očuvanje baštine
Aktivno ljeto na Vodnjanštini vidjet će već 56. izdanje popularne Bumbarske fešte
(Foto: Press)
Istri gajimo tradiciju i baštinimo povijesne spomenike te sve što čini nasljeđe prijašnjih generacija; ponekad ga pretvaramo u atrakcije za razonodu, ponegdje su tradicije jedino što opstaje od starijih doba.
Vodnjan i Vodnjanština imaju nekolicinu tradicijskih pučkih fešti, među kojima Bumbarska fešta i Galižanska noć. Bumbarska fešta je već u svojem 56. izdanju ove godine. U tim su nadasve zanimljivim mjestima, tradicije ne samo opstale, već se čitavo pučanstvo iz godine u godinu angažira, ne bi li one ne samo preživjele, već i živjele.
Posjećenost fešte broji se u tisućama
Razgovarali smo s Morenom Smoljan Makragić, direktoricom TZ-a Vodnjan, koja nam je dala ne samo presjek tih fešti, već i komentar na čitavo ovo ljeto na Vodnjanštini. Turistička zajednica je u organizaciji svih događaja, a direktorica Smoljan Makragić daje nam pregršt zanimljivosti iz povijesti svih fešti i otkriva pozadinu trenutnih zbivanja na kulturnom i turističkom planu.
- »Bumbarska fešta« jedna je od najdugovječnijih organiziranih pučkih zabava istarskog poluotoka. Od svog postanka održava se u Vodnjanu jednom godišnje, druge subote u kolovozu. Više od pedeset godina Bumbarska fešta opstaje i traje i dalje, na radost i oduševljenje domaćih i gostiju, kaže Morena Smoljan Makragić.
Bumbarska će se fešta ove godine održati 56. put, 10. kolovoza. Fešta se održava ne samo na Narodnome trgu već i u okolnim ulicama i trgovima. Fešta je to u kojoj se posjećenost broji u tisućama, a posjetitelje očekuje bogat cjelodnevni program.
Podsjetite nas, zašto se zove »bumbarska« fešta, i koje su po Vama njene glavne točke i zanimljivosti?
- Naziv nema veze s kukcima kako bi se pomislilo na prvu, nego su Bumbari žitelji Vodnjana koji govore dyaleto boumbaro ili bumbarski, tj. istroromanski (istriotski) dijalekt neolatinskoga podrijetla. Postoji i nekoliko verzija priča oko naziva bumbari. Možda najzanimljiviji dijelovi fešte su utrka na magarcima i parada alegorisjkih kola gdje natjecatelji prikazuju neku odabranu temu na maštovit, ironičan i duhovit način.
Kako je sve počelo?
- Turistička zajednica Mjesne zajednice Vodnjan, šezdesetih godina prošlog milenija, osmislila je turističku atrakciju kao kulturno-zabavni program u kojeg su ugradili svojevrsni omnibus lokalnih običaja krsteći ga nazivom »Bumbarska fešta«. Voditelji su se publici obraćali na tri jezika: hrvatski, talijanski i njemački. Danas je treći jezik engleski. Iz novinskih natpisa se doznaje da je već prva privukla tisuće znatiželjnika da bi svoj vrhunac doživjela održavanjem bogate lutrije sedamdesetih kad se prodalo čak 12.000 ulaznica. Posjećenost joj se i danas broji u tisućama. Poznata je bila po: trci na magarcima, paradi alegorijskih kola, potezanju konopa i penjanju na zamašćeni stup. Gastronomski kuriozitet nekada bio je vol na ražnju dok je najveću potražnju postigao usoljeni klip kukuruza »panoca«. Do osamostaljenja Hrvatske 22 istarske radne organizacije sponzorirale su njenu organizaciju. Imala je svoj prospekt, 4.000 značaka, iz aviona se za nju bacalo po 20.000 letaka, imala je čak i svoju zastavu.
Tradicijska je i Galižanska noć, koja uz Festa delle Cioche oživljava Galižanu. Koji su tu tradicijski okviri i kontekst. Zašto su baš ciocche, puževi, toliko posebni da su dobili svoju feštu - je li Galižana jedino mjesto u Istri gdje je ta tradicijska receptura toliko bitna?
- Cioche ili puževi jeli su se i dalje se jedu na području Galižane i Vodnjana. Specijalitet je to kojeg su galižanske i vodnjanske domaćice pripremale u svojim kućama i bio je tretiran kao skromno jelo. Najčešće su se pripremali s palentom.
U Galižani su se puževi pripremali u sklopu Galižanske noći sve dok Galižanke i Galižanci nisu odlučili da se ovome specijalitetu posveti poseban event kojim se željelo, na neki način »revitalizirati« i ponovo popularizirati tradiciju spravljanja i konzumiranja puževa. Vremena su se mijenjala i s njima se gubila tradicija pripreme puževa. Zahvaljujući ovoj manifestaciji, tradicija se ponovo počela vraćati, neki su novi naraštaji naučili o njihovoj pripremi i imali su mogućnost kušati ovo jelo. Fešta od puževa održava se preko trideset godina. Kroz vrijeme postala je jedna od omiljenijih pučkih fešti. Program ove manifestacije proteže se kroz čitav dan. Manifestaciju organizira Zajednica Talijana Galižana, sveka godine 15. kolovoza. Zašto baš ovaj datum? Kolovoz je vrijeme kada je u Istru dolazilo mnogo talijanskih gostiju ali i vrijeme kada su se prognanici (esuli) vraćali u svoja rodna mjesta. Nakon jutarnje biciklijade, posjetitelji mogu uživati u fritaji s puževima, a navečer u tradicionalnoj palenti sa šugom s puževima.
U Galižani se svake godine održava i penjanje na zamašćeni stup (albero della cuccagna) koji je nekada bio neizostavan dio Bumbarske fešte. U Galižani se timovi natječu u penjanju na zamašćeni stup kako bi došli do vrha i s njega skinuli vrijedne nagrade.
Novost ove fešte je Carixada (odvija se već nekoliko godina) - utrka na nekakvim karićima s balinjerama koje su natjecatelji sami izradili.
Napori ka revitalizaciji posebnosti
Ove godine na Galižanskoj noći, pak, nastupio je Zlatko Pejaković, veliko ime regionalne scene. Kako ste ga doveli, koje su njegove reakcije bile, a koje one gostiju?
- Uz Bumbarsku feštu, Galižanska je noć jedna od najdugovječnijih pučkih fešti u Istri. Ove je godine slavila 55 godina. S obzirom na ovaj visok broj koji se slavio, odabran je Zlatko Pejaković kao izvođač uz čije pjesme su mnogi zapjevali. Radi se o poznatome pjevaču koji još nije nikada nastupao u Galižani pa je ovo bila prilika da publici predstavi bezvremenske hitove.
Ove godine, i Vodnjansko ljeto je veoma bogato - nedavno je nastupio poznati talijanski »zračni pijanist« Paolo Zanarella. TZ organizira i podržava unikatne evente - što biste još izdvojili?
- Ovogodišnje Vodnjansko ljeto obiluje raznovrsnim kulturnim i zabavnim sadržajima, a jedan od najupečatljivijih događaja svakako je bio nastup Paola Zanarelle. Ovaj jedinstveni koncert organizirao je Germano Fioranti, vlasnik galerije El Magazein, dodatno obogativši kulturnu ponudu grada.
Grad Vodnjan aktivno ulaže sredstva u brojne manifestacije, čime se značajno doprinosi bogatstvu kulturne ponude tijekom cijele godine. Turistička zajednica Vodnjana također kontinuirano podržava i razvija jedinstvene manifestacije s ciljem oživljavanja lokacija na kojima se događaji održavaju, kao i priča koje povezuju Vodnjanštinu. Osim organiziranja događaja, Turistička zajednica nastoji revitalizirati i promovirati posebnosti ovog kraja, čineći svaku manifestaciju prilikom za ponovno otkrivanje lokalne baštine i tradicije.
Jedan od istaknutih projekata koji bih također navela, i koji već treću godinu zaredom privlači ljubitelje glazbe je serija jazz koncerata u Parku kažuna, jedinstvenom prostoru suhozidne baštine. Ovaj park nije samo mjesto okupljanja za ljubitelje jazza, već i podsjetnik na vrijednost tradicije gradnje suhozida, koja je prepoznata i uvrštena na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine. Drugu godinu zaredom, jazz koncert održan je i u dvorištu crkve sv. Justa u Galižani, što je dodatno obogatilo kulturnu ponudu Vodnjana i okolice, donoseći glazbu u ambijent ispunjen poviješću i tradicijom.
Osim koncerata, Turistička zajednica svake godine organizira tematska vođenja kako bi posjetitelje i lokalno stanovništvo upoznala s posebnostima Vodnjanštine. U suradnji s Arheološkim muzejom Istre, tijekom pandemije organizirana su vođena razgledavanja crkve sv. Agneze i samostana sv. Andrije u Betigi, kao i lokaliteta Dragonera. Prošle godine, u suradnji sa spisateljicom i novinarkom Carlom Rottom, organiziran je događaj »Priče o kamenu«, putovanje u prošlost s kamenom kao lajtmotivom, koji, uz kovano željezo i drvo, predstavlja karakteristične elemente istarske baštine, pa tako i Vodnjana.
Sve ove manifestacije i događaji pokazuju posvećenost Turističke zajednice i Grada Vodnjana očuvanju i promicanju lokalne kulture i tradicije, čineći Vodnjan destinacijom koja privlači posjetitelje svojom jedinstvenošću i bogatstvom sadržaja.
Što je s lokalnim umjetnicima i kako stoji kulturna/umjetnička scena u samom Vodnjanu ili Vodnjanštini?
- Lokalni umjetnički projekti i galerije doprinose bogatstvu kulturne ponude, stvarajući živahnu scenu koja privlači posjetitelje i ljubitelje umjetnosti svih generacija.
Galerije poput »El Magazeina«, Germana Fiorantija i »Apoteke«, Matije Debeljuha već su postale prepoznatljiva mjesta u Vodnjanu, pružajući prostor za suvremene umjetničke prakse. Nedavno je ova kulturna scena obogaćena otvaranjem nove galerije »La Musa«, koju vodi Sanja Pereša-Macuka. Galerija je već privukla pažnju s dvije zapažene izložbe: »More necessary than the sun«, fotografske radove Mattea Trevisana iz Italije, te »Ptičja perspektiva«, izložbu ilustracija Pere Šćulca.
Pored galerija, u Vodnjanu djeluje i Udruga Akt, koja organizira niz aktivnosti s posebnim naglaskom na uključivanje djece i mladih, osobito kroz manifestacije Vodnjanskog ljeta. Također, sudjelovali su na festivalu Escape the City u Barbarigi.
Dodatno, Vodnjan će u rujnu biti pozornicom B Urban Jam-a, događaja posvećenog promociji urbane kulture. Ovaj festival će okupiti entuzijaste breakdancea, grafita, DJ-inga, MC-inga, street basketa, urbanog stila i drugih elemenata urbane umjetnosti, dodatno učvršćujući poziciju Vodnjana kao središta raznolikih umjetničkih izričaja.
Ovog četvrtka je i festival »Luce« kada će Vodnjanska stara jezgra biti u znaku svjetlosnih instalacija. Koji umjetnici to omogućavaju? Što je s odnosom moderne i novina koje takve instalacije donose.
- Luce nastaje kao nastavak našeg stripa Vodnjanske štorijice. Vodnjanske štorijice skup su odabranih priča, legendi i usmenih predaja iz Vodnjana, Galižane i Peroja. Ideja za ovaj projekt nastala je još u 2019. godini sa željom da se široj publici, pogotovo posjetiteljima i turistima, predstave na zanimljiv i originalan način anegdote s područja Vodnjanštine. U suradnji s domaćim i međunarodnim renomiranim crtačima i ilustratorima prikazali smo priče koje su se prenosile s generacije na generaciju. 2021. godine dobili smo nagradu Simply the best u kategoriji Promocija i propaganda za projekt Vodnjanske štorijice. Projekt se pokazao veoma uspješnim te smo sa istom ekipom odlučili napraviti nastavak. Scenarije za strip pripremio je i osmislio Vjeran Juhas, a crteže su izradili Fran Strukan (Jovane, vrijeme je), Vili Paoletić (Preko žice), Enis Čišić (Vrag iz utrobe zemlje), Aleksa Gajić (Vodnjanokracija), Vjeran Juhas (L’imbuto) i Vibor Juhas (Gospodin grbavi). Vodnjanske štorijice, prvi i drugi dio, prevedene su na talijanski, engleski i njemački jezik te služe kao promotivni materijal Vodnjanštine s ciljem da se dopre do mlađe i mlade publike i potakne čitatelja na istraživanje Vodnjanštine, likova i lokacija iz stripa.
Kroz event Luce, naš je strip oživio kroz mapping na zgradama Zagrebačkog trga kojeg je ostvarila Visualia grupa.
Sam naziv Luce odabrali smo zbog, ovoga puta, stvarne priče o Pietru Marchesiju - o tome kako su Vodnjanci dobili svijetlo u kućama, a upravo na Zagrebačkom trgu nalazi se lampion posvećen ovome industrijalcu.
Ove godine 3d mapping za Visuali grupu kreirao je rumunjski umjetnik Radu Ignat. Umjetnik je specijaliziran u izradi metalnih skulptura, 3D grafike i video mapinga. Izrađuje sculpture više od 25 godina. U zadnje vrijeme često sudjeluje na svjetlosnim festivalima po cijelome svijetu.
Želja zajednice za očuvanjem identiteta
Nedavno su umjetnice Alessandra d’Agnolo i Graciela Machado otvorile izložbu u El magazeinu, a Machado je tada komentirala kako Vodnjan ima posebnu draž, gdje se i žitelji i Grad brinu za očuvanje stare jezgre, i ništa nije artificijalno u tome. Što po Vama čini taj odnos poštovanja prema baštini, i kako se može s time »izboriti« za posteritet?
- Odnosi prema baštini u Vodnjanu pokazuju dublju svijest zajednice o vrijednostima koje nadilaze materijalno i trenutne potrebe. Njihova briga za očuvanje stare gradske jezgre ne odnosi se samo na tehničku konzervaciju građevina, već i na očuvanje autentičnog načina života, tradicija i identiteta zajednice. Jedan od takvih primjera je Ekomuzej - Istrian de Dignan, prostor u kojem prošlost i sadašnjost harmonično koegzistiraju.
Očuvanje baštine ovdje nije samo restauracija za potrebe turizma, već je izraz autentične želje zajednice da sačuva svoj identitet i naslijeđe. Takav pristup omogućuje gradu da zadrži svoj karakter i privlačnost, što često predstavlja ključnu privlačnost za posjetitelje.
Održivim pristupom očuvanju baštine, gradovi poput Vodnjana mogu ostati vjerni sebi, dok se istovremeno prilagođavaju novim vremenima.
Do kraja kolovoza nastavljamo i s besplatnim razgledima za naše goste i sve zainteresirane, a za rujan pripremamo nastavak edukativnih vođenja ili šetnji s odabranom temom. Ove ćemo godine kroz našu interaktivnu šetnju predstaviti poznate Vodnjance. Osim što ćemo upoznati tko su oni bili, gdje su radili i stvarali, biti će mogućnosti da ih pogledamo u proširenoj stvarnosti.
Posebno zbivanje je i festival folklora Leron, gdje se okupljaju folkloristi iz svijeta, ali su glavne zvijezde (barem za nas) naši lokalci?!
Krajem mjeseca u Vodnjanu će se održati 22. Međunarodni festival folklora Leron čiji je glavni organizator Zajednica Talijana Vodnjan. Leron se održava od 22. - 24. kolovoza. Ovaj je festival natjecateljskog karaktera. Posjetitelji imaju prilike vidjeti folklorne grupe iz svih strana svijeta I na kraju večeri glasati za svoje favorite. Leron je ujedno prilika za uživanje u nastupim naših lokalnih folklora, onih Zajednica Talijana Vodnjan, Zajednice Talijana Galižana I DPD Peroja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
