Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije godinu je započeo očekivano aktivno, a od Nove godine do polovine siječnja zbrinuo je 1.448 pacijenata. Od te brojke bilo je 743 hitne medicinske intervencije na terenu, odnosno ukupno gotovo 100 pacijenata svaki dan, doznajemo od Gordane Antić, voditeljica Edukacijsko-simulacijskog centra ovog Zavoda. U tom je vremenu, informira nas, bilo deset prometnih nesreća.

- Prema broju 194 - hitnoj medicinskoj službi upućeno je sveukupno 2.705 poziva - 180 dnevno. Moram istaknuti da je ovo inače mirniji period za hitnu medicinsku službu jer ne rade škole i ljudi su na zimskom godišnjem odmoru, pojašnjava Antić. Zabilježen je samo jedan slučaj povrede zbog pirotehničkih sredstava u novogodišnjoj noći u Poreču, a usporedbe radi, protekle godine nije bilo nijednog takvog slučaja. S obzirom na obim intervencija u Istri, koji nije malen, uvijek se aktualizira dostatnost kadra.

- Trenutno imamo 11 timova HMS-a na raspolaganju u smjeni i da ih je još više, imali bi što raditi, posla uvijek ima. Radimo po modelu da prvi raspoloživi tim dolazi do pacijenta na cijelom istarskom terenu i postižemo zadovoljavajuća vremena dolaska do pacijenata s brojem timova koje imamo kako bismo im čim prije pružili pomoć. Međutim, u gotovo 70 posto slučajeva ne radi se o hitnim medicinskim stanjima, gdje postoji ugroza života i zdravlja, za što postoji ova služba, nego se radi o kućnoj posjeti kroničnim pacijentima ili palijativnim pacijentima, a što značajno opterećuje službu, opisuje Antić situaciju na terenu. Kako je svaka intervencija potencijalno ugrožavajuća za život pacijenta, izazova svakodnevno ne nedostaje.

- Naš posao je uglavnom stresan, nema puno lijepoga. U ovih 15 dana bilo je već 15 oživljavanja. Nova godina je započela sa smrću osobe mlađe od 35 godina. Bilo je i gušenja stranim tijelom. Svaki dan je za sebe stresan i nepredvidiv, opisuje Antić specifičnosti ovog posla. Općenito kada je riječ o hitnoj medicinskoj službi, nema neke razlike i odstupanja u odnosu na prethodne godine, čak se neke brojke i ponavljaju.

- Prometne, srčani udari, smrti, sve je vrlo slično, samo je teško predvidjeti gdje će se što dogoditi i obično se događa više loših stvari istovremeno, pa u jednom trenutku svi timovi jure prema pacijentima i bojite se da će se dogoditi novo hitno stanje, veli ona. Postoji i stalna bojazan medicinskih dispečera na broju 194 hoće li imati dostupan tim kad se nešto hitno dogodi, otkriva.

- Bilo bi jako dobro da ova služba obavlja što manje kućnih posjeta i uvijek bude dostupna za hitna stanja te da se za kućne posjete pacijenti obrate onima, koji su za takav oblik zdravstvene zaštite najkompetentniji, a to su njihovi obiteljski liječnici, naglašava Antić.

Povezane vijesti

• Bolničke liste čekanja 20-ak posto kraće
• Zaživjeli projekti videosuradnje u hitnoj medicini
• Sramota je da načelnici nekih općina imaju veću plaću od kardiokirurga