"Nakon četiri koordinacije s gradonačelnicima i načelnicima uspjeli smo napraviti iskorak gdje je većinski vlasnik Grad Pula, koji ima 51 posto udjela u Kaštijunu, prihvatio ono što je sporazumom od početka bilo definirano, a to je da se po stavljanju u funkciju Županijskog centra za gospodarenje otpadom u upravljačka prava uključe sve jedinice lokalne samouprave koje sudjeluju u otplati kredita podignutog za njegovu izgradnju. Tu moramo razlikovati dvije kategorije, jednu koja se odnosi na vlasnička prava na temelju uplaćenog novca u temeljni kapital društva, te drugu koja se odnosi na upravljačka prava gdje se dioničari uvijek mogu dogovoriti oko podjele glasova u Skupštini. Prijedlog koji je na stolu i koji je dobio načelnu potporu je takav da se vlasnička struktura proširi, tako da se i preostalih 40 jedinica lokalne samouprave uključi u suvlasništvo tako da od Istarske županije ili i od županije i od Grada Pule, otkupe određeni udio, a da se upravljačka prava definiraju na temelju postojećeg uplaćenog temeljnog kapitala i na temelju obveza kojima jedinice lokalne samouprave sudjeluju u otplati kredita prema Ministarstvu financija.", kazao je župan Boris Miletić odgovarajući na pitanje koje mu je na aktualnom satu današnje sjednice Skupštine Istarske županije postavio Slavena Boljuna iz stranke Možemo.

Miletić je kazao kako drži da će uključivanjem jedinica lokalne samouprave u vlasničku strukturu rezultirati daleko aktivnijim pristupom tom pitanju svih s područja Istre budući da su gradovi i općine osnivači i upravljaju komunalnim društvima koji u primarnoj fazi prikupljaju otpad.

"Svjedoci smo da posebice u ljetnim mjesecima, odnosno tijekom srpnja i kolovoza, količina samog otpada i njegov sastav nije adekvatan onome što kapacitet Kaštijuna može podnijeti. On ima 390 tona na dnevnoj razini mogućnosti obrade otpada, odnosno oko dvije tisuće i nešto tona tjedno, a držim da zajedničkim pristupom i aktivnom participacijom svih jedinica lokalne samouprave i komunalnih društava možemo napraviti iskorak da te količine kako u smislu razdvajanja, tako i sastava otpada, ni u tih osam ljetnih tjedana ne predstavljaju problem s obzirom na to da količina otpada koji zbrinjavamo na Kaštijunu na godišnjoj razini nikad nije prešla dvije trećine njegova ukupnog kapaciteta.", kazao je Miletić.

Vijećnik Boljun kazao je kako je dobro da se sve jedinice lokalne samouprave aktivnije uključe u problematiku Kaštijuna, ali da drži da bi bilo pravednije da u upravljačkim pravima već ovlasti imaju gradovi i općine "čiji stanovnici trpe posljedice po zdravlje, nesnosni smrad i pad vrijednosti njihovih nekretnina i ostale ekonomske posljedice". "Postoje određena pravila koja trebamo poštivati jer je Zakon o trgovačkim društvima vrlo jasan. Udjeličari se mogu dogovoriti kako će funkcionirati upravljačka prava, ali držim da bi za početak i Općina Medulin, koja svoj komunalni otpad odlaže na Kaštijunu, trebala prihvatiti Sporazum i početi otplaćivati kredit. Za sada to čini Istarska županija na račun Općine Medulin.", kazao je Miletić.

Zdenko Pliško iz Istarske stranke umirovljenika ukazao je "na nepravilnost korištenja sredstava namijenjenih za pomoć u kući za starije i nemoćne i za osobe u potrebi tuđe pomoći". "Sredstva koja županija izdvaja za tu namjenu koristi samo pet jedinica lokalne samouprave, dok ih drugi ne dobivaju. Nije mi jasno zbog čega je to tako i po kojem se ključu ona dodjeljuju?", kazao je Pliško.

Pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Gordana Antić kazala je da se pomoć u kući sufinancira u gradu Labinu i na Labinštini, gradu Pazinu i Pazinštini, gradu Buzetu, općina Lanišće, te grad Pula i Puljština. "To je zato što su te jedinice lokalne samouprave izmapirale svoje potrebe osoba starije životne dobi za potrebama donošenja jednog obroka u kuću. Ukupno se radi o 381 korisnika preko domova za starije i 248 korisnika preko gradova. Odnosno Crvenog križa. U ovoj godinu za to je bilo osigurano 74,5 tisuća eura, a za drugu godinu je predviđeno povećanje na 108 tisuća eura. Imali smo nekoliko sastanaka s pročelnicima za društvene djelatnosti gradova i općina gdje smo ih zamolili da izmapiraju potrebe svoga područja, ponudili im pomoć u tome i pozvale da nam dostave svoje potrebe do rujna. Nitko drugi osim spomenutih jedinica lokalne samouprave to nije učinio.", kazala je Antić.

Davora Komara iz IDS-a zanimalo je što će se ove godine financirati iz Fonda za sport te koliko je sredstava izdvojeno za to na što mu je Miletić kazao da se radi o 100 tisuća eura koji će prije svega biti usmjerene trenerima koji rade s djecom te tradicionalne sportove kao što je pljočkanje, planinare i na jedan dio izvrsnosti u sportu.

Odgovarajući na pitanje IDS-ove Hani Glavinić pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan kazao je kako će potpore male vrijednosti poljoprivredi i ruralnom razvoju biti dodijeljene i ove godine na temelju petogodišnjeg županijskog programa, te da je za tu namjenu osigurano 132 tisuće eura za koje je upravo u tijeku raspisivanje javnog poziva.

"Imamo nekoliko mjera, najvažnija je mjera unaprjeđenja stočarstva, povećanje osnovnog stada istarske ovce i istarske koze, držanje kastrata goveda, sufinanciranje proizvodnje mlijeka, povećanje broja košnica, te sufinanciranje ekološke poljoprivrede i upotrebe oznake izvornosti za naše proizvode koji tu oznaku i imaju. Najveći iznos koji se može dobiti je nešto manje od 7 tisuća eura." kazao je Pinzan.

Povezane vijesti

• Proračun za unapređenje društvenog standarda
• Usvojena Deklaracija o pravu na slobodu kretanja ljudi i dobara
• Plin je jedini energent za plominsku elektranu