Sezona u Humu, najmanjem gradu na svijetu, započinje uoči Uskrsa i traje do Svih svetih, no prošlogodišnja gotovo da i nije stala već se nastavila i tijekom zime. U turističkoj perjanici kontinentalne Istre sve su bliže 365 konceptu cjelogodišnjeg turizma.

- Proteklih mjeseci bilo je dvostruko više posjetitelja nego u istom razdoblju lani, procijenio je vlasnik kultne Konobe Hum Aleksandar Merlak.

Glagoljaško središte

Humska konoba od sredine studenog do sredine ožujka radi samo subotom i nedjeljom. Međutim ove je zime, svakog tjedna, uz prethodnu najavu, ugostila barem po dvije grupe. Tijekom tjedna još uvijek radi samo za grupe, a od 22. ožujka u potpunosti otvara svoja vrata. Sve su joj češći gosti Amerikanci, zahvaljujući suradnji s američkom agencijom iz Bostona koja kroz cijelu godinu dovodi dvjestotinjak grupa u Istru.

- Za turiste s kruzera usidrenih u riječkoj luci organiziraju se jednodnevni izleti autobusom u unutrašnju Istru, ručak u Humu, obilazak humskog muzeja i pokazni lov na tartufe u Motovunu. Goste dovodi i talijanska poslovnica i to samo zimi, što dodatno podebljava turističku statistiku, zadovoljan je Merlak. Amerikancima u humskoj konobi pripremaju maneštru sa stupanim kukuruzom, fuže s tartufima i njoke s gulašom i kroštule. Oduševljeni su tartufima i njihovom količinom.

Zimi je u Humu puno individualnih, ali i agencijskih gostiju, pogotovo su nedjelje jako dobro posjećene, uz domaće, prevladavaju Slovenci, Talijani... Uskoro kreću školske ekskurzije i to je počeo biti mali problem pa je plan, kazao je Merlak, regulirati dolazak ekskurzija, odrediti razdoblja kada mogu posjećivati Hum, da se ne dogodi da u isto vrijeme dođe po deset petnaest autobusa školaraca.

Hum je, uz Roč i Buzet bio jedno od najznačajnijih hrvatskih glagoljaških središta te se u njemu mogu naći razni spomenici na glagoljici poput Humskog grafita u crkvi sv. Jeronima i humskih glagoljskih natpisa u prizemlju Polače. Cestu od od Roča do Huma povezuje Aleja glagoljaša, spomen-kompleks posvećen kolijevci hrvatske pismenosti, glagoljašima i glagoljaštvu.

U najmanjem gradu na svijetu predlani je otvoren Museum of Hum Aura koji je vrlo brzo postao omiljena destinacija i pravi primjer da i muzeji mogu biti rentabilni ako su zanimljivo koncipirani. Stalni postav humskog muzeja obuhvaća tisuću i petsto eksponata raspoređenih u jedanaest tematskih prostorija: staru apoteku, školu, poštu, trgovinu, destileriju, postolara, stolara, krojača, mlin, freskoslikarsku radionicu i tematska prostoriju posvećenu glagoljici. Od toga ih je pet interaktivno.

Gotovo ga svakodnevno obilaze i grupe turista iz Amerike. Muzej i Aurin Distillery bar uređeni su u srednjovjekovnoj zgradi, kasnije kroz stoljeća Gradskoj loži u kojoj se biraju humski župani na leto dan te u Fontiku, žitnici, a upravo je to zanimljivi podatak za Amerikance. Iznenađeni su da je muzej smješten u zgradi iz 12. stoljeća koja je starija od njihove države.

- Općenito naši posjetitelji ne očekuju muzej s tisuću i petsto eksponata. Na prvu im izgleda kao da je mali, a zapravo je sa svojih jedanaest prostorija jako sadržajan. Mislim da je to muzej prvenstveno s velikim srcem i to nam je najveći kompliment kada dođu kad nas i kažu da se osjećaju kao kod kuće. Interaktivni smo muzej jer želimo da ljudi osjete taj dodir prošlosti. Punjenje biske u staroj destileriji i izrada kreme dva su interaktivna sadržaja koja za sada najviše privlače posjetitelje, neovisno domaće ili strane, kazala je Linda Ahel, ravnateljica muzeja koji je od 1. ožujka konačno registriran kao muzej.

Ušao je u sustav muzeja, što znači da se vodi kao sve kulturne ustanove. Predstoji popis muzejske građe, ima jako puno posla, ali mu se u humskom muzeju jako vesele. Muzej je otvoren tijekom cijele godine.

- Sve grupe iz buzetske destilerije u kojoj je puno individualnih posjetitelja, preusmjerili smo u Hum gdje je u planu uz centralni muzejski prostor, početkom iduće godine otvoriti još tri dislocirana, prenio je ambiciozne planove Mišel Sirotić, vlasnik tvrtke Aura proizvodi.

Jedan uz sam muzej u zgradi u nizu, drugi u bivšem župnom dvoru, a treći ispod Aurine humske trgovine također namijenjen muzejskom postavu kako bi Hum postao referentna točka prilikom posjete Istri. Tako da će u četiri humske zgrade biti muzejski prostor. Uz postojeći koji se proteže na 240 kvadrata na dva kata, to je dodatnih 450 četvornih metara površine. Među novim muzejskim zbirkama naći će se i lončarstvo, stari obrt kakav je nekoć postojao na Ćukariji.

Nedjeljama najposjećeniji

Jedna od tri humske suvenirnice, Colmo vlasnice Dores Blagonić, stalno je otvorena, a nedjelje šparaju jer svega ih je šesnaest radnih i treba ih dobro rasporediti kroz cijelu godinu.

- Čekamo odluku, nadamo se da ćemo možda za Uskrs biti otvoreni, ali čisto sumnjamo da će se nešto promjeniti, iako su nedjelje definitivno najposjećenije. Nedjelje nas drže na životu od jeseni do proljeća. Zimi su pretežito gosti Slovenci, Austrijanci, ima nešto Njemaca, Čeha, puno je Poljaka. Radimo svaki dan i uvijek netko prođe. U obitelji su četiri apartmana i jedna kuća za odmor, tako da uz dnevne posjetitelje uvijek neko prenoći i svratiti po suvenir, kazala je Blagonić.

Iako je kalendarski zima, klimatološki je započelo proljeće, a toplog prijepodneva sredinom tjedna, nekoliko je grupa domaćih i stranih gostiju posjetilo Hum. Među izetnicima iz Lendave na trodnevnom izletu u Hrvatskoj, Slavica Budija predahnula je ispred humske suvenirnice "Colmo".

Prvi je puta u Opatiji, u Istri i Humu, pa ipak zna da najmanji grad na svijetu u kojem živi 26 stanovnika nije u Guinnessovoj knjizi rekorda. Bravo za turističkog vodiča. Titulu najmanjeg grada na svijetu prije 52 godine nadjenuo mu je Čakavski sabor tražeći načine kako potaknuti revitalizaciji glagoljaškog gradića.

Povezane vijesti

• RAZGOVARALI SMO S VODEĆIM ISTARSKIM ZNALCEM ZA METEORE.  "Kad padne noć, pokušat ćemo izračunati gdje je završio ovaj današnji meteor. Inače, takve nazivamo bolidi". DONOSIMO I NOVI, DOSAD NAJATRAKTIVNIJI VIDEO PADA 
• U SUBOTU U USKRŠNJEM TROBROJU GLASA ISTRE: Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić iznosi razloge zbog kojih bi Istra od najnaprednije mogla postati najnerazvijenija regija u Hrvatskoj. Dogradonačelnik Žminja Luciano Žufić otkriva kako je i zašto primao prijetnje smrću
• Miriše na dobru sezonu: Poluotok je i ove godine najposjećenija destinacija za Uskrs