druženje koje traje već 43 godine

FOTO / Fešta starih Pipica uz maneštru, karte, igre iz djetinjstva i pjesmu

| Autor: Branko Biočić
(Snimio: Branko Biočić)

(Snimio: Branko Biočić)


Darko Batelić Pipica poznati je labinski veseljak, vic maher, autor šaljive kolumne u lokalnom listu, trideset godina čelni čovjek udruge maškara "Labinjonska kompanija domoća folšarija" koji je 2. kolovoza proslavio rođendan inicijator je i organizator velike fešte Pipica, koja već više od četiri desetljeća u Snašićima sredinom ljeta na zajedničko druženje okuplja veliku skupinu prijatelja sa svih strana. Fešta i druženje ljudi približno iste generacije iz zemlje i inozemstva uz pjesmu, briškulu i trešete, igre iz djetinjstva i nezaobilaznu maneštru koja se po njemu se zove Pipica održana je u petak na njegov rođendan 43. put.

(Snimio: Branko Biočić)(Snimio: Branko Biočić)

(Snimio: Branko Biočić)(Snimio: Branko Biočić)

- Sve je počelo 1982. na moj rođendan, okupili smo se, jedna klapa i štampali prve majice. Na druženju smo zaigrali i nogomet i kada sam vidio kako je to lijepo kada se družimo, manje-više svi istih godišta, rekao sam zašto to ne nastaviti. I tako godinu po godinu stigli smo do brojke 43. Svaka godina je po nečem posebna, ne samo po boji majica koje su svake godine drugačije boje i dizajna poznatog karikaturista Maria Viškovića Viška. Uz starosjedioce dolazila su i neka nova lica, ali nama poznata, pa se druženje širilo, ali i smanjivalo jer, nažalost, od 1982. do danas ostali smo bez 30 dragih prijatelja. S vremenom smo se i obnavljali, došlo je i dosta naših Amerikanaca pa držimo prosjek od oko pedesetak ljudi. Okupljamo se u Labinu i onda krenemo na druženje u Snašiće, govori nam u Labinu popularni Pipica.

U početku su igrali veliki nogomet, dok su bili mlađi i fizički spremniji, a zatim bi otišli u oštariju kod pokojnog Željka Golje, čija supruga Nives i danas pomaže na fešti. Željko je za sudionike fešte uvijek živ u uspomenama i sjećanjima pa svake godine pošalju cvijeće na njegov grob. Živo je bilo ovoga petka do kasnih noćnih sati u Snašićima pored tamošnjeg igrališta. Nekad se igrao i nogomet, najprije veliki pa mali, smanjivali su se golovi, ali godine su stisnule, nema više kondicije, a i treba se čuvati ozljeda pa je nogomet otišao u povijest, čak i onaj stolni gdje je jedan od sudionika slomio ruku. Ove godine kao i zadnjih desetak igrale su karte, briškula i trešete, održano je natjecanje u gađanju fjondom odnosno praćkom u gađanju pivskih limenki i obručima ili čerčom u kolac zabijen u zemlju, gađalo se i u metu lukom i strijelom što je sve vratilo u djetinjstvo. U jednom trenutku i Pipica se postavio kao meta s čašom na glavi. Naciljali ga jesu, ali srećom nisu odapeli strijelu. Ove je godine došlo pedesetak prijatelja sa svih strana, među njima i nekoliko naših iseljenika iz SAD-a i Australije. Bruno Blašković u Americi je od 1966.

(Snimio: Branko Biočić)(Snimio: Branko Biočić)

(Snimio: Branko Biočić)(Snimio: Branko Biočić)

-Svako ljeto dođemo u rodni kraj gdje imam dosta rodbine i prijatelja. Volim se družiti pa uvijek dođem i na ovo okupljanje, kaže Bruno, a Đenio Zulijani iz Šumbera koji je u Americi već 58 godina dodaje

-Meni je tu jako lijepo. Dođem svake godine i ostanem dva, tri mjeseca preko ljeta. Malo je previše tih fešti preko ljeta, ne stignem sve obići, ali ova mi je najdraža i najbolja, kaže Đenio. Za stolom iseljenika je i bivši „Amerikanac“ Bruno Brnjac iz Nedešćine koji je otišao 1964., ali se vratio prije 12 godina

Prvo druženje 1982. godinePrvo druženje 1982. godine

-Ovo je lijepa tradicionalna fešta uz druženje starih prijatelja i puno pozatih lica. Vraća nas u mladost, ističe Bruno. Jedan od straosjedioca fešte je i bivši vojni pilot, sada u mirovini, Serđo Kokot iz Labina.

-Život je danas dosta dinamičan, s mnogo obaveza pa se mnogi preko godine ne stignu ni vidjeti, ali se ovdje svi nađu jednom godišnje. Ovo je jedno jako lijepo i tradicionalno druženje, hvala Pipici što nas drži na okupu, kaže Serđo. Bila je tu kao i uvijek nezaobilazna maneštra s kukuruzom koju su nekad pripremali kuhari u Rapcu gdje je Pipica radio od početka do mirovine, a sada je radi Valamarov Valfresco. Davor Miletić i Nives podielili su sto porcija maneštre jer su se mnogi vraćali po još a zatim je Davor pripremio i roštilj jer je maneštra brzo planula, a trebalo je izdržati uz karte, druženje, pjesmu i zafrkanciju do kasno u noć. Za glazbeni dio pobrinuo se trio iz Rapca, Zoran Čurapov na violini, Valter Tireli na gitari i Darko Blašković na harmonici.

(Snimio: Branko Biočić)(Snimio: Branko Biočić)

(Snimio: Branko Biočić)(Snimio: Branko Biočić)

(Snimio: Branko Biočić)(Snimio: Branko Biočić)

-Ja sam iz Makedonije, ali sam rabački zet. Godinama dolazim da ovu lijepu feštu jer se volim družiti i zasvirati. Imam tu mnogo prijaelja, rekao nam je Čurapov. Ovo druženje svima znači jako puno jer se okupljaju ljudi raznih profesija i statusa ali približno iste generacije, svi iznad 60 godina, svi se poznaju a mnogi se ovdje sretnu barem jednom godišnje. To je prijateljstvo od mladih dana, jedna klapa iz mladih dana postepeno se širila i rasla jer su kasnije dolazili i novi ljudi. Jezgro su, uz Pipicu i Vinka Albertija činili Danko Paliska, Elio Golja Sipe, Vito Milevoj, Zdravko Milić, Fabio Tenčić, Damir Batelić, otac Franke Batelić i drugi. Nažalost, mnogi poput Livia Dobrića, Flavia Bresca, Damira Batelića, Vita Milevoja, Romana Gržančića i drugih više nisu među njima, ali ih se svi prisjete. Ta je ekipa zajedno išla na plažu u Prtlog i maškare, družila se cijeli dan u Krojnici gdje su vrtili janjce, brali šparoge i radili fritaju. Malo ih je korona zaustavila, ali onda su opet krenuli.

(Snimio: Branko Biočić)(Snimio: Branko Biočić)

(Snimio: Branko Biočić)(Snimio: Branko Biočić)

(Snimio: Branko Biočić)(Snimio: Branko Biočić)

-Ove godine okupljanje je palo baš na moj rođendan pa je za mene bilo posebno. Planovi i želje su ovo druženje održavati barem do 45. fešte, kaže na kraju Darko Batelić Pipica koji je u osmom desetljeću. Međutim, poznavajući ga, to će trajati do kraja njegovog života. Nadamo se da će nakon njega netko drugi to lijepo i tradicionalno okupljanje i druženje jednom godišnje održavati na životu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter