Javna ustanova Kamenjak nadležna je za upravljanje s dva značajna krajobraza Gornji i Donji Kamenjak - medulinski arhipelag, uz dvije park-šume Kašteja i Brdo Soline te s šest područja ekološke mreže važnim za očuvanje vrsta i stanišnih tipova: Donji Kamenjak, Špilja na Gradini kod Premanture, Medulinski zaljev, Pomerski zaljev, akvatorij zapadne Istre i mediteransku povremenu lokvu.

Jednako koliko je važna briga o kopnenom dijelu, Javna ustanova pridaje važnost i priobalnom i podmorskom dijelu područja o kojem skrbi. Upravo stoga u ovom se periodu donosi i važan dokument - Plan upravljanja područjima ekološke mreže Medulinski i Pomerski zaljev (Šćuza).

Za Kamenjak važna ispaša i lokve

- Zašto se to radi? Zato jer su u Medulinskom i Pomerskom zaljevu očuvana morska staništa pružaju zaklon mnogim rijetkim vrstama. Stoga zaštita tog područja mora biti naš zajednički prioritetni cilj. No, prije svega valja reći da je u proteklom razdoblju Javna ustanova Kamenjak provela veći broj istraživanja i praćenja stanja na području obuhvaćenom ovim Planom upravljanja. Praćenje stanja morskih staništa provođeno u novijem razdoblju potvrdilo je uglavnom dobro razvijene i očuvane livade morske cvjetnice.

Rezultati praćenja ukazuju i na prisutnost većeg broja negativnih utjecaja, a veliki broj istraživanih postaja generalno je pokazao pad brojnosti (gustoće) izdanaka posidonije, dok degradacija svoj maksimum pokazuje na postaji Portić. Najveći problem je sidrenje. Javna ustanova je stoga već pokrenula aktivnosti s ciljem rješavanja ove prioritetne ugroze.

Prijedlogom županijskog prostornog plana, uvala Portić je određena kao buduće organizirano sidrište na kojem će se postaviti sustavi za sidrenje (plutače sa sidrenim sustavom) i zabraniti sidrenje obaranjem sidra.

Na taj način će se, pod uvjetom da se sidreni sustavi odaberu i postave tako da se minimizira njihov negativni utjecaj na naselja cvjetnica, dokinuti trenutno postojeći izrazito negativan utjecaj sidrenja na tom lokalitetu.

Drugi pozitivni primjer regulacije nautičkog turizma s ciljem izbjegavanja negativnog utjecaja je i zabrana sidrenja u uvali Debeljak, gdje se za sidrenje najpogodniji i zato najkorišteniji dio uvale nalazi upravo u području u kojem se nalaze i dvije manje livade posidonije, kaže ravnatelj Javne ustanove Kamenjak Aljoša Ukotić.

Osim sidrenja, negativni utjecaj na naselja posidonije, ali i općenito na morska staništa, ima onečišćenje dna krutim otpadom koje dijelom dolazi morskim putem, a dijelom upravo s usidrenih brodova.

Žive periske u Pomerskom zaljevu

Nadalje, iako je periska (Pinna nobilis) na ovom području dugo odolijevala bolesti, u rujnu 2020. godine nije zabilježena niti jedna živa jedinka ovog strogo zaštićenog školjkaša, a pretpostavlja se da je pomor na području krenuo u rano proljeće te godine. Na proljeće 2022. godine ipak su pronađene dvije žive jedinke u blizini mosta na Šćuzi.

- Tijekom studenog 2022. godine posjetili su nas suradnici iz Društva istraživača mora 20000 milja, "20000 Leagues Society", kako bi izvadili kolektore za prihvat mlađi plemenite periske. Kolektori su postavljeni tijekom lipnja prošle i ove godine u uvali Paltana, Šćuza i Vinkuranskoj vali. Utvrđene su dvije žive jedinke u Pomerskom zaljevu, odnosno Šćuzi. Ove aktivnosti dio su projekta 'Očuvanje plemenite periske u sjevernom dijelu Jadranskog mora', kaže nadalje ravnatelj Ukotić.

Kao kuriozitet iz Ustanove ističu da se sa zapadne strane Kamenjaka, južno od uvale Polje, na 32 metara dubine, od 2016. godine nalazi olupina broda "Vis", prvi namjerno potopljeni brod u Hrvatskoj, s dvojnom svrhom kreiranja ronilačke atrakcije, ali i stvaranja umjetnog grebenastog staništa. Istraživanja morske bioraznolikosti na i oko olupine provedena dvije godine kasnije potvrdila su da je broj jedinki i biomasa riba na olupini čak i veća nego na prirodnim grebenima u blizini.

Od aktivnosti vezanih za more, jedno od važnijih projekata je i kartiranje mora na razini Republike Hrvatske koje za cilj ima povećanje dostupnosti podataka o morskoj bioraznolikosti vezano uz rasprostranjenost vrsta i staništa. Očekivani završetak ovog projekta, kojeg je i akvatorij Kamenjaka dio, je listopad 2023. godine.

Oživjeti tradiciju ribarstva

- Tijekom 2021. odrađena je i aktivnost "Uspostava i provedba sustava praćenja ribljeg fonda i populacija ribljih vrsta na Natura 2000 područjima". Istraživanje su proveli djelatnici iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Cilj ovog istraživanja je utvrditi nulto stanje i prikupiti podatke na kojima se temelji buduće upravljanje Pomerskim i Medulinskim zaljevom te dijelom područja Akvatorija zapadne Istre.

Istraživanjem želimo doprinijeti povećanju postojeće baze podataka o ihtiofauni na ovim Natura 2000 područjima i dobiti uvid u stanje nedoraslih i odraslih stadija riba, kao i razviti protokol za njihovo daljnje praćenje. Rezultati istraživanja potvrdili su da su Pomerski i Medulinski zaljev važno hranilište i rastilište nedoraslih stadija riba.

S druge strane, u vanjskom je dijelu akvatorija utvrđen osiromašen sastav adultnih stadija riba, najvjerojatnije kao posljedica ribolovnog pritiska. Ovi vrijedni podaci će nam služiti kao polazišna točka za daljnja istraživanja, praćenja stanja te će doprinijeti kvalitetnom upravljanju i zaštiti ovog područja, ističe ravnatelj Ukotić.

Iz JU Kamenjak dodaju i da na području općine Medulin postoji dugogodišnja tradicija ribarstva i ribarskog nasljeđa koje je pomalo zanemareno i marginalizirano uslijed modernih gospodarskih i društvenih trendova. Kako bi dugoročno utjecala na promjenu navedenog trenda Turistička zajednica Općine Medulin je, zajedno s partnerima Javnom ustanovom Kamenjak i ŠRD PUČ Pomer, osmislila projekt koji za cilj ima stanovništvu i posjetiteljima, odnosno turistima približiti bogatu ribarsku tradiciju ovoga kraja.

Važnost ispaše i lokvi

Baš poput mora i priobalja, važan je i kopneni dio ovog područja o kojem brine JU Kamenjak. Stoga na području zaštite provode niz projekata kojim planiraju budući održivi razvoj. Tako je jedan od prioriteta na ovom području imati ispašu goveda, ponovno vratiti ovce i koze te uređivati lokve.

- Na području Kamenjaka (Punte) imamo gotovo stotinjak hektara koji su pogodni za ispašu. Danas su upravo suhi submediteranski travnjaci najveća riznica bioraznolikosti, na kojoj raste najveći broj zaštićenih i rijetkih biljnih svojti, a nekima je od njih područje Kamenjaka i jedino poznato stanište u Republici Hrvatskoj.

Također tijekom 2015. godine s udrugama Kal Lokva i Hyla Ustanova je uredila postojeću lokvu na području Kamenjaka koja se nalazi neposredno iznad uvale Podlokva na sjevernom dijelu područja. Postavljena je i edukativna tabla o važnosti lokvi, kao vrlo specifičnog vodenog staništa. U prosincu prošle godine uređeno je novo vodeno tijelo, lokva, prije same uvale Školjić.

Danas na području Značajnog krajobraza Gornjeg Kamenjaka imamo tri manje lokve. Vodena tijela poput lokvi tijekom ljetnih mjeseci izuzetno su bitna i za veće životinje čiji životni ciklus nije usko vezan za lokve, ali im je u sušnim dijelovima godine neophodna voda koju ovakva vodena staništa pružaju, kaže nam ravnatelj JU Kamenjak Aljoša Ukotić.

Projekti u zaštićenim park-šumama

Ustanova brine i o dvije park-šume smještene na području općine Meduline - Park-šumi Brdo Soline kod Vinkurana i Park-šumi Kašteja. Obje su prirodne vrijednosti zaštićene od 1996. godine. I ovdje se provode zanimljivi projekti.

Iz JU Kamenjak pojašnjavanju da je u park-šumi Kašteja tijekom 2017. godine Hrvatski šumarski institut proveo je istraživanje stanja šumskog ekosustava kojim je utvrđeno da je 228 stabala u lošem zdravstvenom stanju. Iz tog razloga "Kamenjak" je ove godine započeo s radovima biološke obnove sadnjom preporučenih autohtonih bjelogoričnih vrsta (hrast crnika) i udomaćenim crnogoričnim vrstama (crni bor).

U suradnji s Hrvatskim šumama i Arena Hospitality Grupom za sada je posađeno 15 hrastova crnika i 5 crnih borova. Tijekom 2022. godine započeli su i istraživanje prisutnosti teških metala u tlu na području značajnog krajobraza Gornji Kamenjak i park-šumi Brdo Soline kod Vinkurana. Svakog su mjeseca djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta uzimali uzorke tla s unaprijed definiranih lokaliteta koji su slani na laboratorijsku analizu.

Cijeli niz ljudskih aktivnosti (povećani protok automobila i ostalih prijevoznih sredstava, industrija, poljoprivreda i sl.) dovodi do ispuštanja teških metala u tlo i tako povećava njihov unos u razne ekosustave. Praćenje koncentracije teških metala u tlu - kadmija, cinka, bakra i olova, važno je kako bi se pravovremeno detektirala moguća veća promjena, onečišćenje ili zagađenje u tlu.

Uz Donji Kamenjak na kojem je već uspostavljen trajni monitoring, ovim istraživanjem se područje monitoringa širi i na ostala zaštićena područja kojima upravljaju, kažu iz Javne ustanove Kamenjak.

Zbog svega toga, donošenje plana upravljanja ovim područjem itekako je bitno za očuvanje bioraznolikosti i održivog turizma.

Povezane vijesti

• ŠTO SE DOGODILO U POMERU U SUBOTU NAVEČER? Zapaljena su dva automobila, a uzrok nije poznat. Jedno vozilo je vlasništvo firme iz Medulina
• FOTO / Posjetili smo jedno od najljepših mjesta za odmor u blizini Pule. CIJENE SU PAPRENE, ALI NE BEZ RAZLOGA
• Općina Medulin prodaje 12 atraktivnih parcela PO "LUDIM" CIJENAMA