Naslovnica Glasa Istre iz 1997. godine
Važna vijest iz istarskog zdravstva stigla je tog dana, 5. studenog 1997. godine. U pulskoj Općoj bolnici u rad je pušten novi mamograf, označavajući velik korak naprijed u brizi o zdravlju žena u regiji. Do tog trenutka, bolnica je koristila mamomat star 15 godina koji nije ispunjavao suvremene standarde. Novi Mamomat 300, čija je vrijednost iznosila tadašnjih 103 tisuće kuna, kupljen je zahvaljujući financijskoj podršci Lige protiv raka Pula, Istarske županije, organizatora Memorijala »Serđo Blažić-Đoser«, te drugih donatora.
Rak dojke je jedan od najučestalijih tumora kod žena, a nabava ovog suvremenog uređaja bila je imperativ kako bi se omogućila rana dijagnostika. Liječnici specijalisti i inženjeri radiologije prošli su edukaciju u Zagrebu kako bi savladali upotrebu ovog naprednog aparata. Zahvaljujući ovom koraku, žene u rizičnoj dobi, nakon 45. godine, mogle su jednom godišnje snimiti dojku kako bi na vrijeme prepoznale potencijalne promjene.
Tih dana, kako se pisalo, pulska gradska komunalna inspekcija stavila je pod povećalo šest pulskih ugostiteljskih objekata i njihovih tendi. Problematika se sastojala u tome što su tende bile nepomično postavljene na javnim površinama, pa ih je tako fiksnima redarstvo smatralo nepokretnim građevinskim objektima. Na zahtjev za uklanjanjem negodovali su vlasnici kafića, rekavši kako su u postavljanje tendi skupo platili, kao i da su od Grada dobili dopuštenje da za vrijeme korištenja terase mogu postaviti tendu. Jedan od ugostitelja kazao je da ih nitko nije obavijestio o uklanjanju, dodavši da su oni time u neravnopravnom položaju s vlasnicima ostalih ugostiteljskih objekata u Puli. Istaknuli su da svaka promjena vlasti donosi nove zakone, i to njima na štetu.
Čitatelje je na naslovnici Glasa Istre tog broja, između ostalog, dočekala vijest da je berba maslina u Istri započela mjesec dana nego što je to uobičajeno. Kako je naveo autor teksta, razlog tome je i činjenica da su masline bile zrelije nego godinu prije. Očekivalo se da će do kraja prosinca u vodnjanskoj Uljari u tekuće zlato biti pretvoreno tridesetak vagona maslina.
Promjena je tih dana bilo i što se tiče turizma. Odredbom Vlade, od 31. listopada zatvorena su tri sezonska granična prijelaza u Istri, i to u zračnoj luci u Vrsaru, u ACI Marini u Umagu te u novigradskoj luci. Ti su prijelazi bili otvoreni kako bi se olakšao dolazak stranih gostiju u Hrvatsku u periodu od 1. travnja do 31. listopada, a najavljeno je da će se omogućiti prijelaz ponovno od travnja iduće godine. A, uz spomen stranih posjetitelja, valja naglasiti da su izvrsni turistički rezultati bili zabilježeni na području Grada Labina, i to gotovo pa isključivo u objektima »Rapca«. Ostvareno je bilo 11,337 noćenja, što je bilo 89 posto više nego u listopadu prijašnje godine. Od toga je najviše bilo slovenskih umirovljenika.
U pazinskom komunalnom poduzeću sve je bilo spremno za početak zimske sezone. Programom zimske službe, čiji je start bio sredinom studenog, odredili su prioritete u posipavanju u slučaju snježnog vremena, iako ga do tad još nije bilo. To bi značilo početak nasipavanja od samog gradskog središta od Trga slobode do Muntriljske ulice, ali i Kolodvorskog prilaza te područja Drščevke i Buraja. Ulice i pločnici, kako se pisalo, najkasnije su trebali biti posuti u pet sati ujutro kako bi građani mogli bez većih poteškoća doći do svojih radnih mjesta.
A osim prioritetnih lokacija, odluka je pala i da se ulice isključivo posipaju solju, jer je sipina, koja se također prijašnjih godina koristila, stvarala probleme u održavanju, završavajući u slivnicima koji bi se onda zaštopali. No, budući da je pri iznimno niskim temperaturama, od minus osam stupnjeva Celzijusa naniže sol nedjelotvorna, u tim se slučajevima ipak morala koristiti sipina. Bilo je planirano da će se za zimsku službu, čije je trajanje obično bilo do sredine ožujka, utrošiti 70 kubičnih metara sipine i 50 kubičnih metara soli.
U Austriji je čaj dobio svoj dan, pa je tako njegovo prvo slavlje bilo najavljeno za 8. studeni - i to pod geslom »čaj opušta«. Predsjednik Udruge prerađivača kave i čaja Heinz Vejpustek izjavio je da je čaj ne samo moderan nego i najjeftiniji napitak, a ukazao je i na veliku vrijednost zelenog i crnog čaja za zdravlje, što je potvrđeno tadašnjim najnovijim istraživanjima. »No, da bi se mogli uspoređivati s Britancima, Austrijanci bi morali popiti 15 puta više čaja nego do sad. Čak u Kuvajtu ili Kataru se pije više čaja gdje se godišnje popije 40 litara crnog i oko 35 litara biljnih i voćnih čajeva po stanovniku«, rečeno je tada. Danas Turska zauzima prvo mjesto, gdje se topli napitak konzumira iz staklenih čaša. I Hrvati vole čaj, a najviše ga pijemo u zimskim prohladnim mjesecima zbog pozitivnog učinka na zdravlje - i to kamilicu i šipak.
Iz Rusije je tada stigla vijest da njihovi znanstvenici planiraju otkriti spomen-ploču u povodu obilježavanja 40. godišnjice slanja prvog živog bića, psa Lajke, u svemir. Lajka, lutalica nađena na ulicama Moskve koja je odletivši raketom u svemir postala najpoznatija njuška na svijetu, učinila je to tek mjesec dana nakon što su Rusi lansirali prvi satelit u Zemljinu orbitu. Lajkina raketa nije imala modul za vraćanje i prizemljivanje, pa je ona, zajedno sa satelitom izgorjela u atmosferi pri povratku na Zemlju. Bila je to žrtva za napredak znanosti i otvorenje puta, prvo kujicama Belki i Strelki, koje su se iz orbite vratile žive, a potom i mnogim astronautima. Lajkino putovanje označilo je važan trenutak u povijesti istraživanja svemira i postavilo temelje za buduće misije.