Povijesna tribina održana u Pićnu
Pazinske odluke imale su povijesnu važnost, a visoko mjesto u tome imaju i istarski svećenici
U pićanskom parku članovi Društva "Matko Brajša Rašan" pročitali su Pazinske odluke (Snimio Branko Biočić)
Zavičajno društvo »Matko Brajša Rašan« iz Pićna organiziralo je u suradnji s Klubom studenata povijesti iz Pule povijesnu tribinu o 80. godina povijesnih Pazinskih odluka.
Program je počeo u pićanskom parku gdje su predsjednik Društva Branko Ružić i dopredsjednik Petar Turčinović položili vijenac ispred spomenika žrtava fašizma, a tajnik Kristijan Žgaljardić okupljenima je pročitao povijesni proglas Pazinskih odluka.
Povijesne prilike
Potom je skup nastavljen u zgradi CENKI-ja, a uvodno je Branko Ružić istaknuo povijesnu važnost Pazinskih odluka. Istaknuo je kako visoko mjesto u ovim povijesnim odlukama zauzimaju i istarski svećenici koji su u određenoj mjeri bili povezani i s Pićnom. Tako je ugledni svećenik Božo Milanović tijekom svoga života bio i kapelan u Svetoj Katarini, a mons. Josip Pavlišić je za života proglašen i počasnim građaninom Pićna.
Uslijedila su izlaganja: Zlatko Nikolić, predsjednik Udruge studenata povijesti u Puli, javnost je upoznao s povijesnim prilikama na istarskome prostoru tijekom 19. i ranog 20. stoljeća, posebno se osvrćući na uspon fašističke diktature u Italiji. Između ostalog opisao je proces talijanizacije istarskog hrvatskog i slovenskog življa tijekom fašističke vladavine za 1920-ih i 1930-ih. Magistar povijesti Gabrijel Grabar predstavio je razvoj NOP-a na području Istre od 1941. do 1943. ističući važnost suradnje između KPH, hrvatskih svećenika Istre te narodnjaka koji su u Istri bili poštivani i kojima je narod vjerovao. Pojasnio je nadalje kako su istarski Hrvati i Slovenci u svega nekoliko dana tijekom rujna razoružali talijanske garnizone te već 13. rujna donijeli povijesne Pazinske odluke kojima se Istre priključuje matici domovini Hrvatskoj. Međutim već početkom listopada njemački general Erwin Rommel ugušio je ustanak u Istri te proveo velika razaranja diljem Istre.
Pokret otpora
Kristijan Žgaljardić govorio je o zbivanjima na području Istre od 1943. do 1947. Naveo je kako su tijekom rujanskih dana 1943. ljudi bili euforični oko pada Italije, no samo mjesec dana kasnije stanovništvo je Istre pasivizirano zbog strahota koje je na tlu Istre počinila njemačka vojska. Partizanski se pokret otpora u Istri ponovno pokreće tek krajem godine nakon prvog partijskog savjetovanja za Istru u Brgudcu 12. prosinca 1943. Žgaljardić je pojasnio i složenost ratnih prilika tijekom posljednje dvije godine rata pri čemu su veliku ulogu u oslobođenju Istre od nacista i fašista igrali vojnici, civili te hrvatski svećenici predvođeni Božom Milanovićem. Predstavio je i poslijeratne prilike te diplomatsku borbu oko pripojenja Istre Jugoslaviji.
Program su svojim nastupom obogatili Dušan Dušan Baćac na harmonici te Josip Pino Klarić koji je kazivao svoje pjesme.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
