PROBLEMI U LABINU
Nakon energetske obnove, fasade u Labinu zaražene gljivicama i algama, a građani još isplaćuju kredite koje su podigli za obnovu
(Snimio: Branko Biočić)
Predstavnici Europske komisije i nadležnog ministarstva RH skupa s predstavnicima Grada Labina trebali bi malo prošetati kroz jedan turistički grad i vidjeti kakve projekte su sufinancirali i u što se grad pretvara, jer pitanje je zašto su sve redom obnovljene fasade više ili manje zaražene gljivicama i algama.
Je li možda u pitanju činjenica da je Europska unija zabranila aditive u boji koji sadrže otrovne sastojke, a koji učinkovito odbijaju plijesan i alge ili nestručnost izvođača radova, pita jedan naš čitatelj iz Labina, te ističe da čim istekne garancija na izvršene radove, da se po zidovima počinju pojavljivati i širiti fleke.
Ljudi koji žive u tim zgradama još uvijek isplaćuju kredite koje su podigli za obnovu fasada, i puštaju u nasljeđe budućim generacijama zaražene fasade koji neće ni znati za par godina u koju boju su im roditelji, nonice i nonići, ofarbali zgradu jer se od crnila i žabokrečine neće ni znati.
Građani koji žive u svim tim zaraženim zgradama nisu ništa krivi, a nije valjda da im nitko neće financijski pomoći u rješavanju problema već će sami od sebe ljudi koji žive skromno i nemaju toliko para iz svoga džepa morati platiti postavljanje skela i ispiranje fasada? Stare fasade nisu u tolikom postotku nikada bile zaražene gljivicama i algama, stari ljudi su znali što se stavlja u fasadu i farbe za razliku od savjesnih modernih ljudi 21. stoljeća, gulile se jesu te stare fasade ali i takve bolje su izgledale napravljene rukama starih ljudi nego ove danas.
Nažalost, nekada lijep grad kroz koji prolazi masa turista iz dana u dan postaje sve odvratniji, kaže naš čitatelj iz Labina koji je želio ostati anoniman. Tim tragom odgovor smo potražili u gradskoj tvrtki Labin stan koja upravlja zagradama gdje nam je direktorica Dolores Sorić rekla kako je činjenica da je u Labinu u posljednjem razdoblju obnovljeno izuzetno puno fasada i na pojedinim fasadama uočene su pojave rasta algi i gljivica. Međutim, Sorić ističe kako je zanimljivo da su se iste stvari događale i na starim objektima a i dalje se dešavaju na takozvanim bijelim zgradama u Labinu, ali njih nitko ne primjećuje i smatraju se logičnom posljedicom dugotrajnoj izloženosti atmosferskim utjecajima, a na novim fasadama one su nepoželjne i smatraju se nedostatkom.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
