Gradska tvrtka Labin stan poslovnu 2023. godinu završila je s neto dobiti u iznosu od 2.231,64 eura, ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 226.628,20 eura te ukupni rashodi u iznosu od 223.756,56 eura, rekla je diektorica te tvrtke Dolores Sorić na sjednici Gradskog vijeća te navela kako je poduzeće koje svoju djelatnost obavlja na području cijele Labinštine likvidno i uspješno, te u dospijeću izvršava sve svoje obveze.

Međutim vijećnik Mladen Bastijanić smatra da cilj ove tvrtke ne bi trebao biti profit i zarada, jer to onda pokazuje da se sredstva građana iz pričuve nisu trošila namjenski. Direktorica Sorić na to je rekla:

Poskupjeli radovi

- Poduzeće u kojem je zaposleno šest djelatnika upravlja sa stambenim zgradama i na kraju godine upravljalo je s 253.739,56 četvornih metara, što je dva posto više nego u 2022. godini. Prošle godine godine obnovljeno je samo šest krovova i dovršena je obnova samo jedne fasade. Zahtjevi za obnovom postoje ali zbog povećanja cijena radova suvlasnici se teže odlučuju na donošenje odluka o pokretanju radova, a veliki je problem cijena minimalne pričuve koja iznosi 0,20 eura po četvornom metru stambene površine i po kojoj se i dalje obračunava visina pričuve za veliki dio zgrada koje Labin stan ima na upravljanju ali ni takvu pričuvu ne plaća 30 posto stanara.

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

U posljednjim razdobljima došlo je do povećanja cijena svih vrsta radova koje je nužno odrađivati po zgradama te postoje situacije kada nedostaje sredstava na pričuvi. Temeljem trenutnih zakonskih propisa isključivo suvlasnici odlučuju i određuju visinu cijene pričuve, a sami suvlasnici nisu skloni povećanju cijene pa smatram da će to dugoročno dovesti do nemogućnosti odrađivanja najminimalnijih potreba održavanja. Novi Zakon o Upravljanju višestambenih zgrada u procesu je donošenja i donijeti će puno novosti u djelatnosti upravljanja.

Očekuje se da će se upravo cijena minimalne pričuve određivati prema cijeni etalonske vrijednosti građenja koju određuje Ministarstvo graditeljstva te bi trebala iznositi 0,43 eura po četvornom metru a novi zakon će puno temeljitije regulirati prava i obveze suvlasnika kao i Upravitelja. Prijedlog novog Zakona nije idealan ali je njegovo donošenje nužno kako bi djelatnost upravljanja imala budućnost, rekla je Sorić.

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

Vijećnica Tanja Pejić smatra da nije nužno da se u svakoj zgradi digne cijena minimalne pričuve pa je navela primjer svoje zgrade gdje se sve obveze još uvijek redovito podmiruju, ali postoji i drugi primjer nedostatka novca na računima pričuve zbog kroničnih dužnika. Što u takvim situacijama, pitala je Pejić a odgovoreno je da se ti dužnici redovito opominju i na kraju se naplata vrši putem ovrhe.

Međutim, uvijek postoje i oni dužnici gdje je nemoguće naplatiti ovršeno potraživanje jer nemaju redovitih primanja. Mladen Bastijanić spomenuo je probleme sa kojim se susreću stambene zgrade u naselju koje u Labinu zovu »Nove zgrade«, na probleme vezane uz sanaciju temelja zbog oborinske odvodnje zgrade i cijelog naselja. Postavio je i pitanje da li Labin stan upravlja stanovima kojima je vlasnik Grad Labin i Republika Hrvatska na što je Sorić odgovorila da upravlja onim stanovima Grada Labina i Republike Hrvatske koji su u zgradama koje Labin stan temeljem Ugovora ima na upravljanju.

Vijećnici Alen Halilović i Alenka Verbanac (IDS) pohvalili su poslovanje Labin stana, a Verbanac je pitala koliko bi iznosila prosječna pričuva na razini Labin stana s obzirom da se neke zgrade ipak odlučuju na povećanje pričuve. Odgovoreno je da je prosječna pričuva na razini od 0,40 eura. Uz višegodišnji isti broj zaposlenih u Labin stanu, visina pričuve definirana davne 1998. godine danas više nije dostatna za kvalitetno održavanje zgrada, pa bi 20 centi po četvornom metru stambene površine prema sadašnjim uvjetima, cijenama građevinskog i ostalog materijala kao i cijeni rada trebala iznositi oko 43 centa. Iako zakon suvlasnicima dozvoljava da sami određuju visinu pričuve, i oni su svjesni da 20 centi više nije dovoljno za potrebe zgrade, sami se teško odlučuju na povišenje.

Tako, na kraju, zgradama nedostaje sredstava za kvalitetno održavanje. Poglavito onim zgradama na kojima se po 25 godina nije ništa radilo. Zbog takve situacije najviše se rade sitni popravci po zgradama, puknuća cijevi i odštopavanja kanalizacije. U Raši je nakon lanjske elementarne nepogode, izazvane ledenom kišom bilo dosta sitnih popravaka. Međutim i tu je javljaju problemi jer za sitne popravke teško je naći izvođače.

Problem s prisilnom naplatom

Iako Labin ima puno građevinskih tvrtki, njima se nude puno veći i bolje plaćeni poslovi, pa nisu zainteresirani za nešto sitno, a kad i to odrade treba dosta vremena dok im radovi budu plaćeni. Problem je i s neophodnim rekonstrukcijama dimnjaka, budući se neispravni ne smiju koristiti, a suvlasnici u zgradama različito se griju, pa nisu svi jednako zainteresirani za uređenje dimnjaka za loženje.

Uglavnom, bez kredita, uz nisku pričuvu i cijene kakve su danas, višestambene zgrade više gotovo da i ne mogu riješiti nijedan problem. Svjetlo na kraju tunela vidi se u novom zakonu, koji će uvesti nužne promjene u domeni upravljanja zgradama a to bi moglo biti početkom 2025. U ovoj godini za 17 zgrada podnijeta je prijava na javni poziv za energetsku obnovu ali je ishod neizvjestan, jer je prijavljeno puno zgrada u Republici Hrvatskoj.

Labin je mali grad, s malim zgradama, a na natječaj se javljaju velike zgrade iz velikih gradova kojima se daje prednost za sveobuhvatnu obnovu. Poseban je problem naplata pričuve koja se redovito naplaćuje kod 70 posto suvlasnika dok 30 posto ide uz velike poteškoće. Ranije se moglo za neplaćenu pričuvu »sjesti« na privatnu imovinu stana, međutim nakon promjene ovršnog zakona, prisilna naplata ne može se provesti za iznose dugovanja ispod nekadašnjih 40 tisuća kuna, danas u protuvrijednosti eura. Jesu li oni koji danas ne plaćaju pričuvu pametniji od onih kojih je redovito plaćaju i skrbe o budućnosti svoje zgrade?

Povezane vijesti

• Labinjani namjeravaju što prije sagraditi dom za starije
• Novi režim prometa za stari grad Labin
• Grad Labin ulaže u zelene površine: Za obnovu Pinete osigurano gotovo 600 tisuća eura