porečki seminar
Jačanje otpornosti na klimatske promjene: "Ukoliko možete promijeniti ulicu, možete promijeniti svijet"
Centar za pružanje usluga u zajednici Zdravi Grad Poreč, u suradnji s Hrvatskom mrežom zdravih gradova (HMZG) i Istarskom županijom, organizirao je seminar u sklopu jubilarne, 30. Motovunske škole zdravlja, na aktualnu temu ''Jačanje otpornosti gradova na klimatske promjene'', a održan je 15. svibnja 2024.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) intenzivno ukazuje na potrebu iznalaženja rješenja za veću kvalitetu života i unaprjeđenje zdravlja u gradovima i mjestima gdje ljudi žive i rade, a godinama podastire dokaze o povezanosti prostora, svega što se u prostoru projektira i događa, tako i klimatskih promjena i zdravlja ljudi.
Klimatske promjene popratna su pojava 21. stoljeća. Ove promjene sa sobom donose čitav niz novih izazova u kontekstu uređenja urbanih prostora kao i opasnosti po zdravlje ljudi, naglašavajući usku povezanost urbanog prostora, kvalitete života i zdravlja ljudi. Istovremeno, jačanje otpornosti gradova na klimatske promjene postaje jedan od imperativa vremena u kojem živimo.
Kakav je i koliki utjecaj klimatskih promjena na urbane sredine? Kakav je i koliki utjecaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi? Kakva je veza između prostora na kojem ljudi žive i borave i njih samih? Koje su mogućnosti prilagodbe na evidentne klimatske promjene u urbanom kontekstu? To su samo neka od pitanja na koje je stručni seminar dao odgovore.
Skup je otvorila i prisutne sudionike i predavače pozdravila ravnateljica Zdravog grada Poreč, Nataša Basanić Čuš, ističući da Poreč zdravo urbano planiranje kao top temu SZO realizira u Poreču baš prateći godinama spoznaje o uskoj vezi uređenosti urbanog prostora, urbanih uvjeta za zdrave životne izbore i navike te zdravlja ljudi. Zahvalila je dugogodišnjoj suradnici, mr.sc. Mandici Sanković, arhitektici, koja je kao dugogodišnja suradnica Poreča i koordinatorica Zdravog grada Vinkovci u RH, Istri i Poreču afirmirala i implementirala ovo veliko područje rada zdravih gradova na temu zdravog urbanog planiranja.
Prisutne je pozdravio gradonačelnik Poreča, Loris Peršurić, koji i sam kao predstavnik tehničke struke godinama u razvojne strategije Poreča ugrađuje brigu o prostoru, kvaliteti života i zdravlja baš poštujući principe zdravog urbanog planiranja.
Prof.dr.sc. Selma Šogorić kao predsjednica HMZG je istaknula koliko je tema otpornosti gradova na klimatske promjene važna te da je nužno osvijestiti rizike današnjice kao i djelovati na uzroke klimatskih promjena jer smo po svemu sudeći zadnja generacija koja još može učiniti promjenu za buduće generacije koje dolaze.
Direktorica gradskog trgovačkog društva Parentiuma d.o.o., Gordana Lalić je predstavila Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama Grada Poreča-Parenzo, mjere prilagodbe u sektorima od posebnog značaja za područje grada Poreča, koje ista donosi, a prvi od kojih je ljudsko zdravlje, te predstavila projekte i konkretne aktivnosti kojima Grad Poreč odgovara na klimatske promjene usklađujući održivi razvoj, zdravlje, uređenje prostora.
Gošće predavačice iz Energetskog Instituta Hrvoje Požar, Matea Kalčićek i Željka Fištrek, govorile su o promjenama koje nas čekaju u svezi temperaturnih razlika i promjene klime. Srednji porast temperature od 1 do 1.4 ºC do 2040. godine za RH te minimalni i maksimalni porast temperature kao i toplih i vrućih noći, utjecat će na povećanje ekstremnih vremenskih uvjeta. Porast temperature u budućnosti, a i već sada utječe na vegetaciju, proizvodnju hrane, bioraznolikost, veći broj parazita i uzročnika bolesti kod biljaka, životinja i ljudi, utječe na vode i razinu mora, na veći broj invazivnih tropskih vrsta u moru, prijeti promjeni marikulture te uvjetuje koje će ribe i školjke uopće moći opstati u toplijem moru.
Izlagačice su također predstavile projekte na kojima Institut radi kao i praktične primjere i jednostavne metode kojima se može intervenirati u urbanom prostoru u korist zaštite prostora, zelenila, veće propusnosti tla za slučaj poplava, temperaturnih razlika te u korist ljudi i u konačnici njihova zdravlja. Kao mogući primjer prilagodbe na više temperature su iznijele rezultate istraživanja i mjerenja (Rijeka 2011.) koji pokazuju da pri istim uvjetima osunčanosti beton ima 5°C nižu temperaturu od asfalta, a na zebri koja ima bijelu boju je temperatura bila 6°C niža.
Kao primjeri dobre prakse strategijama zelene urbane obnove naših velikih gradova iznijeti su primjeri Grada Rijeka, od arhitektice Ivne Grabovac, te Grada Zagreba, od g. Nikole Petkovića, a koji su govorili o svojim strategijama zelene urbane obnove u svojim gradovima. Voditeljica iz Zdravog grada Cork iz Irske, Denise Cahill, govorila je o gradskim vrtovima u gradu Cork-u dok je Zagrebačke gradske vrtove predstavila gđa. Branka Markužić iz Grada Zagreba.
Veoma zamijećeno bilo je izlaganje Brede Bizjak, predsjednice Društva arhitekata Istre, koja je izložila temu iznimno zanimljivog naslova "U korist javnog prostora". Predstavila je primjere dobre prakse velikih gradova Europe, uspoređujući projektiranje urbanih prostora u Parizu-Barceloni-Ljubljani u korist prostora, kvalitete života i zdravlja ljudi na istom urbanom prostoru.
O GIS tehnologiji (Geografski Informacijski Sustav) govorio je g. Vlatko Roland. Primjenjuje se u području prikupljanja i obrade geoprostornih podataka te, njihovog privođenja svrsi i digitalnoj transformaciji poslovanja koja se bavi geoprostornim analizama, prikupljanjem podataka, njihovoj digitalnoj transformaciji za potrebe poslovanja, vizualizaciji podataka koji omogućavaju, prilagodbu i djelovanje u prostoru, poštivanje prirodnih resursa, istaknuvši primjer digitalnog katastra poplavnih zona izrađenog za područje grada Poreča, u sklopu EU projekta STREAM. Izlagač je govorio i o iskustvima u projektima na svjetskoj razini.
Djelujući odgovorno na mikrosvijet svojih gradova možemo i trebamo pozitivno mijenjati svijet, poručuju iz Centra. Svoju prezentaciju stručnjakinja Gordana Lalić završila je citirajući rečenicu Janette Sadik-Khan "Ukoliko možete promijeniti ulicu, možete promijeniti svijet" …ovu rečenicu trebamo usvojiti kao osobno i lokalno vjerovanje, uporište za djelovanje u zajednici te kao životni moto i praksu kojim čuvamo svoje okruženje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
