DAN GRADA BUZETA
Pred Buzetom silni su izazovi: Zadnji je industrijski grad, možda u Istri, moguće u Hrvatskoj
Laureati (Foto: STUDIO11)
Svečanom sjednicom Gradskog vijeća, u Buzetu, koji obilježava 25. godišnjicu proglašenja gradom tartufa, proslavljen je gradski praznik. Vezuje ga se uz blagdan Svete Marije Male, a sama Subotina, prema povijesnim izvorima kao pučki sajam, baštini svoju tradiciju još od 15. stoljeća.
Neki drugi izazovi
Istarski župan Boris Miletić, izaslanik hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, kazao je kako ga veseli kada na svakoj svečanoj sjednici, da li općine ili grada u Istri, može vidjeti impresivne rezultate rada, danas ipak nešto malo lakše nego prije petnaest godina.
- Prije petnaest godina, rekli bi naši Istrijani, mogao si se pokriti ponjavom koliko je bila duga, danas na nju možemo malo nadograditi nešto što smo ulaskom u Europsku uniju zaslužili, kao i radom Vlade, ja ću zahvaliti na suradnji, iako je to meni normalno, neovisno o političkom predznaku, institucije, bila to najmanja općina, bilo koji grad, županija, ministarstvo, odnosno država, moraju surađivati, kazao je Miletić te dodao kako se u Buzetu zadnje dvije, tri godine doista puno napravilo.
Ono što nas očekuje u budućnosti, naglasio je župan, možda su neki drugi izazovi. Da je netko prije dvadeset godina rekao da će jedan od najvećih izazova u gospodarstvu biti naći radnu snagu, vjerojatno bi ga čudno gledali. Tada je glavna tema bila kako zaposliti ljude, a danas je kako naći kvalitetnu radnu snagu.
- Kao predstavnica hrvatske Vlade željela bi reći da smo u posljednjih osam godina sigurno zajednički podignuli razinu dijaloga kojeg smo vodili te smo u u takvim susretima, raspravama, uz razmjenu argumenata, uvažavanje stavova, potreba i potencijala, iznjedrili mnoge velike i vrijedne projekte za žitelje Istre koji su čekali ne godinama, već desetljećima, poput ulaganja u Istarski ipsilon, drugu cijev tunela Učka, nove bolnice, Malo rimsko kazalište u Puli.
Također se ulagalo i u poljoprivredu, a posebno ću podsjetiti na značajna ulaganja u ribarske luke i ribarsku infrastrukturu istarskog poluotoka, poručila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, izaslanica premijera Andreja Plenkovića.
Spomenula je ugovorene projekte od kojih su neki završeni, a neki u izvedbi u cijeloj Istri, tri velike aglomeracije i niz drugih projekata sufinanciranih iz Nacionalnog programa otpornosti i oporavka čija vrijednost premašuje 265 milijuna eura sa značajnom podrškom hrvatske Vlade, dijelom iz europskih sredstava stare generacije, dijelom iz novih instrumenata, a dijelom iz državnog proračuna.
- Na početku smo procesa izrade socijalnog plana za klimatsku prilagodbu kojeg planiramo završiti do kraja lipnja iduće godine te njima zavrijediti financijsku podršku od 1,6 milijarde eura za novi socijalni fond koji će se početi koristiti početkom 2026. godine, najavila je Vučković.
Svečanoj sjednici prisustvovali su državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Josip Pavić, državna tajnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Anja Bagarić, saborski zastupnici: Armin Hodžić, Dalibor Paus, Loris Peršurić i Sanja Radolović, počasni konzul Hrvatske u Sloveniji Božo Dimnik. U Buzet su u ovoj svečarskoj prigodi došli istarski gradonačelnici i načelnici, odazvale su se delegacije zbratimljenih i prijateljskih gradova i općina Quattro Castella, Čabra, Kopra i Marije Bistrice, predstavnici vjerskih zajednica i mnogi drugi.
- Pred Buzetom silni su izazovi. Zadnji je industrijski grad, možda u Istri, moguće u Hrvatskoj, u njemu posluju Cimos, Akrapović, Drvoplast,…istaknuo je uvodno gradonačelnik Damir Kajin na svečanoj sjednici u stoljetnom Narodnom domu. Zamolio je prije svega zaposlenike grada, da se ne bi slučajno dovelo u pitanje pokretanje namjenske industrije u Genetskom centru na Nugljanskom krasu.
- Vlada je "za", županija je "za". Neke gospodarske aktivnosti u auto industriji mogle bi biti reducirane, a živimo u velikoj mjeri od doprinosa i radnih mjesta, ponajviše od auto industrije. Prije dvije, tri godine cilj je bio ulagati u električna vozila, ali to danas posustaje, pad u Njemačkoj je oko 40 posto, a to direktno pogađa Buzet.
To je razlog zašto najveća tvrtka u ovom gradu ima osamdesetak zaposlenika manje. Cimos ima 15 posto zaposlenih na području grada, a doprinosi mu najmanje 25 posto, kazao je gradonačelnik.
U Buzetu, naglasio je, ima oko 500 stranih radnika, bilo ih je 600. Rade u Cimosu, u građevini, pa i pivovari, a i od tih doprinosa puni se gradski proračun.
- Što može biti sutra ako u ovu sredinu budu dolazile njihove obitelji, da li će grad više uprihodovati od doprinosa ili izdvajati iz proračuna, za potrebe tih obitelji, ne znam, ali gospodarstvo bez njih ne može, poručio je.
- Do kraja godine imat ćemo gotovu kompletnu prostorno plansku dokumentaciju grada. U tri godine i tri mjeseca četiri prostorna plana plus UPU. Tko je došao na svoje? Građani. Nakon ne znam koliko godina, desetljeća, prodano je u centru Grada oko 10 hektara zemljišta, neki za 28 eura za četvorni metar, neki 38, 45 pa i 75 eura. Nije se tu vršila prenamjena na način da je netko od države ili grada kupio nešto za jedan euro, a sutra preprodavao, već se isključivo radilo o prodaji djedovine, kazao je.
Gradonačelnik se dotaknuo i rješavanja problema ograničenja teretnog prometa preko graničnog prijelaza Požane/Sočerga kojeg koči Slovenija, a koji će se, cinično je kazao, riješiti valjda kada se riješi izraelsko - palestinski spor.
Podsjetio je da je Buzet grad Stjepana Konzula Istranina, prvog prevoditelja Novog zavjeta na hrvatski jezik, grad u kojem je rođen Jacques Moderne, kojemu se vjerojatno divio i Leonardo da Vinci. Ono najvrijednije je da ima tisuće i tisuće dobrih ljudi koji ga vole.
- Lijep je ovo grad koji će se morati puno više oslanjati na privatni kapital, a daleko manje na javni novac, i zato se išlo u prostorno plansku restituciju. Buzećani imaju 360 hektara neizgrađenog građevinskog zemljišta, sada će im se izaći u susret, gdje god je moguće, s još 200 hektara. Gradite, nemojte špekulirati, poručio je Buzećanima Kajin. Zaželio je puno sreće onima koji će preuzeti grad, u svibnju ili lipnju iduće godine.
- Subotinu dočekujemo s uskoro uređenom Riječkom ulicom, s obnovljenom fontanom na Fontani, s dovršenom sanacijom odrona, rekonstruira se cesta od Mosta do Kozari, cesta prema Škuljarima, dočekujemo je s građevinskom dozvolom za palaču Moretti, izabran je izvođač za kapelicu Vrh.
Spominjem samo ovo što se događa unutar ovih petnaestak dana, to je više od dva i pol milijuna eura. Hvala svima, držite do ovog grada. Ponosite se mjestom rođenja. Kandidirajte se. Sto puta sam mislio povući se, nisam to učinio jer bi se zaustavile investicije o kojima sam govorio, a možda u pitanje doveo i zaposlenike u Gradu, poručio je buzetski gradonačelnik.
O Kaštijunu i stanogradnji
Predsjednik Gradskog vijeća Davor Prodan u svom govoru naglasio je da je unutrašnjosti Istre potrebna novo osmišljena zajednička politika.
- Primjerice o otpadu, mislim na kontroverze oko Kaštijuna i pravične cijene zbrinjavanja otpada, ili o ekološkoj/vodnoj renti u uvjetima klimatskih promjena i vodozaštitnog područja. Novi prostorni plan Istarske županije predviđa izgradnju novih vodnih akumulacija i retencija. Po prijedlogu, najznačajnije takve vodoopskrbne građevine nalaze se na području Grada Buzeta.
Tražimo dobronamjerno i obzirno novi razgovor s gradovima i općinama, Istarskom županijom i hrvatskom Vladom o svim tim temama, to nisu jednostrane niti kratkoročne odluke, ravnoteža interesa i očuvanje eko ambijenta su naši buzetski apsolutni prioriteti. Otvorili smo gotovo sve prostorne i urbanističke planove u namjeri da ih mijenjamo. Želimo i intenziviranje gospodarske djelatnosti, stambene izgradnje i kandidiranje projekta na odgovarajuće EU, nacionalne i županijske natječaje, poručio je Prodan.
Spomenuo je tom prilikom buzetsku tvrtku Delicija koja već radi u suvremeno preuređenom proizvodnom pogonu zahvaljujući i odluci o izmjeni i dopuni Urbanističkog plana. Istaknuo je investicijske namjere tvrtke povezane s kompanijom Spar, druge koja želi izgraditi tzv. retail park, građevinsku tvrtku De Conte, i više buzetskih tvrtki.
- Dakle, imamo najavljeni interes za ulaganje i otvaranje novih radnih mjesta u proizvodnju, shopping centre, privatnu stanogradnju na četiri lokacije, a jedna lokacija predviđena je za koprodukciju u izgradnji stanova između grada i države, naglasio je Prodan.
Laureati
Gradonačelnik Damir Kajin, predsjednik Gradskog vijeća Davor Prodan, te predsjednica Odbora za javna priznanja Leana Petohleb Krota, uručili su priznanja laureatima. U ime nagrađenih obratila se Vilma Jeletić, dobitnica Zlatnog grba Grada Buzeta, sportska djelatnica i tradicijska aktivistica. Zlatni grb dobila je i Muška klapa Pinguentum koja ove godine obilježava tri desetljeća rada.
Godišnja nagrada Grada Buzeta dodijeljena je Darku Černehi, Majer transportima vlasnika Valtera Majera te Danijelu Peku i Katarini Prpić. Među nagrađenima Pohvalnicom Grada Buzeta osnovci su, srednjoškolci i studenti: Glorija Kodelja, Vita Flego, Maria Gržinić, Nikol Gržinić, Ema Lozančić, Vita Perišić, Heli Šavko, ''Boškarini'' s mentoricom Kristinom Pavletić Prodan, futsal ekipa 5. i 6. razreda s mentorom Darkom Černehom, Tomi Sirotić, Leo Vivoda, Emily Radović, Aron Vivoda, Lucia Fabijančić, Jan Grbac, Korina Zugan i dugogodišnja suradnica udruge Mali veliki mikrofon Dalida Marušić.
Svečanu sjednicu koju su vodili Alan Poropat i Lea Medica, tradicionalno je otvorio mješoviti pjevački zbora Glazbenog društva "Sokol" pod ravnanjem Ileane Pavletić Perosa. Nastupila je Muška klapa Pinguentum umjetničkog voditelja Sanjina Radovića.
Potom Glorija Kodelja koja je završila osnovnoškolsko glazbeno obrazovanje s temeljnim predmetom violinom u buzetskom područnom odjeljenju Umjetničke škole Matka Brajše Rašana Labin. Pod mentorstvom profesora Damira Dekanića, u klavirskoj pratnji profesora Davida Circote izvela je kompoziciju "Irska 2", autorsku skladbu Davida Circote napisanu upravo za nju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
