Temeljem Sporazuma o prekograničnoj suradnji za hitnu zdravstvenu zaštitu na području sjeverozapadnog dijela Istarske županije, a nakon usvojenog Operativnog protokola između ustanova, 11. siječnja prvi je pacijent s akutnim koronarnim sindromom zbrinut i prevezen u Splošnu bolnicu Izola, u objavi naslovljenoj s "I to smo dočekali!" informirali su putem društvenih mreža proteklog vikenda iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije.

Najbolje za pacijenta

U objavi stoji kako je od početka zbrinjavanja do dolaska u bolnicu proteklo 60 minuta, te da je time pacijentu pružena šansa za najbolji oporavak, odnosno prilika za novi zdrav život. "Naš tim je već nakon sat i 45 minuta bio ponovno dostupan za novo hitno stanje, za usporedbu kada vozi pacijenta u KBC Rijeka, to je gotovo pet sati nedostupnosti tima. Hvala svim djelatnicima ispostave Umag na suradnji, jer nije svaki put jednostavna odluka, puno je administrativnih barijera. Hvala Jovanki Popović Glavičić koja uvijek zna kako je najbolje za pacijenta. Zahvaljujemo Istarskoj županiji i Borisu Miletiću na pomoći u realizaciji ovog sporazuma", poručili su iz istarske "hitne".

Njihovom uspješnom i pravovremenom intervencijom započelo je i službeno novo razdoblje u suradnji s bolnicom koja je svojevremeno bila izgrađena samodoprinosom u kojem su sudjelovali i žitelji Bujštine, ali im je njezina usluga nakon uspostavljanja granice na Dragonji dugo vremena bila nedostupna. Žitelji sjeverozapadne Istre godinama su koristili usluge udaljenijih bolničkih centara u Puli i Rijeci, no to je bilo daleko od idealnih uvjeta kada se radilo o kritičnim trenucima i "zlatnom satu" kad je udaljenost pacijenta od najbliže zdravstvene ustanove jako bitna.

- Od formiranja Republike Hrvatske pokretale su se razne inicijative koje, nažalost, nisu donosile ploda, govoreći o tom projektu kazala nam je županijska pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Gordana Antić.

Od rujna 2018. do kraja 2020. godine proveden je europski projekt prekogranične suradnje Emergency EuroRegion tijekom koje je napravljena analiza, te prevezeno u Izolu 18 pacijenata kako bi se dokazala neizmjerna vrijednost te suradnje u ljudskim životima, odnosno da postoje određena hitna medicinska stanja kao što je infarkt miokarda, moždani udar ili teška politrauma s unutarnjim krvarenjem, za koje je, uz ono što će hitna medicinska služba učiniti na mjestu događaja, jako bitan pravovremeni početak bolničkog liječenja.

Na teret države

- Tako su primjerice sva istraživanja pokazala da ako nakon infarkta bolničko liječenje počne unutar 60 minuta, čovjek živi kasnije sasvim normalno i nema veće smrtnosti od ostalih građana. Ako se to napravi nakon 90 minuta već je na razini godine smrtnost veća za 6 do 7 posto, a s većim kašnjenjem značajno raste i smrtnost jer dolazi do oštećenja srčanog mišića. Kad se radi o građanima sjeverozapadnog dijela Istarske županije, što god učinili na mjestu događaja, dok se stigne do KBC Rijeka prođe svakako više od 90 minuta, te je stoga naša dugogodišnja težnja bila da vozimo sve pacijente s takvim rizikom u prvu odgovarajuću zdravstvenu ustanovu. Završetkom projekta država nije uvažila ta naša nastojanja, ali smo i dalje uspijevali dvadesetak, tridesetak ugroženih pacijenata voziti tamo i to plaćati sredstvima Istarske županije.

"Konačno je lani župan Miletić uspio uvjeriti Vladu u nužnost i vrijednost takve suradnje te je sklopljen međunarodni bilateralni sporazum, nakon čega je proveden i operativni protokol sa zdravstvenim osiguranjima, a 11. siječnja imali smo i prvog pacijenta koji je zbrinut u Izoli onako kako treba, ali ovoga puta sredstvima HZZO-a jer sporazum se odnosi na hrvatske građane koji su HZZO osiguranici s obzirom na to da su se strani državljani i ranije mogli voziti u Izolu", kazala nam je dr. Antić.

Povezane vijesti

• Dan hitne službe: Previše nehitnih pacijenata
• Rasterećenje hitnog prijema preko leđa obiteljskih liječnika
• I prehlade treba liječiti pod nadzorom doktora!