na današnji dan, godina je 2004.

Glas Istre od 14. siječnja prava je slika i preslika današnjice: Zabrana rada nedjeljom, gripa na vrhuncu...

| Autor: Doria Mohorović
(Snimila: Doria Mohorović)

(Snimila: Doria Mohorović)


Da se povijest ponavlja pokazalo je izdanje novina Glasa Istre na današnji dan prije 20 godina koje je pred lica čitatelja, među ostalim, donijelo vijesti o pojavi gripe, zabrani rada nedjeljom, naknadnoj urbanizaciji zemljišta i skupljim cijenama namirnica na istarskim tržnicama. Zanimljivo je da je u tom periodu u Kini potvrđen drugi slučaj SARS-a, a konobarica koja je oboljela od ovog virusa, druga osoba zaražena u tjedan dana, bila je hospitalizirana u kineskom gradu Guangzhou.

Siječanjska rupa

Penzije tada još nisu stigle pa na labinskoj tržnici nije bilo ni kupaca, među kojima je obično najviše umirovljenika. Nakon blagdanske šoping groznice, požalili su se trgovci, svi su se istrošili pa se osjećala rupa u prometu sredinom siječnja. Ponuda je, pak, bila bogata, ali i skuplja za nekoliko kuna. Salata putarice i kristalinke prodavale su se po novoj cijeni od 16 kuna, a špinat i blitva za kunu manje. Za kavole i broskvu trebalo je izdvojiti desetak kuna, a za brokule i prokulice 12, odnosno 18 kuna. Najmanja razlika u cijeni bila je kod mrkve i poriluka, koji su se prodavali po deset kuna. Kilogram patlidžana koštao je 32 kune, a tikvice i rajčica 24. Naš je novinar tada na ovoj tržnici po prvi put uočio mineole, voće nastalo križanjem mandarine i naranče. U tijeku je bila sezona sipa, pa su se one mogle pronaći po 50 kuna, a za lignje je, pak, trebalo izdvojiti 70 ili 100 kuna, ovisno o veličini.

(Snimila: Doria Mohorović)(Snimila: Doria Mohorović)

Još jedna sličnost u odnosu na danas tiče se i zabrane rada nedjeljom - za koju je tada odlučeno da i dalje ostane na snazi. Naime, razmatralo se da se Ministarstvo gospodarstva izradi prijedlog izmjena i dopuna zakona. Resorno ministarstvo, kako je bilo najavljeno, prema preporuci Državnog inspektorata, trebalo je napraviti izmjene prema kojima bi nedjeljom ipak radile obiteljske trgovine, benzinske postaje, pekare, novinski kiosci i, kako su ih nazvali, prodavaonice cvijeća i svijeća. Branko Jordanić, tada glavni državni inspektor, kazao je da je potrebno točno utvrditi što je turistička sezona, jer su neki gradovi proglasili cjelogodišnju turističku sezonu. Prema njegovu izvješću, tek četiri posto trgovina nije poštivalo zabranu rada nedjeljom. Andrija Hebrang, tadašnji potpredsjednik Vlade i šef koordinacije za gospodarstvo, kazao je da će pratiti je li zabrana rada nedjeljom prouzročila odlazak građana Hrvatske u šoping u inozemstvo, odnosno u susjedne zemlje.

Pisalo je i da je novi trener "Pule 1856", današnje NK Istre 1961 postao Igor Pamić, legenda istarskog nogometa. Pamić je 2004. godine prihvatio izazov da taj drugoligaški klub odvede u Prvu ligu. Bio je to veliki trenerski pothvat koji se našao pred, kako ga je opisao tada naš novinar i urednik Goran Rojnić, stasitim Žminjcem. "Prema informacijama iz kluba s Verude, novi je trener prihvatio ciljeve kluba, odnosno plasman u Prvu ligu. Svjestan što ga očekuje u slučaju neuspjeha, Pamić je pristao na kormilarenje "Pulom 1856", pisao je Rojnić. Pamić je prije toga kormilirao trećeligašem - "Žminjem", a igrao je u Žimnju, Istri, Pazinki, Kopru, Dinamu, Osijeku, francuskom Sochauxau, njemačkom Hansu i austrijskom GAK-u.

(Snimila: Doria Mohorović)(Snimila: Doria Mohorović)

Uranila gripa

Na tadašnjoj naslovnoj stranici novina jedna od izdvojenih vijesti upućivala je na dolazak gripe koja se pojavila ranije no inače. "Prava epidemija tek dolazi" - glasio je naslov članka u kojem je objašnjeno da se najveći broj oboljelih tek očekuje u veljači i ožujku. U zemlji je dotad, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, bilo registrirano više od 1.100 oboljelih. Voditeljica Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije dr. Vlasta Skopljak kazala je tada da je gripa stigla u Istru, no s obzirom da su praznici nedavno završili, da se tek očekuje nagli rast broja oboljelih i da će sezona svoj vrhunac doživjeti u veljači ili čak ožujku.

Istog je dana objavljena vijest o obnovi gračaškog zvonika, o tkalačkom stroju kojeg je Labinjaka Nevenka Tomić poklonila Centru za djecu s posebnim potrebama "Liče Faraguna", kao i i akcijama darivanja krvi u Labinu u kojima je u 2003. godini sudjelovalo četristotinjak osoba. U najvećem istarskom gradu, Puljani su u anketi izrazili zadovoljstvo, ili, možemo ga nazvati - nezadovoljstvo tada završenom godinom. Požalili su se na loše upravljanje gradske službe, kao i na loš tretman umirovljenika i općenito životni standard građana.

(Snimila: Doria Mohorović)(Snimila: Doria Mohorović)

Poduzetnički "Izazov"

U tjednom prilogu Trezor koji je izašao tog dana, a koji se bavio temama gospodarstva i financija, objavljen je intervju s tadašnjim direktorom Istarske razvojne agencije Darkom Lorencinom, koji je najavio otvaranje poduzetničkog inkubatora "Izazov" u "Roza zgradi", gdje je prije nekoliko mjeseci preselila i naša redakcija. "Prostor za inukabator IDA je kupila u nikad zaživjelom trgovačkom centru, a za 580 četvornih metara rohbau prostora izdvojeno je tada 1,6 milijuna kuna. Za njegovo uređenje iz Županijskog proračuna za 2003. godinu izdvojeno je još 1,5 milijuna kuna." 

Tada je direktor Lorencin najavio da bi inkubator prije svega trebao biti usmjeren na poduzeća sufinancirana kreditnom linijom za žene i mlade u Istri, bivšeg Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva i IDA-e. "U inkubatoru će im se osigurati vlastita kancelarija opremljena svim pomagalima, od zasebnog telefona, faksa, kompjutera, do interneta. Mada će prednost imati tvrtke proizvodnih djelatnosti, u inkubatoru će se moći stvarati tvrtke koje djeluju i u drugim, najrazličitijim područjima", pojasnio je tada Lorencin dodajući da će biti odabrano 10 do 15 poduzetnika i poduzetnica s najperspektivnijim idejama.

(Snimila: Doria Mohorović)(Snimila: Doria Mohorović)

Do 2000. godine, kako se pisalo, IDA je pomogla u realizaciji ukupno 312 kredita istarskih poduzetnika ukupno teških 172 milijuna kuna. "Ono o čemu su intenzivno razmišljali u IDI, iako za to nisu imali mogućnosti, gradnja je inkubatora nalik onima u Italiji i Španjolskoj, unutar kojih postoji velik broj poslovnih prostora opremljenih potrebnom infrastrukturom. Poduzetnici bi prostore otkupljivali i na taj način vrijeme i energiju utrošili na proizvodni proces, a ne na dugotrajnu borbu s birokracijom", pisalo se u tom broju 2004. godine.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter