Lorena Griparić iz Labina, dr. sc. stanične i molekularne biologije, zbog znanstvenog je rada i istraživanja iz Labina odsutna već 40, a iz Hrvatske 32 godine. Novogodišnje blagdane sa suprugom je provela u Labinu jer u Rapcu žive njena majka i sestra sa obitelji.

Lorena Griparić iz Labina je otišla na studij u Zagreb daleke 1984. godine. Tamo je diplomirala na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a zatim je 1991. i magistrirala. Doktorirala je u SAD-u na floridskom državnom sveučilištu, a nakon toga je na postdoktorsku specijalizaciju otišla u Ženevu. Tamo je radila godinu i pol dana, a nakon što joj je šef poginuo u avionskoj nesreći, specijalizaciju i znanstveni rad nastavila je u SAD-u, na UCLA-i u Los Angelesu. Nakon toga je prešla u farmaceutsku industriju. U jednoj američkoj tvrtki već se 15 godina bavi znanstvenom radom.

Razvoj tehnologije

- Radila sam na hemofiliji, osteoporozi, bubrežnim bolestima, a trenutno se bavim dijabetesom. Više ne radim na bazičnim istraživanjima i na razvoju testova, odnosno lijekovima. Sada radim na analizi kliničkih istraživanja lijekova, medicinskih informacija, na znanstvenim publikacijama i na utvrđivanju znanstvenih činjenica. Sve što marketing i tvrtka javno iznese i komunicira u javnom prostoru, mi to moramo kontrolirati da bude točno i utemeljeno na znanstvenom činjenicama iz kliničkih i pred kliničkih istraživanja, otkrila je Griparrić.

Neizbježno pitanje za znanstvenicu je u kojem smjeru idu medicina i farmakologija koja je prati.

- Napredak znanosti danas obuhvaća i napredak tehnologije, medicina i farmaceutska industrija danas su usko povezane s razvojem tehnologije, a u posljednje vrijeme i s umjetnom inteligencijom. Primjerice, kad je riječ o dijabetesu, jedan od najnovijih trendova je upotreba senzora za određivanje razine glukoze u organizmu. Budući da se bavim upravo njime, mogu reći da u tom području ima jako puno inovacija i sve se više radi na otkrivanju uzroka, a ne samo na liječenju simptoma. Istražuje se kako spriječiti dijabetes ili prolongirati pojavu simptoma. Sve više tvrtki u medicini i farmakologiji upotrebljava umjetnu inteligenciju. To je sada trend, istražuje se kako to kvalitetno primijeniti u praksi, kaže labinska znanstvenica s američkom adresom.

Lorena Griparić  sa suprugom Stephanom Haasom (Snimio Branko Biočić)

Što je s lijekom protiv raka, hoće li se pronaći?

- Ne radim na raku pa ne mogu o tome govoriti, iako znam dosta o toj temi. Jako je veliki napredak i na tom području, postoji više individualiziranih lijekova koji su prilagođeni tipu raka i osobinama pacijenta. Sve se više radi na personalizaciji lijekova, pojašnjava Lorena koja voli svoj rodni kraj u kojemu primjećuje velike promjene.

- Puno je drugačije nego kad sam otišla još iz bivše države. Mladi danas imaju velike mogućnosti ne samo za rad, nego i za obrazovanje i usavršavanje u inozemstvu, što prije nije bio slučaj. Bilo je moguće, ali rijetki su odlazili vani. Nije bilo interneta ni računala pa su pisma putovala i po 15 dana, a danas su sve informacije dostupne za par sekundi. Hrvatska je ulaskom u EU mnogo dobila, standard raste, živi se bolje, a puno mladih odlazi u inozemstvo. Bilo bi lijepo kada bi se nakon obrazovanja, studija i stručnog usavršavanja vratili kući, iako to nije bio moj slučaj. Ja ću se sigurno vratiti kad odem u mirovinu jer se osjećam kao Labinjanka. Samo je jedan dom, bez obzira što sam živjela u Švicarskoj i SAD-u gdje radim toliko godina, ističe Lorena Griparić.

Upornost i strpljenje

- Posljednjih godina ima puno više ekonomskih i političkih raslojavanja, ima puno nezaposlenih i beskućnika. Amerika je zemlja emigranata, različitih nacija i kultura. To čovjeku proširi vidike, nauči se puno o drugim kulturama, običajima i jezicima. Na poslu radiom s kolegama koji su u Ameriku došli s raznih strana svijeta. Za sebe mogu reći da sam drugačija osoba u odnosu na vrijeme kada sam tek došla u Ameriku, iako i dalje volim i cijenim svoj Labin, Istru i Hrvatsku. No, činjenica je da mi je Amerika pružila šansu, da sam tamo puno naučila. Biti znanstvenik prekrasno je zanimanje koje pruža jako puno zadovoljstava, ali traži upornost i strpljenje, čovjek mora prihvatiti i neuspjeh kao sastavni dio uspjeha, zaključila je Lorena koja je udana za Stephana Haasa, Nijemca rođenog u Berlinu, teorijskog fizičara koji radi kao šef odjela za fiziku na sveučilištu Južne Kalifornije.

- Sviđa mi se ovdje kod vas. Prvi puta sam došao u Rabac 1994. godine kada je u Hrvatskoj još bio rat. Puno se toga od tada promijenilo, tada nije bilo puno turista ni kvalitetnih restorana kao danas. Ovdje volim prirodu, vašu hranu, posebice ribu, škampe i morske plodove, ljudi žive puno mirnije, nema žurbe kao u Americi. Više ne trebate ići u Trst u šoping, sve je ovdje, sada u Trst možete ići i kao turisti. Istra je prekrasna, doći ću ovdje živjeti kad odem u mirovinu, kazao je Haas s kojim smo razgovarali na engleskom, ali i otkrili da hrvatski zet razumije i nešto hrvatskog.

Povezane vijesti

• Sedam filmova na prvom Shpeena DOX-u
• Mozaik kao slikarstvo za vječnost
• Obitelj Diminić - Štifanić pomaže svome zavičaju