U podnožju sjevernog obronka vrha Žbevnice, koji pripada planinskom masivu Ćićariji, nekoliko kilometara od sela Dane u općini Lanište nalazi se Novačka pećina. Pećina je ime dobila po napuštenom selu Novaki koje se nalazilo između sela Dane i Jelovica.

U talijanskim povijesnim nalazima spominje se i naziv "Grotta inferno" kojim se aludira na "pakleni" izgled pećine, premda se radi o prekrasnom prirodnom fenomenu. Kroz povijest pećina je pružala utočište i životni prostor ljudima i životinjama. Kroz mnoge ratove žitelji Ćićarije su nalazila skrovište u špilji, dok su je stanovnici sela Dane u prošlosti kroz ljetne sparne dane znali koristiti za čuvanje stada ovaca.

Duboka 84 metra

Danas je Novačka pećina služi kao izletište planinara, speleologa i avanturista željnih prirodnih uzbuđenja i ljepota. Do samog objekta najlakše je doći iz smjera sela Dane od kuda postoji jedan dio makadamskog puta s kojeg se skreće nakon jednog kilometra od kuda kroz Novačku šumu po izrazito krškom terenu staza vodi do samog ulaza u pećinu.

Kroz povijest je bilo nekoliko speleoloških istraživanja unutrašnosti špilje, a zadnje datira s početka 2019. godine kada je pronađen ulaz u novi kanal. Nakon tih otkrića članovi Speleo kluba Had odlučili su izvršiti nova mjerenja i izraditi speleološki nacrt pećine.

(Snimila Vanja Puškarić)

Zadnji podaci govore da je pećina duga 430 metara, a duboka 84 metra. Sastoji se od centralnog dijela koji je manje natkriven i služi kao ulaz, te desnog manjeg kanala i lijevog znatno dubljeg i većeg.

Valja spomenuti i da je Novačka pećina stanište kornjaša tankovratog podzemljara (Leptofirus hochenwarti), te da je biospeleološki nedovoljno istražena. Jedna je od pet objekata na širem području Ćićarije koji su dio speleološke mreže Natura 2000, čiji je cilj očuvanje stanišnih lokaliteta.

Krški fenomen

Jedan od zaljubljenika u prirodu i ptice, Vanja Puškarić iz Poreča, čest je posjetitelj Novačke pećine.

- Špilja je krški fenomen posebne mikro bioraznolikosti koji se mora posjetiti s dužnim poštovanjem. U ulaznom amfiteatru gnijezdi se par gavranova (corax corax) i Inferno je njihov dom.

(Snimila Vanja Puškarić)

Iako je pristupačna, staza je skliska zbog vlage i treba biti oprezan pri ulasku. Ovo mjesto te ispuni emocijama i pruža priliku za nevjerovatnim fotografijama, ujedno pećina je i svojevrsni spomenik prirode koji bi kao takav trebao i ostati. Zato bi moja poruka, svima onima koji posjete ovo mjesto bila: odnesite odavdje slike i uspomene, a sve ostalo ostavite netaknuto

Povezane vijesti

• Utočište za planinare na 851 metru nadmorske visine
• Vršnim grebenom Žbevnice do Špičastog vrha
• Održana radionica korištenja GNSS uređaja za markaciste i planinarske vodiče