U Hrvatskoj je trenutačno oko 135.000 stranih radnika, najviše u građevinskom i turističkom sektoru. Prednjače oni iz susjednih zemalja te s Dalekog istoka. Tako je i u Istri gdje se poslodavci u turizmu u znatnoj mjeri oslanjaju upravo na strance, javlja HRT.
Bi li našeg turizma uopće bilo bez stranih radnika? Poslodavci iskreno kažu - ne.
- Mislim da bi trenutno možda čak i bio zatvoren, rekao je Tedi Bašić, vlasnik ugostiteljskog objekta.
Tedi i njegova obitelj u nekoliko objekata zapošljavaju 130 radnika. Polovina njih su stranci uglavnom iz BiH i Srbije. Na pitanje kolika je prosječna plaća u ugostiteljstvu za konobara Bašić odgovara da je trenutno blizu čak 2000 eura.
Velike hotelske kuće u Istri, pak, oslanjaju se na radnu snagu s Dalekog istoka koje u ukupnom broju zaposlenih ima dvadesetak posto. - Najveći broj je Filipinaca, slijede Indonezija, Ukrajina, Makedonija i ostale susjedne države, rekla je Sani Jelčić, voditeljica zapošljavanja, Arena Hospitality Group.
Govori se da stranci ruše cijenu rada. No plaće su im jednake kao domaćima. A na godišnjoj razini, stranac poslodavca stoji od 3 do 5 tisuća eura više nego domaći radnik.
- Ne bih rekao da s postocima koje mi imamo u hrvatskom turizmu da oni utječu na cijenu rada, naglasio je Alex Živković, direktor Grand Hotela Brioni, Pula.
Procijenjuje se da bi bez stranaca, u građevinarstvu i turizmu na razini Hrvatske nedostajalo oko 40 posto radne snage.
Novinarka Jasminka Kalčić u Rovinju je razgovarala sa Stanislavom Briškoskim, predsjednikom Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Istarske županije.
- Imali smo dobru radnu snagu, situacija se mijenjala, granice se otvaraju i naši su otišli jer možda u tim trenutcima nismo znali prepoznati kvalitetnu radnu snagu. Mislili smo da ćemo proći bolje ako nemamo domaću radnu snagu. Mislim da nismo prošli bolje, sad smo to i vidjeli i pogriješili smo, rekao je Briškoski.
- Mislim da mi moramo početi razmišljati o novom razvoju turizma, da više ne budemo ovisni o samo turističkoj sezoni. Samim time potaknut ćemo da naši djelatnici ostanu u našim restoranima i tako ćemo sačuvati radnu snagu, istaknuo je Briškoski.
- Problem je bio što je turizam trajao četiri mjeseca. Imao si svog dobrog radnika, a kad je to završila sezona svi smo htjeli nekako i uštedjeti. I onda su ti ljudi morali otići "trbuhom za kruhom". Budimo inovativni, odradimo bolje i kvalitetnije uvjete našim djelatnicima i vidjet ćete da je to budućnost, poručio je Briškoski.
Cijeli prilog dostupan je ovdje.