Po pitanju zaštite okoliša, zadnjih je godina vidljiv znatan napredak što se očituje u broju projekata i financijskim sredstvima od 500 milijuna eura uloženim od strane Vlade Republike Hrvatske, što putem Fonda za zaštitu okoliša, što putem EU sredstava. Gotovo da nema grada ili općine, čija komunalna poduzeća čine okosnicu sustava, u Republici Hrvatskoj, koji nema nekakav projekt vezan za gospodarenje otpadom. Radimo na mnogim aktivnostima kako bi se stvorio sistem koji se temelji na načelima kružne ekonomije, gdje se iz otpada stvara nova vrijednost ili energija, kazao je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen u porečkom hotelu Parentium na otvorenju 11. Međunarodne konferencije o zaštiti okoliša Tehnoeko 2024. radnog naziva "Vrijednosni lanac kružne ekonomije".

Mjesto za napredak

Balen je potom objasnio da je država osigurala više od 40 milijuna eura za sufinanciranje Centara za gospodarenje otpadom, a dodatna sredstva će biti uložena u edukativne projekte i komunalne javne ustanove.

- Sve ove aktivnosti dovele su do toga da je u RH zadnjih pet godina povećano odvajanje i sakupljanje otpada za 18 posto. Postoji još prostora za napredak, jer su na nižim razinama vidljive te razlike između gradova i općina. Za poboljšanje rezultata služe i ovakve konferencije da kroz razgovor dođemo do što boljih rješenja, kazao je Balen.

Skup kojeg povodom Dana zaštite okoliša organizira Business media Croatia i časopis Tehnoeko, najveći je stručni susret predstavnika komunalnih društava i tvrtki koje se bave sakupljanjem i preradom otpada. Na trodnevnoj konferenciji koja traje od 5. do 7. lipnja sudjeluje 300-injak sudionika, gdje domaći i međunarodni stručnjaci raspravljaju o svim aspektima korištenja otpada kao vrijednog resursa te mogućnostima da se dosadašnje dobre prakse primjene na što više lokalnih sredina.

U uvodnom dijelu konferencije održano je i zanimljivo predavanje gdje se iz tri različita kuta sagledavao način gospodarenja otpadom.

Prvo je prof. dr.sc. Renato Šarc, sa fakulteta Montanuniversitat Leoben iznio austrijski primjer gdje je razvrstavanje otpada jedna od najbitnijih stavki cijelog procesa kružne ekonomije. Zatim je prof.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić sa Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, koji je sastavni dio Sveučilišta u Zagrebu, govorila o nedovoljnoj edukaciji građana o zbrinjavanju otpada navevši primjer da je u preko 400 reciklažnih dvorišta na godišnjoj razini prikupljeno svega 70 tisuća tona otpada, a to je RH koštalo znatnih financijskih sredstava samo na plaćama radnika u reciklažnim dvorištima.

Pretvaranje u energiju

Posljednji je primjer iz Srbije prezentirao prof.dr.sc. Goran Vujić sa Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, gdje je naveo spalionicu u Beogradu kao jedini primjer sustavnog pretvaranja otpada, bez prethodnog odvajanja, u neki oblik energije.

Na konferenciji su uz obradu raznih tema poput umjetne inteligencije u gospodarenju otpadom, skladištenje otpada, inspekcijski nadzor u zaštiti okoliša, sortiranje otpada – upravljanje sortirnicama i sl., održani i mnogobrojni paneli gdje se također raspravljalo o zbrinjavanju otpada i kružnoj ekonomiji.

Povezane vijesti

• Pula domaćin međunarodne znanstvene konferencije
• Ekstremne vremenske prilike već su naša svakodnevnica
• Cjelogodišnji turizam na krilima uspješnih poduzetnica