KONFERENCIJA GLASA ISTRE "IZAZOVI ZELENE TRANZICIJE"
Demetlika: Istri se 2019. dogodio blackout, potrošnja je narasla na 320 megavata, a maksimalno možemo izdržati 300
Igor Radić, Ivan Herak, Dejan Jakovljević, Ivana Budin Arhanić i Ivica Butorac (Snimio Milivoj Mijošek)
Na konferenciji Glasa Istre "Izazovi zelene tranzicije", na kojoj je sudjelovao i predsjednik Vlade Andrej Plenković, a koja je u petak održana u sklopu sajma modularnih i montažnih kuća u Balama, zaključeno je da daljnji razvoj gospodarstva treba počivati na ekološkim i održivim rješenjima, a poglavito na korištenju energije iz obnovljivih izvora.
Na panelima pod nazivom "Održivost kao imperativ turističkog razvoja" i "Kako doprinosimo smanjenju ugljičnog otiska" sudionici, političari, stručnjaci i gospodarstvenici, razmijenili su iskustva i mišljenja o ekologiji, zelenoj tranziciji, obnovljivim izvorima energije te napredno i klimatski neutralnom gospodarstvu.
Zamjenik istarskog župana Tulio Demetlika upozorio je da je Istra kao županija u kojoj živi 210 tisuća stanovnika i boravi petsto tisuća gostiju danas na rubu održivosti u pogledu energije.
- Nama se u kolovozu 2019. godine prvi put dogodio blackout, potrošnja je narasla na 320 megavata, a mi maksimalno možemo izdržati 300. Danas cijela Istra visi na jednom dalekovodu, na termoelektrani Plomin i drugom malom dalekovodu koji ide prema Kopru, kaže Demetlika te ističe: - Strategijom smo predvidjeli 300 do 400 megavata sustava solarnih elektrana koji se spajaju na visoki napon. Ne ulazimo na male općinske, gradske, gospodarske objekte koji će koristiti svoje krovove i parkirališta, već radimo na sustavnom iznalaženju najboljih rješenja, u suradnji sa Vladom, Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava i strukom.
Održivi oblici turizma
Igor Radić, savjetnik ministrice Ministarstva turizma i sporta, istaknuo je ključne komponente razvoja turizma koje uključuju cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, poštivanje okoliša i klime, poticanje poduzetništva u turizmu te prevladavanje izazova s kojima se turizam susreće.
Na njega se nadovezao član uprave ACI-ja, Ivan Herak, koji je naglasio da se današnji model turizma, koji je teško održiv, suočava s izazovima u smislu sezonalnosti i koncentracije turizma do čak 95 posto na obalnom pojasu. Istaknuo je potrebu za razvojem održivog turizma koji uzima u obzir zelenu problematiku, tržište radne snage, prostornu planiranje te ekonomsku održivost.
- ACI gospodari jednim od najvećih resursa kojim naša država raspolaže, a to su naše more i priobalje, zbog čega je naša odgovornost u svim aspektima poslovanja neusporedivo veća. Stoga smatramo da održivi razvoj ne predstavlja samo trend u društveno odgovornom poslovanju i priliku za jačanje imidža, već apsolutni imperativ u svakom obliku profesionalnog i društvenog djelovanja. Jedan od najrecentnijih i najkonkretnijih primjera za to je upravo zauzimanje središnje nacionalne uloge u projektu "Dolina vodika Sjeverni Jadran". Glavni cilj projekta je da u naš sustav implementiramo energetska rješenja i inovacije koje uključuju i tehnologije vodika, čime će se istovremeno provoditi Europski zeleni dogovor i Europska vodikova strategija, rekao je Herak.
Ivana Budin Arhanić, članica Uprave turističke kompanije Valamar Riviera, izjavila je da do 2025. godine u Valamaru planiraju doseći ugljičnu neutralnost, kao i da nastavljaju s ulaganjima u destinacije i društveni učinak u vrijednosti od 50 milijuna eura.
- U Valamaru razvijamo održive oblike turizma kroz kontinuirana ulaganja u proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti koji stvaraju dugoročnu vrijednost destinacijama, zaposlenicima, gostima i dioničarima. Također, ulažemo u obnovljive izvore energije, očuvanje prirode i okoliša, lokalnu hranu i piće, razvoj ljudskih resursa, dobrobit lokalnih zajednica i ukupnu kvalitetu života u turističkim destinacijama. Danas 100 posto električne energije u Valamar hotelima i kampovima dolazi iz obnovljivih izvora energije, ustupili smo i prostor Maro kluba u hotelu Pinia u Poreču za potrebe novog vrtića i jaslica s ukupno oko 100 mjesta, a ove godine smo pokrenuli i projekt "Valamar brine za marende fine" s ciljem stvaranja suradnje i zajedničkog odgovora na izazov s kojim se osnovne škole suočavaju pri organizaciji zdravih obroka. Valamar ima i izrazito visok udio domaćih proizvoda, osobito u segmentu hrane i pića koji iznosi 78 posto, te već godinama kontinuirano surađujemo s većinom velikih prehrambenih poduzeća u Hrvatskoj s ciljem povećanja udjela proizvoda hrane i pića od domaće sirovine, kazala je Budin Arhanić i dodala da je jedan od ciljeva istaknutim zaposlenicima omogućiti da riješe svoje stambeno pitanje i ostanu živjeti u Istri.
Zeleni trendovi BAT-a
O "zelenim" planovima i aktivnostima u tvtki Jadranka turizam d.o.o. s Malog Lošinja na panelu je govorio izvršni direktor Dejan Jakovljević. Turizam na otoku zapošljava 1.500 ljudi, čime je, kako je naveo, tvrtka glavni pokretač gospodarstva na otoku. Pojasnio je i da, u sklopu svog poslovanja, izrazito brinu o tome u kojem će smjeru razvijati otok, kao i o kvalitetnom suživotu stanovnika otoka i turizma. Pričajući o kampu Čikat, istaknuo je da je proizvod kampinga možda nešto najneutralnije od svih turističkih smještajnih proizvoda. Usto, teže stalnom pošumljavanju, kako bi utjecali pozitivno na okoliš i smanjili udio ugljičnog dioksida. Kompostiraju i sav otpad, a na to potiču i svoje goste.
Svoje poslovanje prema zelenim rješenjima usmjerio je i BAT, a posebno se ističu njihovi napori u tvornici u Kanfanaru.
- U Kanfanaru smo još ambiciozniji od globalnih BAT ciljeva, naš plan je postići ugljičnu neutralnost do 2025. godine. Već sada koristimo 85 posto električne energije iz obnovljivih izvora, dok se sva voda koju tvornica ispušta reciklira i ponovno koristi pa tako 40 posto ukupno korištene vode dolazi iz recikliranja, a preostalih 60 posto od kiše i javne mreže. Do 2025. godine planiramo 50 posto reciklirane vode, a pri kraju smo i s dobivanjem renomiranog globalnog certifikata AWS (Savez za upravljanje vodom). Dosegnuli smo i cilj od 0 posto otpada na odlagalištima, rekao je Kristijan Rabar, menadžer za održivi razvoj u BAT-u te dodao da je dogradnja kotlovnice za korištenje sječke kao goriva jedan od većih projekata koji je važan za smanjenje CO2.
- Projekt bi trebao biti gotov do kraja godine, što znači da ćemo sječku kao energent koristiti već u prvoj polovici 2024. godine. Drvena sječka koju ćemo koristiti su ostaci iz domaće drvne industrije – ukupno ćemo ovim projektom smanjiti emisije CO2 za oko 60 posto, naveo je Rabar.
Ivica Butorac, direktor Brijuni Riviere, kazao je da je zadaća njihove tvrtke da bude most privatnog i javnog sektora na način da pokuša promijeniti kvalitetu infrastrukture - s ciljem produženja sezone i dodavanja vrijednosti podizanjem kvalitete smještaja.
- Svi projekti Brijuni Riviere imaju veliki uvjet, a to je da investicije na lokacijama kojima upravlja Brijuni Riviera, a koje su u pravilu u suvlasništvu RH i Grada Pule, moraju imati minimalno četiri zvjezdice. To je osnovni preduvjet za svakog investitora, baš iz razloga promjene strukture smještaja s ciljem produženja sezone, rekao je Butorac, dodajući da istovremeno nastoje u prrojektima u najvećoj mjeri sačuvati okoliš.
Pula - zelena i pametna
Denis Nikola Kulišić, član Uprave i glavni direktor za tehniku i IT OIV-a, govorio je o virtualnoj elektrani koja je u Hrvatskoj potpuno novi koncept, a koja bi trebala omogućiti pametnije korištenje energije. Kako se moglo čuti, otprilike godinu dana OIV je dio tog projekta kojim se korisnicima omogućuje prodaja viškova električne energije onda kada je ne koriste.
Predsjednik uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić istaknuo je da su željeznice najekološkija vrsta prijevoza, a pritom je iskoristio priliku najaviti investicije u željeznički infrastrukturu kako na razini Hrvatske, tako i u Istri. Napomenuo je i da je međunarodnim vlakovima prošle godine prevezeno oko 200 tisuća putnika, a da vožnju vlakom, osobito kod školaraca i studenata kojima je većinom omogućena besplatna usluga, potiče i Vlada. U sklopu projekta Nacionalnog oporavka i otpornosti trenutno rade na punionicama. Jedna od njih bit će postavljena na području Pule krajem 2024. godine.
"Za istarsko područje očekujemo da bi 2026. godine mogli biti 2 baterijska vlaka", rekao je Ukić.
Pulski gradonačelnik Filip Zoričić kazao je da je Pula je sve pametniji grad s pametnim rješenjima.
"U mandatima koje nas očekuju želimo da Pula stvarno postane i pametan i zeleni grad", poručio je Zoričić. Želja je, kaže, da na području grada bude sve više pješačkih zona i biciklističkih staza.
Pričajući o zelenim i održivim investicijama, načelnik Bala Edi Pastrovicchio je istaknuo da je Općina prva zamijenila cijelu javnu rasvjetu LED rasvjetom, a u narednom periodu cilj je preći na solarnu energiju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
