubrano grožđe daje bolje rezultate nego ručno branje, saznaje se. Ovi strojevi su nabavljeni mahom preko EU fondova, ali i banke sve više razumiju potrebe poljoprivrednika i sve više vjeruju u tu privrednu granu.

- U Agrolaguni radimo na tri segmenta i na premium nivou te proizvodimo u dovoljnim količinama. To više nije samo područje Istre već i ostatak Hrvatske, pa i nešto šire. Imamo 226 hektara pod maslinicima i proizvodimo od 160 do 220 tona ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Osjećamo klimatske utjecaje i u vrijeme cvatnje, kao i u vrijeme berbe, međutim mi za naše ulje u cijelosti imamo tržište i nije se još dogodilo da smo imali robu koju nismo mogli plasirati. U tom dijelu očekujemo i poboljšanje, budući da smo prošle godine uveli i navodnjavanje, tako da će nam ovo, na neki način, biti i bazna godina - berba 2024. kako bi vidjeli utjecaj navodnjavanja na urod i tretman. Možemo već sada na oko reći da se vidi velika razlika između površina koje se navodnjavaju i onih drugih koje se ne navodnjavaju. Što se tiče štetnika, a kako mi imamo kao gospodarstvenici preko 600 hektara nasada pod vinogradima i već navedenih 226 hektara pod maslinicima, u ovom trenutku nismo pod mrežama. Možda će budućnost donijeti i takvu neku varijantu, pod uvjetom da možemo očekivati određena financiranja. Ono što već danas radimo je osiguranje prinosa, ali i prilagodba tehnologije, opisala je dio proizvodnog procesa predsjednica Uprave Agrolagune Nerina Zec.

(Snimio Sergej Drechsler / Novi list)

U zadnjih desetak godina modernizirali su svoju proizvodnju, a izazovi, budući da su u međuvremenu strojevi optimizirani, počivaju u ljudstvu, tj. radnoj snazi. Naime, i na ovoj se konferenciji po sili okolnosti u kojima živimo, aktualizirao problem s radnom snagom koja kronično nedostaje. U onom djelu gdje je čovjek nezamjenjiv leže i najveći izazovi. Da ih nedostaje, nije nikakva tajna, a Agrolaguna koja zapošljava trenutno 45 radnika iz Nepala, priznaje Zec, bez njih jednostavno ne bi mogla. Strojevi moderne generacije iziskuju i vještine i znanja upravljanja, a time se radna snaga nameće kao pitanje svih pitanja, u slučaju Agrolagune, istaknula je Zec, i pitanje dugoročnog opstanka.

Školovanje mladih poljoprivrednika

Između ostalog na konferenciji je stavljen naglasak na školovanje mladih poljoprivrednika, a u Istri pa do Rijeke postoji veliki rezervoar poljoprivrednog znanja; od onog srednjoškolskog do Veleučilišta u Rijeci sa studijskim programima. Tu je i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču koji može pružiti podršku u istraživanjima, novim tehnologijama i rješenjima. Naravno, u Istri imamo i brojne poljoprivredne proizvođače s njihovim OPG-ovima.

(Snimio Sergej Drechsler / Novi list)

- Mi svake godine radimo promociju studijskih programa i želimo potaknuti mlade srednjoškolce da ih upisuju. Kad odlazimo u škole sami ravnatelji nam kaže da djeca odustaju od polaganja mature, dakle stvaranja preduvjeta za daljnje studiranje te odmah nakon srednje škole odlaze na tržište rada. Zašto je to tako, vjerojatno postoje razni razlozi; od poslova u turizmu do poslova negdje drugdje izvan poljoprivrede. Mi ih pokušavamo motivirati da stvore te preduvjete ako jednog dana budu htjeli nastaviti sa studijem. Međutim, uvjeti studiranja mladih u Poreču su specifični jer je to izrazito turistički grad. Na može im se osigurati nekakav studentski standard. Mladim ljudima bi rješenje bilo u đačkim i studentskim domovima, a i sami studenti nam se požale kako teško nalaze smještaj u Poreču. Pogotovo u vrijeme ispitnih rokova kad zbog turizma moraju napustiti smještaj, a i cijene su jako visoke. Rješavanje tog ključnog problema zasigurno bi dao rezultate, skrenula je pažnju na ovaj vrlo važan segment pročelnica Poljoprivrednog odjela u Poreču, Veleučilište u Rijeci, Ivana Dminić Rojnić koja je podsjetila i na nekadašnje puno veće domene poljoprivrednog školovanja u Istri.

Da se do poljoprivrede u Istri ipak drži, svjedoči i AZRRI, agencija kojoj je osnovna djelatnost povezana sa selom.

- Prva smo ovakva, vrlo specifična agencija, a osnovani smo davne 2003. godine. Specifični smo po tome što smo kombinacija javnog i privatnog sektora. Provodimo projekte u ruralnom prostoru Istre na zajednički interes privatnog i javnog sektora. Rekao bih da smo vrlo uspješni. Radimo to kroz četiri centra, a jedan od njih je centar za maslinarstvo u Vodnjanu koji je osnovan 2012. godine s idejom da se otkupi višak ploda maslina, što je nama tada bio veliki problem. Naime, uljare koje su tada postojale otkupljivale su od tzv. velikih maslinara, dok su ovi mali imali problem.

(Snimio Sergej Drechsler / Novi list)

To više nije tako, i samim tim ta inicijalna ideja sada ne drži vodu. U međuvremenu je nastalo još dvadesetak uljara i svi stignu preraditi svoje masline, premda je sad trend da se u roku 24 sata od berbe masline moraju preraditi zbog izvrsne kakvoće. Uljara je sad na granici rentabilnosti, nije profitabilna, priznajem to, ali što je tu je. Troškovi su visoki, ali moja je intencija da se problem riješi najmom uljare ili na neki drugi način. Mi imamo i Centar stočarstva sa svojom farmom od 180 do 200 grla našeg istarskog boškarina, a imamo i otkup goveda. Početkom godine se dogovorimo o količini koju ćemo otkupiti, po unaprijed dogovorenoj cijeni, tako da si svi privatni uzgajivači mogu planirati svoju ekonomsku godinu i izračunati prihode i troškove, opisao je neke od aktivnosti direktor AZRRI-ja, Igor Merlić.

Istarski boškarin

Dotaknuo se i istarskog boškarina, na upit moderatora. Istaknuo je kako danas ima oko 2.500 grla istarskog boškarina, a u vrijeme kad se krenulo s njegovom zaštitom bilo ih je tek stotinjak. Iako su i dalje u zoni ugroze, situacija je danas puno bolja. Također, spomenuo je i projekt usvajanja istarske koze te se pohvalio da su na taj način od 30 grla istarske koze i tri jarca prošle godine, podigli broj grla koze na brojku od 191, ali je siguran kako će ovim projektom za godinu dana doći do brojke od preko 500 grla te sve dalje kako bi izašli iz zone ugroze ovog prepoznatljivog simbola Istre. Do sada je usvojeno 46 koza, a kao zanimljivost vezanu za one koji su ih usvojili, izdvojio je dvije gospođe iz Slavonije koje su također usvojile po grlo.

(Snimio Sergej Drechsler / Novi list)

Na konferenciji je, naravno, bilo riječi i o malim proizvođačima. Naime, OPG-ovi u Istri djeluju puno bolje nego nekad, a danas su oni kanal putem kojeg se prodaju brojni proizvodi na licu mjesta, što je istaknuto i kao najveća vrijednost OPG-ova koji na taj način produžuju turističku sezonu, naglasio je Merlić. Za snabdijevanje velikih hotelskih i turističkih sustava, riječ je o količinama koje još nisu dostatne i za sada takav oblik suradnje nije moguć te bi se i tu trebali napraviti neki veći iskoraci. Moglo se čuti da se i sami OPG-ovi ne žele baš udruživati u proizvodne organizacije koje bi ih na taj način osnažile i omasovile, jer im zadruge nose ne baš uspješne asocijacije iz nekih drugih vremena, premda je kao dobar primjer navedena cijela sjeverna Italija koja funkcionira već godinama po tom sistemu.

Dobar primjer udruživanja malih OPG-ova iznio je predsjednik poljoprivredne udruge »Vitis« Marko Bratović iz Kaštelira. Naime, opisao je projekt Butiga, a riječ je o jedinstvenoj prodavaonici u kojoj se domaća i zdrava hrana lokalnih proizvođača može kupiti cijele godine. Projekt je ujedno prilika da se podrže lokalni OPG-ovi i drugi proizvođači kroz direktnu kupnju od njih, čime se zapravo kupci povezuju s ljudima koji stoje iza svakog proizvoda. Za te proizvode veliki interes vlada i od turista koji u velikom broju borave na tom području.

(Snimio Sergej Drechsler / Novi list)

Bilo je govora i o borbi sa štetnicima i uspješnosti iste, te se naglasila sve češća implementacija digitalne poljoprivrede.

- Maslinova muha nas nije iznenadila, a imamo dobra rješenja za nju. Veći problem su nam nove vrste, zbog viših temperatura. Postoje uspješne metode za maslinovu muhu, ali takve metode zaštite na principu klopki funkcioniraju na većim površinama gotovo tijekom cijele godine. Mali proizvođač ne može to primijeniti jer dovodi u opasnost svoj urod, pojasnila je Dminić Rojnić.

Ulaskom u EU preuzeli smo direktive i ukinuli brojne preparate koji su se do tada koristili u poljoprivrednoj proizvodnji te se ona sada sve više zasniva na održivoj proizvodnji. Ova generalna rješenja nisu dovoljna da bi se svi rizici umanjili, sveli na nulu, moglo se čuti u smislu prinosa kod velikih proizvođača. Osim korištenja klopki treba se i dalje raditi na tome te pronaći sredstva kako bi se sačuvao urod. Digitalna poljoprivreda će odraditi svoje, a ona podrazumijeva praćenje lokacije, biljka i štetnika.

Poljoprivreda je puno više od same proizvodnje

Održivost poljoprivrede pretpostavlja i osiguranje infrastrukturnih projekata koji se nameću sami po sebi. Zbog klimatskih promjena nismo u situaciji da se prepuštamo na milost i nemilost vremena, stoga je važno da se poljoprivredne površine navodnjavaju, što je adresirano kao nacionalna tema. Da je promjena u pristupu već pokazala rezultate govori i primjer Agrolagune koja osim navodnjavanja koristi i stajsko gnojivo koje sami proizvode, a svake treće godine njime gnoje stotinjak hektara, posebno vinograde i maslinike, te osim toga koriste fermentirana organska gnojiva. PH se vratio u svoju normalu, biljke u svoju kondiciju, mikroorganizmi su puno kvalitetniji, a pokazalo se to i na samoj rodnosti, naglasila je Zec.

Poljoprivreda je puno više od same proizvodnje, ali iz iskustva vinara Rossija ipak sve kreće od vinograda. Poslije treba biti i sve ostalo; podrumar, vinar, biznismen, PR stručnjak i menadžer.

Istrljani su uvijek bili šparni, gledali da se ništa ne baci pa im samoodrživost nije strana. Reklo bi se da im je to u ‘mindset’ ili, kako je netko primijetio, da im je to u mentalitetu. Koristeći tehnologiju cilj je da poljoprivreda, koja je oduvijek bila sinonim za muku, to više ne bude. Ono što je nekad radilo 30-ero ljudi, danas je dovoljno da odradi njih pet.

Na samom kraju ove zanimljive panel rasprave iznijeti su i neki zaključci, ali i prognoze koje prate poljoprivredu. Merlić je rekao kako su napravljeni veliki iskoraci posebice zadnjih sedam, osam godina po pitanju poljoprivrednih mjera, ali ipak prozvao državu da strateški griješi po pitanju poticaja po pašnjaku, a ne po uspješnosti. Poljoprivredna politika mora biti dohodovnija, smatra on. U toj tržišnoj utakmici u kojoj veliki igrači formiraju cijene, naš ratar u Slavoniji nije u dobroj poziciji, jer mu je cijena proizvodnje veća od prodajne cijene, što je konkretan problem. Od države se stoga očekuje da mu gubitak nadoknadi, a Merlić drži da se treba okrenuti kulturama koje su dohodovnije

(Ne)pomirljiv spoj turizma i poljoprivrede

O (ne)pomirljivom spoju turizma i poljoprivrede koji u Istri ima dobre i loše konotacije, govorilo se i ovom prilikom. Prekomjerni turizam i turističku izgradnju panelisti su ocijenili negativnim trendom.

Kuće za odmor su novo tržište koje su se počele isprepletati s poljoprivrednicima na način da se turisti bune zbog poljoprivrednih radova u neposrednoj blizini samih kuća. Riječ je o skupim najmovima kuća u kojima borave gosti na odmoru, dok poljoprivrednik ranom zorom odlazi u vinograd. Ta se dva svijeta sve češće sudaraju i stvaraju antagonizam. Trebali bi se odrediti jesmo li prvenstveno turističko ili poljoprivredno odredište, jer ako počinjemo od poljoprivrede, turizam je dobar do granice kad ne počne kočiti i smetati poljoprivredi, smatra Rossi.

Župan je dao prednost poljoprivredi i rekao pritom da bi digao ručnu s turizmom te ustvrdio da režemo granu na kojoj sjedimo. Svijet se mijenja, a u smislu održivosti došli smo do maksimuma s turizmom, smatra on i ističe da postoje drugi prioriteti, aludirajući upravo na poljoprivredu.

Sudionici konferencije, uz istarskog župana, bili su predsjednica Uprave Agrolaguna d.d. Nerina Zec, direktor AZRRI-ja, Agencije za ruralni razvoj Istre d.o.o., Igor Merlić, pročelnica Poljoprivrednog odjela u Poreču, Veleučilište u Rijeci, Ivana Dminić Rojnić te predsjednik Vinistre - udruge vinogradara i vinara Istre, Luka Rossi. Panel raspravu moderirao je Mislav Togonal.

Konferenciji su nazočili i brojni stručnjaci i uglednici te predstavnici istarskih gradova i općina. Kao partneri, podržali su je Istarska županije, BAT, Agrolaguna, Perutnina Ptuj, HEP, HPB, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Riječko veleučilište, Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) te Udruga Vinistra.

Povezane vijesti

• VIŽINADA: LAG-ov poljoprivredni natječaj
• U SRIJEDU U TISKANOM GLASU ISTRE: Velika analiza istarske poljoprivrede - bi li Istrijani mogli sami sebe prehraniti? NEKI ODGOVORI DO KOJIH SMO DOŠLI BI VAS MOGLI ŠOKIRATI
• ISTARSKA POLJOPRIVREDA JUČER, DANAS, SUTRA (1): U velikoj analizi pokušali smo doznati može li Istra sama sebe prehraniti. Neki podaci do kojih smo došli su šokantni. U slučaju ozbiljnije izolacije, PRIJE BISMO POMRLI OD GLADI, NEGO OD KORONE!