Po botaničkim podatcima postoji više od 1.000 rodova s 25.000 do 30.000 vrsta orhideja na svijetu. Ne odgovaraju joj ekstremni vremenski uvjeti tako da je nema na polarnim i vrućim pustinjskim predjelima, obitava na svim kontinentima osim Antarktike.

Stoljećima orhideje predstavljaju egzotiku i mističnost i izuzetno su cijenjene zbog
ljepote i krhkosti, koriste se u i prehrani, a Vanilla je najpoznatija jestiva orhideja.
Kod nas također ima bogato stanište, oko 170 samostalnih vrsta obitava u Hrvatskoj.
Pribroje im li se hibridne orhideje, broj je puno veći, što nas svrstava među pet europskih sredozemnih zemalja s najvećom zastupljenošću.

(Snimio Vanja Puškarić)

U Istri su botaničari zabilježili čak 77 vrsta, što je gotovo polovica ukupnog hrvatskog broja. Sve domaće vrste orhideja ili kaćuna, kako ih znaju zvati kod nas, strogo
su zaštićene i ne smiju se brati, ali fotografiranje nije zabranjeno.

Zaljubljenik u prirodu Vanja Puškarić koristi svaku priliku da okom kamere ovjekovječiti tu ljepotu i beskrajnu evolucijsku igru prirode gdje se u cvijetu mogu prepoznati ostali oblici života.

- Teško je zamisliti koliko je vremena orhideji bilo potrebno da pretvori sebe u nešto neodoljivo drugoj vrsti. Ovakvim pristupom ne mora proizvoditi previše energetski
zahtjevnog nektra da privuče ostale kukce, već vizualno privlači oprašivače. Ovaj cvijet
nam govori da je priroda magična, mistična i jako duhovita, rekao je Puškarić koji je
većinu orhideja uslikao na području Brtonigle u sjeverozapadnoj Istri.

Cvjetovi orhideja su zigomorfni što znači da se jednom ravninom simetrije mogu
podijeliti u dva jednaka dijela. U cvijetu je najistaknutiji i posebno oblikovan njegov
središnji dio koji se naziva medna usna. Njezin izgled je specifičan za svaku vrstu
orhideja, a služi za primamljivanje i kao sletište oprašivačima. Medna usna straga je često produžena u ostrugu u kojoj se nalazi nektar.

(Snimio Vanja Puškarić)

S obzirom na način oprašivanja, kod orhideja je uobičajena zoofilija ili oprašivanje
životinjama. Kod nekih, vrsta zbog izostanka oprašivača, dolazi do samooprašivanja
i samooplodnje (rod Epipactis). Kokice su jedinstvene zbog ljepote cvijeta
i posebnog mehanizma privlačenja oprašivača.

Njihove medne usne svojim oblikom, šarama, dlakavošću, pa čak i lažnim očima
imitiraju izgled kukca. Pored toga izlučuju tvari sličnog kemijskog sastava mirisima
ženke kukaca (feromone) te na taj način privlače mužjake radi oprašivanja. Kukac
sleti na cvijet i izvodi pokrete kao kod kopulacije te se na njega zalijepi pelud kojeg
prenosi na drugi cvijet. Svaka vrsta ima svog oprašivača čiju ženku oponaša.

Na primjeru samo jedne biljke možemo vidjeti koliko je priroda fascinantna u svojoj kreativnosti i koliko su sva živa bića povezana i ovisna jedna o drugom u procesu
opstanka vrsta.

Povezane vijesti

• U priču o skandalu s riječkim profesorom biologije koji ne priznaje evoluciju sad se uključilo i Ministarstvo
• Direktor agencije za ruralni razvoj Istre Igor Merlić: U ISTRI OSTALO SAMO PEDESETAK ISTARSKIH KOZA
• Valter Flego, istarski župan: IT je smjer u kojem trebamo ići ako se kao država se želimo RAZVIJATI, A NE LUTATI