Na današnjem 16. izdanju Weekend Media Festivala, jedna od burnijih i iščekivanijih, bila je rasprava o stigmi kontroverznog poduzetnika u medijskom izvještavanju. Tijekom panela kojeg je moderirao Petar Štefanić, a za koji se u dvorani tražila stolica više, svoja su iskustva podijelili, ali i suprotstavili, Zoran Turković, izvršni direktor 24 sata, Aleksandar Stanković, voditelj i autor, RTL-ov voditelj i urednik Zoran Šprajc, poduzetnik Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika i poduzetnik te Tihomir Ladišić, direktor vijesti i programa N1.

Kovanica "kontroverzni poduzetnik"

- Početkom 1990-ih godina se riječ poduzetnik uglavnom vezala uz kriminal. Cijela ideja Udruge Glas poduzetnika je da riječ poduzetnik postane pojam za ljude koji stvaraju nove vrijednosti, zapošljavaju ljude, nije samo ostvarivanje profita u pitanju. Po mojoj definiciji gospodarstvenik je čovjek koji je preko političke veze došao na određenu poziciju u državi. I zato trebamo distancirati ta dva pojma. Politika djeluje u medijima, naravno, ali da postoje poduzetnici koji bi isto tako htjeli i utjecaj i moć, itekako postoje, rekao je Bujas. Šprajc je, u svom prepoznatljivom stilu objasnio kako je uopće nastao taj naziv, koji se u zemlji koristi od 1990-ih.

(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

- Mi smo medijski osmislili kovanicu "kontroverzni poduzetnik" jer ako znamo da je netko član zločinačke organizacije ili pere lovu, ali ima nekakav legalan biznis, bojimo se tužbi, pa kažemo "kontroverzni poduzetnik". Ne možemo reći javno s čime se točno taj poduzetnik bavi jer se ne želimo zamjeriti. To vrijedi i danas kada nešto što je iz sive zone, dolazi u javnost, objasnio je Šprajc dodajući da "kontroverzna poduzetnica", primjerice, može biti i dama koja ima organizirani biznis pa šalje mlade djevojke po jahtama za zabavu. ?Istaknuo je da su i sami mediji, koji su vrlo ovisni o državnom novcu, svojevrsni poduzetnici čiji vlasnici i osnivači rade zbog stjecanja profita. Tijekom diskusije većina se složila da "kontroverzni poduzetnik" ne dolazi iz privatnog, već uglavnom državnog sektora. Stanković je istaknuo da su kroz njegovu emisiju proteklih godina prošli kontroverzni i manje kontroverzni poduzetnici.

(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

- Zašto predznak kontroverzni - jer dobar dio ljudi, koji su siromašni, ne vjeruje da su poduzetnici na legalan način stekli svoju imovinu. Leži i u psihološkoj činjenici da je teško sam sebi priznati da je netko uspješniji jer je sustav raspodjele društvenog bogatstva u kapitalizmu nepravedan. Činjenica je da su najuspješniji poduzetnici tisuću puta bogatiji od prosječnog čovjeka, nije pravedna. Reći ćete da je rizik koji ulaže poduzetnik u to što radi, i trud koji ulaže, mora biti nagrađen s većim materijalnim dobrom nego onim prosječnog radnika. No, taj je nesrazmjer ponekad ogroman, rekao je Stanković.

Povezanost političkih interesa i vlasničke strukture medijskih kuća također je istaknuta kao ključna, s obzirom na to da dovodi u pitanje objektivnost i neovisnost takvih izvještavanja. Rasprava se proširila na diskusiju o utjecaju oglašivača na medije, pa je tako Ladišić rekao da valja okrenuti priču i umjesto da se govori o tome kako mediji oblikuju percepciju poduzetnika u javnosti, treba pričati o načinu na koji poduzetnici gledaju medije.

"Problematični" oglašivači

- Postoji nešto što je vrlo važna stvar u Hrvatskoj za medije, a to je da pojedini poduzetnici žele kontrolirati medije i misle da to mogu raditi primjerice budžetom, oglašavanjem. To je isto nevjerojatno siva zona, poručio je Ladišić. Šprajc se nadovezao tvrdnjom da oglašivači poput Spara i Konzuma nisu sporni i problematični, već su to državni oglašivači poput primjerice HEP-a.

(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

- Oni ne oglašavaju zato da se proda više struje, već s namjerom da kupe medij. Telecom, banka, Spar, oni daju oglas jer žele prodati svoju uslugu, a državne firme ne daju oglas da bi povećale prodaju, da HEP proda više struje, rekao je Šprajc. Turković je, pak, dodao da "kontroverznih poduzetnika" ima u cijelom svijetu, ne samo u Hrvatskoj.

- Mark Zuckerberg imao je problema s curenjem osobnih podataka, u jednom danu podijelio je 50 tisuća otkaza, tu su i Elon Musk i drugi, rekao je Turković.

Simpsoni, Tanya Golesic i Vuk s Wall Streeta oduševili publiku

Dvorane popunjene do posljednjeg mjesta, atraktivni predavači i panelisti iz petnaest zemalja svijeta i zaljubljenici u Weekend atmosferu i najbolji festivalski program obilježavaju vikend u Rovinju i 16. izdanje Weekend Media Festivala pod generalnim pokroviteljstvom Adris grupe.

O temama iz područja kreativnog biznisa, medija, umjetne inteligencije, marketinga i društvenih mreža još se danas razgovaralo u prostoru stare Tvornice duhana gdje se nalaze odgovori na goruća pitanja i trendove suvremenog poslovanja, kao i već osigurana zabava na najboljem Weekendu u godini.

(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

Publiku je tako oduševio originalni Vuk s Wall Streeta, Jordan Belfort, koji se javio video vezom iz Miamia i odgovarao na pitanja može li se prodaja naučiti i kako prihvatiti neizbježne pogreške u biznisu.

"Sav uspjeh počinje onime što imate u svojoj glavi. Bitno je kako upravljate svojim emocionalnim stanjem i kako se tjerate da budete najbolja verzija sebe", poručio je Belfort. Sasvim drugi pogled na svijet omogućilo je jedinstveno predavanje ratnog fotografa - Jana Grarupa, čiji rad obuhvaća desetljeća iskustva u fotografiranju ratnih okruženja i prirodnih katastrofa. Grarup smatra da je fotonovinarstvo jedno od najmoćnijih alata za prenošenje dramatičnih priča svijetu, kao i da kvalitetno ratno novinarstvo ne bi trebalo davati odgovore već poticati ljude da postavljaju pitanja.

Uvid u svoj poslovni put dala nam je i kraljica u svijetu luksuzne mode - Tanya Golesic, koja je u razgovoru s Jelenom Veljačom na panelu Rules of the luxury market objasnila na koje je sve prepreke nailazila na poslovnom putu i kako se gradi luksuzan modni brand u svijetu koji se brzo mijenja. "Ako ne voliš promjene, modna industrija nije za tebe!", zaključila je Golesic.

Inspirativano predavanje Aljoše Bagole, bivšeg kreativnog direktora i priznatog stučnjaka za osobni razvoj podsjetilo je publiku da nas današnja tehnologija često stavlja u situaciju da moramo biti uvijek dostupni na svojim mobilnim uređajima, a poruke i pozivi često započinju isprikama jer nismo bili dostupni odmah što je ostavilo publiku sa pitanjem - moramo li biti toliko ovisni o mobitelima?

(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

Subota je počela FINTECH temom na panelu FINTECH - future of banking na kojem su Maximilian Tayenthal, potpredsjednik uprave i operativni direktor N26 AG, Hrvoje Ćosić, CEO Aircasha i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke pod moderatorskom palicom dekana ZŠEM-a Mate Njavre otkrili što misle o daljnjem razvoju digitalnog novca, ali i otkrili neke zanimljive podatke. "Budućnost bankarstva je definitivno digitalna, transformacija je tekla iz offline u online, a potom se slila u područje pametnih telefona. Vidjet ćemo što budućnost nosi", rekao je Tayenthal.

Dekan ZŠEM-a je razgovarao i s Kishoreom Mahbubanijem, bivšim predsjednikom Vijeća sigurnosti UN-a i stručnjakom za međunarodne odnose, te je na panelu "Je li (se) Zapad izgubio", otvorio dijalog o ključnim pitanjima suvremenog društva pod utjecajem izazova kao što su rat u Ukrajini, klimatske promjene i tehnološki napredak.

Tema su bili i nadolazeći izbori za Europski parlament pa se glavni direktor komunikacijske službe i glasnogovornik Europskog parlamenta, Jaume Duch Guillot, panelom "Nemoj scrollati, zaokruži" uz moderatora Hrvoja Krešića, reportera Nove TV, pobrinuo da publika dobije sliku o iznimno izazovnom geopolitičkom kontekstu u kojem će se ona voditi iduće godine, ali i da mladi glasači shvate koliko su njihovi glasovi i izlaznost na izbore važni.

Subota je donijela i nekoliko panela medijske tematike, a jedan od njih je onaj pod nazivom "Nešto staro, nešto novo", na kojem su stručnjaci TV industrije raspravljali o iskustvu prelaska televizije na društvene mreže, dok se panel "Kontroverzni poduzetnik" dotaknuo načina na koji mediji oblikuju percepciju o poduzetnicima. Aleksandar Stanković predstavio je knjigu "Depra" i progovorio o stavu prema bolesti s kojom živi više od 10 godina.

Panel "Open about AI" udružio je najbolje domaće stručnjake područja umjetne inteligencije, a Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, predavanjem "Bit će skoro propast sveta" odgovorio je mogu li odrastanje, mladost i obrazovanje preživjeti umjetnu inteligenciju i TikTok?

Subota je donijela i dozu smijeha uz ponajbolje regionalne stand-up komičare, Gorana Vinčića, Tina Vodopiveca, Peđu Bajovića te omiljenog novinara i voditelja Zorana Kesića na panelu "Što je tu smiješno?". Regionalnih tema dotaknuli su se i sudionici panela "Trap od Vardara pa do Triglava" koji su progovorili o fenomenu trapa koji se uspio upisati u kartu najstreamanijih glazbenih žanrova u svijetu, kao i našoj regiji. I dok se o 2024. - godini sports razgovaralo na istoimenom panelu, rovinjsku publiku je u samom programskom finalu Weekenda.16 nasmijao i pokoji gaf Hrvoja Bujasa, predsjednika UGP, Joška Lokasa, voditelja i producenta HRT-a, Nikole Dujmovića, osnivača i direktora tvrtke Span i Hrvoja Ćosića, CEO Aircasha, koji su novinaru i poduzetniku Petru Štefaniću otkrili svoje manje uspješne priče u sklopu panela "Pušiona 2.0".

Povezane vijesti

• Jubilarni 10. Weekend Media Festival uz bogati program
• Titulu BalCannesa 2017. odnijela agencija Grey Ljubljana
• Weekend predstavlja urbani Pariz i Berlin