Službeno se sutrašnji Gospin spomendan naziva Posveta bazilike sv. Marije Velike. To je jedna od četiri velike rimske bazilike, zvana Santa Maria Maggiore.

Nju je na rimskom brežuljku Eskvilinu, jednome od sedam rimskih brežuljaka, dao sagraditi papa Liberije (352. – 366.). Crkvu je, na spomen proglašenja dogme o Marijinu bogomajčinstvu na Efeškom saboru 431. godine, svečano posvetio papa Siksto III.

Legenda o ljetnom snijegu

Ova je bazilika sve do danas najznačajnija i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu. Izgrađena je u stilu staro­krš­ćan­skih bazilika, s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima.

(Privatna arhiva)

Tumačenje zagonetnog naziva toga ljetnog blagdana, pak, može se naći u predaji.

In illo tempore, živjeli su u Rimu pobožni supružnici, odličnog roda i vrlo bogati. Kako nisu imali djece, nisu znali kome će ostaviti bogatu baštinu, pa su molili Gospu za pomoć. Gospa ih je uslišala: u noći, 5. kolovoza 352. godine rekla je Giovanniju, suprugu, da u njezinu čast sagrade crkvu na mjestu koje će ujutro biti pokriveno snijegom. Ujutro se brežuljak Eskvilin dijelom ukazao bijelim. Na tom je mjestu, novcem kojega je darovao Giovanni, sagrađena bazilika.

Nešto slično, prema predaji, dogodilo se u Šumberu, na Labinštini. Tu nije pao snijeg već se Gospa s Djetetom u naručju, 5. kolovoza 1430. godine, ukazala pastirici na stablu drena. Gospa je poželjela da joj njezini štovatelji na tom mjestu sagrade crkvu. Šumberci su to i učinili i podigli crkvu koja, naravno, nije nazvana Gospa Snježna već Gospa od Drena, ali jer se sve dogodilo 5. kolovoza/augusta blagdan je nazvan Petangošt.

Materada odabrala Gospu Snježnu

U Porečkoj i Pulskoj biskupiji samo je jedna župa posvećena Gospi Snježnoj, ona u Materadi kod Umaga. Župu je osnovao 1859. godine tadašnji tršćansko-koparski biskup Bartolomej Legat. Tada je Materadu, koja se 1521. godine spominje kao umaška kapelanija, uzdigao u čast župe.

Jednobrodna župna crkva BDM od Snijega izgrađena je 1664. godine na mjestu prijašnje, iz koje potječu po jedan glagoljski natpis iz 1531. i 1535. godine. Obnovljena je i proširena 1664., a produljena 1941. godine. Nedovršeni zvonik iz 1940. godine visok je 25 metara. Lijepi su i nazivi naselja uz Materadu: Babica, Boškarija, Čepljani, Donji i Gornji Picudo, Juricani, Kranceti, Kovilje, Martinčići, Matelići, Momikija, Piceti, Vardica, Vrh Benolići, Zeleni Vrh, Zvegar.

(Privatna arhiva)

U 17. st. među izbjeglicama pred Osmanlijama naselila se obitelj Tomica (Tomizza) podrijetlom iz mletačke Albanije. U Juricanima kraj Materade rođen je književnik Fulvio Tomizza (1935.-1999.), koji je u romanu Materada književnom fikcijom ovjekovječio dio povijesti 20. st. toga kraja. Pokopan je na mater?dskom groblju.

Ako je u Biskupiji samo jedna župa Gospe od Snijega, u nekoliko su mjesta u Istri sagrađene crkve: to su Brnobići kod Huma, Maružini kod Kanfanar, na brdu Padova kod Kašćerge, u Rovinjskom Selu, u Červaru kod Kanfanara i u Čepiću kod Šterne.

Šest istarskih Gospi od Sniga

Selo Brnobići leži na 279 metara nadmorske visine uz cestu Hum–Roč. Tu je 1984. godine podignut Glagoljaški lapidarij, jedan od deset spomenika Aleje glagoljaša. Spominje se u 14. st. kao Verbovitz. U pročelju crkve uzidan je rustični reljef Kristova raspeća iz 15. stoljeća. Crkva je obnovljena 1868. i 1904. godine; na pročelju ima preslicu.

Crkva sv. Marija od Snijega nalazi se pokraj sela Maružini kod Kanfanara. Smatra se da je izgrađena u 11. ili 12. st. Najstarija je od šest istarskih crkva koje su posvećene Gospi Snježnoj. Ima upisanu četverokutnu apsidu. U novije vrijeme obnovljena je i ožbukana iznutra kada su prekriveni tragove fresaka iz 12. st., koje je otkrio prof. Branko Fučić.

U Maružinima se od 2003. godine održava Marijada, skup pjesnikinja Istre koje nose ime Marija. Tu je rođen Edi Maružin, vođa rock benda Gustafi.

Južnije od Kašćerge uzdiže se brdo Padova, na kojem je crkvica Majke Božje Snježne i sv. Antuna Padovanskog. Podno nje bilo je naselje koje se spominje 1177. godine. Predaja kaže da je nekoć davno 5. kolovoza Padovu zabijelio snijeg pa su ponukani tim čudom ljudi na njenom vrhu podigli crkvu. Bila je to stoljećima župna crkva naselja koje se razvilo oko nje, a zvalo se Padova. Iz njega potječe Antun iz Padove, majstor koji je 1529. i 1537. godine oslikavao crkvu sv. Roka u Draguću, stvorivši jedan od impozantnijih opusa sakralne umjetnosti u crkvama istarskog ladanja.

Selo Kašćerga ime duguje svojim feudalnim gospodarima, vlasnicima i upraviteljima Pazinske grofovije. Pazinska vlastela u mjestu su držala Kastern (njem.) – kašću, veliku zgradu za skupljanje desetine i drugih davanja, koja je dala ime današnjoj Kašćergi. Moguće da se ime razvilo iz njemačkog Kaiserwald (carska šuma) ili Kaiserfeld (carsko polje). To donekle potkrepljuje podatak da su ugledni Pazinci roda Rampel 1674. godine dobili Kašćergu i naslov baruna od Kaiserfelda.

Naselje Rovinjsko Selo, najveće selo u Istri, osnovali su 1525. godine doseljenici iz zadarskog zaleđa bježeći pred Osmanlijama. Rovinjski kaptol dodijelio je izbjeglicama predio oko lokve Lukuverče, sedam kilometara od Rovinju. Tu su naseljenici organizirali svoju seosku upravu i utemeljili naselje, Selo Rovinjsko.

Župna crkva posvećena je sv. Antonu opatu, a oko 1 km od Sela nalazi se crkva BDM od Snijega iz 15. st. To je jednobrodna građevina s polukružnom izbočenom apsidom, s tragovima dvaju slojeva fresaka.

Misa i procesija u župi Šterna

U Selu je 1934. godine rođen Marčelo Brajnović, likovni umjetnik i performer, prorok – kako se nazivao (preminuo 2021.). Na brdu Gumila/Golo brdo izgradio je svoj dom i atelier.

U mjestu je učiteljem 1876. godine postavljen Stjepan Žiža (1851. - 1913.), preporoditelj, prvi učitelj Hrvat u Istri sa završenom četverogodišnjom učiteljskom školom. Tu je 1898. godine osnovao Narodnu čitaonicu. Zbog nacionalnog djelovanja vlasti su ga 1900. godine premjestile na otok Susak.

Spomendan sv. Marije Snježne tradicionalno se slavi misom i procesijom u Čepiću, župi Šterna, crkvi Gospe od Sniga, kako je naziva narod. Trobrodnu crkvu s poligonalnom apsidom s mrežastim svodom izgradili su 1492. godine Matej iz Pule i Petar iz Ljubljane. Zvonik na pročelju crkve visok je 15 m.

Ovdje je u 13. st. bio samostan benediktinki, a kasnije pavlinski samostan.

Santa Maria Maggiore

Na rimskom brežuljku Eskvilinu, jednome od sedam rimskih brežuljaka, prvu je crkvu sv. Marije Snježne dao sagraditi papa Liberije (352. – 366.). Crkvu je, na spomen proglašenja dogme o Marijinu bogomajčinstvu na Efeškom saboru 431. godine, svečano posvetio papa Siksto III.

Ova je bazilika sve do danas najznačajnija i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu. Izgrađena je u stilu staro­krš­ćan­skih bazilika, s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima.

(Foto: wikimedia commons)

Danas ima potpuno drugačiji izgled, nakon obnove.

Sveta majka, kraljica, žena

Doista su brojni nazivi i zazivi upućeni Mariji, Isusovoj majci.

Ona je Marija Kraljica, Kraljica neba i zemlje, Kraljica svijeta, Velika Gospa.

Marija je Kraljica mira i Kraljica Hrvata, Gospa od Snijega, Gospa Snježna, Gospa od Sniga, Gospa Ledena, Sv. Marija Snježna, Blažena Djevica Marija od Snijega.

U pravoslavlju, kao i u rimokatoličanstvu, Bogorodica je jedan od najsvetijih i centralnih pojmova. Ona je Majka utjelovljenoga Boga-Isusa Krista. Bez nje postaje nezamislivo spasenje ljudskog roda. Veličanstveni umjetnički prikazi, molitve, pjesme i himni neprolazne ljepote i dubine, brojni blagdani - svim time obje Crkve časte Majku Kristovu. Međutim, postoje i razlike u nauku o Bogorodici: u pravoslavlju nema dogme o Bezgrešnom začeću Marijinu ni dogme o njezinu Uznesenju na nebo.

Protestanti su slavljenje Marije u početcima reformacije smatrali vidom idolopoklonstva, priznajući je kao onu koja je primila milost Božju i koja može biti uzor, no teološki je većina denominacija službeno ne prihvaća kao posrednicu prema Bogu.

U islamu jedina je žena kojoj je u Kuranu posvećeno cijelo poglavlje. Ona je djevica, majka proroka Isusa (Isa), ali joj se, kao ni njemu, ne pripisuju božanske osobine.

Istranima je draga Gospa Trsatska, kojoj hrle, ali su im draga i njezina svetišta u Vižinadi, Šijani i Hreljićima.

Konačno, Istrani imaju brojne crkve posvećene Gospi: Gospa od Krunice, od Milosti, Milosrđa i Mora, od Žalosti, Gospa od Polja.

Povezane vijesti

• Višednevnim feštama obilježena Sveta Marija Vela u Kringi