I vrapci na grani znaju da se novinarstvo često povezuje s političkim strujama, koje kasnije mogu izravno ili neizravno utjecati na novinarsku dosljednost i etiku.

Izdanje Glasa Istre iz 1996. godine na datum 2. lipnja, donosi jedan zanimljiv članak o prepisku konverzacije između nekadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske dr. Franja Tuđmana i predsjednice Američkog Odbora za zaštitu novinara - Kati Marton.

(Snimila: Nina Petrović)

Upad u "Panoramu"

Sam naslov već intrigira i "tjera" znatiželjnike na daljnje čitanje, koji kaže: "Pitala sam predsjednika Tuđmana zašto njegova vlast tuži Novi List za svotu koja bi ga uništila".

Naime, Kati Marton (1949.) je nekoliko mjeseci prije spomenutog članka posjetila područje bivše Jugoslavije te je u slavnom "Washington Postu" opisala svoj boravak u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu, a posebno se osvrnula o "Novom Listu" i "Panorami", kao o dvama posljednjim slučajevima suzbijanja slobode tiska u Hrvatskoj.

Ondašnji novinar Vjekoslav Krsnik opisao je slučaj na sljedeći način: "Prema njezinoj ocjeni u Beogradu i Zagrebu nema razlike kad se radi o nadzoru nad nezavisnim medijima, jer se u tu svrhu koristi – "financijska policija" (zapravo, Marton tu instituciju stavlja u navodnike, opisujući njeno djelovanje kao "vladine računovođe koji su se okomili na oporbeni tisak nalazeći njihovo računovodstvo nezadovoljavajućim." Ona podsjeća da su "takvi računovođe" 25. travnja upali u prostorije hrvatskog tjednika "Panorama" i naredili cjelokupnom osoblju da ih napuste u roku od 15 minuta, pa tjednik ostao zatvoren zbog "navodnog propusta da se zadovolje tehnički, zdravstveni i ekološki standardi, potrebni za rad."

(Snimila: Nina Petrović)

Kati Marton dalje navodi da kad je upitala predsjednika Tuđmana zašto njegova vlast tuži druge nezavisne novine "Novi List" za svotu koja bi ih uništila, predsjednik Tuđman je zamolio svog pomoćnika da donese naslovnu stranicu tjednika "Feral Tribune" koja je prikazivala Tuđmanovu glavu na tijelu Ramboa. Hrvatski predsjednik ju je, piše Kati Morton u "Washington Postu", upitao kako bi svjetski državnik dopustio tako nešto, a ona mu je odgovorila: "Svaki u demokraciji." To, međutim nije imalo nikakvog učinka na njega, opaža gđa. Marton.

U dužem članku o utiscima s nedavnog posjeta Zagrebu, Sarajevu i Beogradu, gospođa Morton, inače supruga Clintonovog pregovarača i glavnog tvorca daytonskog sporazuma Richarda Holbrookea odmah na početku piše da totalitarne vlasti na današnjem Balkanu više ne ubijaju, pa čak ni ne zatvaraju novinare, nego koriste lukave mjere da bi nadzirale medije. Nakon 10-dnevnog boravka na prostoru bivše Jugoslavije, Kati Morton ističe da je "zabrinuta jer postojana opskrba ne može uzeti korijena bez jačeg zapadnog pritiska na srpske, hrvatske i bosanske čelnike." Sva tri čelnika, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović obećali su u Daytonu da će podržati pravo na slobodu riječi i slobodu tiska, ali ini približno nisu ispunili ta obećanja. Gospođa Marton smatra, nadalje da je pitanje slobode medija mnogo značajnije nego što je pravo pučanstva na slobodu izražavanja i tiska, jer su prema njenoj ocjeni sredstva priopćavanja u Beogradu i Zagrebu, te u mnogo manjoj mjeri u Sarajevu, potpalili etničku vatru koja je dovela do rata.

(Snimila: Nina Petrović)

Danak se mora platiti

"Vrlo je važno u ovom trenutku za sigurnost Europe, i Sjedinjene Američke Države da ustrajemo na uspostavi slobodnih medija u Bosni, Srbiji i Hravtskoj", piše Kati Marton u "Washington Postu" te ističe da je najkritičnije stanje u Bosni i Hercegovini, vodeći računa da su za poštene i slobodne izbore potrebni slobodni mediji, a posebice sloboda kretanja novinara, što sada na postoji.

Zaključujući članak u "Washington Postu", predsjedavajuća utjecajnog newyorškog Odbora za zaštitu novinara Kati Marton ističe da današnji balkanski čelnici nisu nesmiljeni diktatori iz prošlosti i da se na njih može na razne načine izvršiti pritisak, kako bi se osigurala sloboda tiska. Srbija žarko želi ukidanje preostalih sankcija, Bosna prava žrtva rata, kao i Hrvatska i Srbija trebaju zapadne investicije, članstvo u europskim integracijama i poštovanje. "U njihovim težnjama leži naša šansa", kaže Kati Marton i dodaje da za sve to treba biti plaćena cijena, a jedna od njih mora biti ona koja razdvaja demokraciju od svakog drugog oblika vladavine: slobodni tisak.

Zanimljivo je, kad se ova problematika iz 1996. godine uspoređuje s današnjim stanjem slobode novinarstva, na prvu može se zaključiti kako je situacija bolja, barem kad je o slobodi tiska riječ. Međutim, znamo da su medijima oduvijek, na određeni način, upravljali oni kojima "odgovara" istinska nesloboda pisane riječi, odnosno, sloboda u okvirima vladajućih…

Povezane vijesti

• GLAS ISTRE SE NA DANAŠNJI DAN 1980. BAVIO I PRIJEVOZNIČKIM PROBLEMIMA: Taksist dobio godinu dana zatvora zbog preskupih vožnji!
• NA DANAŠNJI DAN 1977. GODINE: U podmorju pronađen kvalitetni plin - samo što nije stigao
• LOKALNE AFERE U GLASU ISTRE NA DANAŠNJI DAN 1970. GODINE: Pula u novogodišnjoj noći kao Divlji zapad