Nakon desetljeća pasivnosti i polaganog gašenja željezničkog prometa, na Poluotok već neko vrijeme stižu dobre vijesti, najave i obećanja vezana uz obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture u Istri, odnosno stvaranja nužnih infrastrukturnih pretpostavki da povezivanjem na europsku mrežu u važna prometna čvorišta u skoroj budućnosti ponovno oživi istarska željeznica.

Treći pokušaj

Prva o tih dobrih vijesti bila je ona s kraja prošle godine o uspješnom okončanju međuinstitucionalnih pregovora između Europske komisije, Vijeća i Parlamenta EU-a i postizanju političkog dogovora o uredbi na kojoj se temelji plan za održiviju i otporniju transeuropsku prometnu mrežu. To uspješno okončanje trijaloga s velikim se nestrpljenjem iščekivalo i zbog činjenice što je kroz usvojene amandmane u revidirane europske koridore ušla i istarska željeznica, odnosno da je u dokument uvrštena realizacija željezničkog spoja Pula - Buzet - Divača - Trst, prvi međunarodni pravac koji će željeznički spojiti Istru sa zapadom i otvoriti mogućnost daljnje revitalizacije željezničkog pometa prema ostatku Hrvatske. To će otvoriti novu perspektivu razvoja istarske Luke Bršic, koja će konačno za vlastiti razvoj imati ono o čemu je sanjala desetljećima - željezničku vezu.

Europarlamentarac Valter Flego, pod čijim su pokroviteljstvom taj, ali i još neki značajni hrvatski projekti uvršteni u transeuropsku prometnu mrežu, ovog je tjedna u Briselu i u javnosti promovirao ideju i o izgradnji istarskog »željezničkog ipsilona«, te izgradnju željezničkog tunela kroz Učku kojim bi se, osim planiranog povezivanja s Trstom, Pula željeznicom povezala i s ostatkom zemlje s obzirom na to da je, kako je poručio, jedina hrvatska regija koja takvu vezu nema.

- Nakon puno inicijativa i razgovora, prošla je naša ideja za izradu planova za takozvane prometno izolirane regije poput Istre, kojim bi se one povezale s ostatkom zemlje. Ovo je idealan trenutak za naš poluotok, s obzirom na to da smo uspjeli uključiti dionicu od Pule do Trsta u europsku prometnu mrežu. Sada ostaje drugi krak spoja istarskih željeznica kroz tunel Učku prema Rijeci i Zagrebu, poručio je Flego oživljavajući ideju koja je se prvi put izrečena u Istarskom saboru 1864. godine.

Radovi na izgradnji željezničkog tunela čak su i počinjali u dva navrata 1951. i 1993. godine, ali se graditelji ni u jednom od ta dva »pokušaja« probijanja Učke nisu maknuli puno dalje od početka. Treći pokušaj trebao bi ipak imati puno više izgleda i zbog izdašnih sredstava koje zemljama članicama za tu namjenu na raspolaganje stavlja Europska unija. Prema riječima Valtera Flede, osigurano je 26 milijardi eura za izgradnju novih 450 kilometara željeznica i 430 kilometara cesta, što znači da se europski novac sad može koristiti za njihov daljnji razvoj.

Računajući na tu mogućnost revitalizacije »uspavanog« dijela svoje željezničke mreže, Hrvatske željeznice na vrijeme su počele s pripremama pa je tako još u siječnju 2021. godine HŽ Infrastruktura s nadležnim ministarstvom potpisala Sporazum o izradi studijske dokumentacije za obnovu i modernizaciju željezničke pruge R101 od državne granice sa Slovenijom preko Buzeta do Pule, kao prvi konkretni korak u projektu obnove zapuštene istarske željezničke infrastrukture. Radi se konkretno o modernizaciji 90 kilometara postojeće pruge od Pule do slovenske granice, za što je HŽ infrastruktura na temelju Sporazuma krenula u izradu studijske dokumentacije koja je važan preduvjet da bi takav jedan projekt dobio europsko financiranje.

Od granice do Pule

Plan je, podsjetimo, temeljita rekonstrukcija spomenute željezničke pruge od granice sa Slovenijom, preko Buzeta, Lupoglava i Pazina, do Pule, kojom bi se na pojedinim dionicama pruge omogućilo prometovanje brzinama od 140 do 160 kilometara na sat, odnosno dvostruko većim od onih kojima se njome danas prometuje. Osiguravanjem željezničko-cestovnih prijelaza ukinulo bi se ograničenje brzine koje je trenutno na snazi na pojedinim kraćim dionicama te bi se povećala sigurnost cestovnih vozila u prijelazu.

Osm toga, zgodno je primijetiti da je jedan od ciljeva i da željeznica u budućnosti ima što manji »otisak« na okoliš, odnosno da u ekološkom smislu bude najčišći način putovanja Istrom, radi čega se već postepeno uvodi zamjena dizelske vuče na pruzi. Sve se to još donedavno činilo tek kao još jedan veliki skup lijepih, ali nerealnih želja, no činjenica je da je danas ta ambicija puno realnija, ali i da njezina realizacija konačno stoji na vrlo konkretnim i realnim financijskim temeljima.

Povezane vijesti

• GRADILA JU JE AUSTRO-UGARSKA PRIJE 142 GODINE: Istarska željeznica odsječena je od svijeta, samo ljeti vozi vlak u Sloveniju
• U SUDARU VLAKOVA U TURSKOJ poginulo devet ljudi, 47 ozlijeđeno
• "Pruga je naša, imamo pravo sigurno rivati u školu i na delo"