Vili Bassanese (Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)
Osnivanje Fonda za policentrični razvoj Istre i održivi razvoj Ćićarije, već duže vrijeme predlaže predsjednik istarskog SDP-a, županijski vijećnik i gradonačelnik Umaga Vili Bassanese, ali bez rezultata.
Prije dvije godine, kako ističe, u najboljoj vjeri te s iscrpnim obrazloženjem, županu Borisu Miletiću predložio je da se žurno osnuje Fond za policentrični razvoj Istre i održivi razvoj Ćićarije, a koji bi imao jasnu zadaću i cilj. Policentrični razvoj Istre promiče i osigurava uravnoteženu i pravednu teritorijalnu organizaciju gospodarskog razvoja, razvoja infrastrukture, osigurava jednolično ili bar bolje pružanje zdravstvenih usluga, socijalnog i društvenog standarda, a sve temeljeno na održivosti.
- Prostor je najveće bogatstvo Istre te je krajnji rok da se prema njemu tako i počnemo ponašati, koristiti ga i zaštititi, jer je to naša obveza, zadaća i odgovornost. Stanje u prostoru nam govori da je situacija gotovo alarmantna i da je krajnje vrijeme da se krene sa izradom strategije, a kasnije kroz niz godina operativno osigura i provede policentrični razvoj Istre, kazao je Bassanese.
Cilj izrade strategije i provedbe tog strateškog dokumenta je da se razvojem Istre upravlja na provedivi način koji će osigurati održivost ruralnih područja Istre, a u Ćićariji temeljne uvjete za život. Naime, u Istri se događa stihijski i nekontrolirani razvoj, uz katastrofalne posljedice za buduću kvalitetu života svih, što je već vidljivo u gospodarenju otpadom u Kaštijunu i u kroničnom nedostatku vode i ostale osnovne infrastrukture. To je problem, ali veći problem je što se ništa konkretno ne poduzima da se to riješi.
- Kada prođete Istrom vrlo je jednostavno uočiti da su se pojedina područja Istarske županije razvila planski, neka stihijski, a neka su praktično ostala ista. Imamo i dio Istre, našu Ćićariju, koja je u konstantnom nestajanju ili bar u lošijem stanju nego prije 30 godina kada je županija osnovana, što nije dobro. Ćićarija nam umire pred očima, dok županijska vlast to nezainteresirano promatra već trideset godina. Rezultat toga je da je gustoća stanovnika u Ćićariji manje od jednog stanovnika po četvornom kilometru dok primjerice u Puli iznosi 1.100 stanovnika po četvornom kilometru. Svi koji su aktivni sudionici i kreatori županijske politike, ako im je imalo stalo do javnog interesa, morali bi priznati da je to činjenica. Stoga ne vidim ni jednog valjanog razloga da župan Miletić, uz naravno podršku IDS-a, već dvije godine uporno odbija prihvatiti amandman na proračun Istarske županije kojim se predlaže da se po uzoru na Istarski vodozaštitni sustav osnuje "Fond za policentrični razvoj Istre i održivi razvoj Ćićarije" kako bi sačuvali ovo malo što je preostalo od kriznih ruralnih područja diljem Istre, a naročito Ćićariju, kazao je Bassanese. Istarski vodozaštitni sustav, dodao je, dobar je primjer zajedništva gdje zapadna obala ili bogatiji dijelovi Istre pomažu ruralnom razvoju Istre.
Inicijativa nije predložena iz kratkoročnih političkih razloga, komentirao je Bassanese, jer da je tome tako onda bi medijski istupio prije dvije godine kada ju je i predložio.
- Istra je mala, zaleđe Grada Umaga je nešto najvrijednije što možemo imati, a Ćićarija je neiskorišteni potencijal. Što je najbitnije u jednom prostoru, u jednoj regiji kao što je Istra - to su prostor i ljudi. Prostor se štiti zahvaljujući razini ljudi, a ona je takva da je dopustila da Ćićarija nestaje, pretvara se u vikend destinaciju u kojoj je tek dvjestotinjak stalnih stanovnika. Kada je krajnji rok ako ne sada, dok još postoji malo žara kojeg treba rasplamsati u plamen života. S desetak milijuna eura u nekoliko godina, s jednom solidarnošću, puno toga bi se moglo napraviti, od razvoja poljoprivrede, stočarstva, do autohtonih proizvoda, poručio je Bassanese.