"Mini-telefon kao ručni sat" naslov je teksta kojeg je Glas Istre na današnji dan prije 45 godina prenio iz njemačkih novina Dei Zeit. Iz podnaslova "Novi putovi izuzetno brze komunikacije među ljudima* Da li bi se ovakav vid komunikacije mogao i zloupotrijebiti" vidljiva je zabrinutost autora Die Zeita zbog eventualne realizacije ideje dvojice američkih istraživača Bekeneya i Meyera koji su svoju detaljnu analizu na izradi mini telefona objavili u proljeće 1978. u poznatom američkom časopisu Astronautics E. Aeronautics. Nakon razmatranja o mogućim izvorima napajanja satelita, telefona i odašiljača navodi se i cijena mini telefona koji bi bio veličine ručnog sata - samo desetak dolara.

Vječni pulski problemi

Tog 21. svibnja 1978. godine bila je nedjelja, a Glas Istre izašao je dan ranije kao dvobroj. Ne zbog praznika već činjenice da su novinari u to, definitivno sporije, vrijeme odmarali vikendom.

U sklopu dvobroja izašao je na jednoj novinskoj stranici i humoristički prilog "Batić" sa šaljivim izrekama, vicevima i karikaturama. Najviše u oči upada naslov teksta "Pulske teme" u kojem se autor pod pseudonimom Puljo, između ostalog, osvrće i na vječne probleme Pule - promet i parkiranje.

"Čujem da pulski "Lokalni saobraćaj" nije uspio nabaviti autobuse koji bi odgovarali pulskim standardima. Kako nisam siguran da znam što je to "Pulski standard" pretpostavljam da se radi o autobusima koji se mogu pokretati poput gusjenica, da bi mogli proći između brojnih parkiranih automobila, na kolnicima, naravno. A takve zaista još nitko ne proizvodi."

Puljo se dotiče i problema podstanarstva u Puli i demografije u tadašnjoj pulskoj općini.

"U narednim godinama neki demografski stručnjaci očekuju nagli porast nataliteta u pulskoj općini. Svakako je razlog tome novo rodilište, koje uzgred rečeno "otvaramo" već više od godinu dana, a po zadnjim informacijama za ovogodišnji Dan ustanka. A sve to, jer će se mnoge potencijalne mame odlučiti na taj korak, upravo zbog "hotelske B kategorije" koja će vladati u novom rodilištu. Bez obzira na činjenicu što će većina novorođenih žitelja Pule nastaviti živjeti u podstanarskim sobicama "ŽNJ kategorije"."

Tvornica i proboj tunela

Na samoj naslovnici nedjeljnog dvobroja prije 45 godina najavljeno je pogoršanje vremena, objavljen je izvještaj o početku osmog Festivala rada u Rijeci na kojem se natjecalo 220 radnika iz 108 OOUR-a i 40 srednjoškolaca učenika s riječkog područja. Festival je počeo testiranjem sudionika iz samoupravnih odnosa i teorije njihovih zanimanja, a trajao je tri dana. Na naslovnici čitamo i izvještaj da je Štafeta mladosti s rođendanskim čestitkama predsjedniku Titu 19. svibnja u 19 sati stigla u Novi Sad. Ispod tog teksta u dvije rečenice javnost je obaviještena o pronalasku još jednog napuštenog skrovišta terorističke skupine Crvene brigade u Rimu u kojem su nađeni dnevnici s imenima, adresama i brojevima telefona.

Par stranica dalje čitamo da je u Rovinju 19. svibnja svečano otvorena nova tvornica hidraulične opreme "Obrada" koja u Rovinju djeluje kao OOUR sarajevskog Energoinvesta.

"Što poslije proboja tunela kroz Učku?" nadnaslov je teksta "Od tunela suvremenim cestama" u kojem doznajemo da će tunelsko cestovni kompleks "Učka" biti pušten u redoviti promet krajem 1979. godine. Tunel je probijen 14. svibnja 1978., no nakon svečanog prolaza prvih vozila i ljudi kroz tunel on je zatvoren za javni promet jer radovi nisu bili ni blizu svršetku. U tekstu do ovog objavljen je tekst naslova "Ideja postala stvarnost" te se u njemu navodi da su 1864. narodni zastupnici u Zemaljskom saboru Istre prvi put javno izrekli misao o prometnom vezivanju Istre u smjeru Rijeke, a to se realiziralo 114 godina kasnije.

U rubrici Naša mala mista kolega novinar Ratko Radošević piše o Pomeru koji svoju budućnost vidi u razvoju turizma i koji ima jedno od najpoznatijih uzgajališta dagnji i kamenica na Jadranu. Kolega Radošević autor je i teksta "Najmodernija sušara sjemena" u kojem piše o Istrasjemenovom pothvatu gradnje sušare i silosa u Vodnjanu vrijednom 6.500.000 dinara. "Kapacitet sušare je tri tone na sat, a kapacitet pet silosa iznosi 555 tona.

- Ovaj objekt ima ogroman značaj za poljoprivrednike, ističe dipl. inž. poljoprivrede Mate Orlić, upravitelj pogona u Vodnjanu.

- On je jedan od najmodernijih pogona te vrste u Hrvatskoj i jedini u našoj regiji. Bez njega je nezamisliva proizvodnja sjemenske robe čime se poljoprivrednici u Istri sve više bave, kazao je tadašnju upravitelj. Iz daljnjeg teksta vidljivo je da su "ugovori bili sklopljeni s društvenim i privatnim sektorom, da se te godine očekivalo oko 250 tona sjemena uljane repice i oko 50 tona sjemena uljane rotkvice čije će se sjeme izvesti u SR Njemačku gdje se nalaze stari partneri Istrasjemena".

Kooperativna proizvodnja

Iz teksta pod naslovom "Kooperacijom do više mesa", potpisanom inicijalima S. M., doznajemo da je u Šišanu početkom 1978. godine za potrebe Puljštine otvorena moderna štala namijenjena uzgoju teladi i junadi kapaciteta 150 grla.

"Puljankin OOUR kooperacije našao je tako izlaz u angažiranju svih raspoloživih snaga i sredstava u individualnim poljoprivrednim gazdinstvima, kako bi u turističkoj sezoni mogao odgovoriti povećanim zahtjevima za snabdijevanje tržišta mesom. Trenutno se u 13 sela Istre odvija kooperativna proizvodnja za potrebe Mesoprometa. Od njih svakako posebnu pažnju zavređuju kooperanti u Štinjanu (300 kom), Golaš - Rovinj, (100 kom), Vodnjanu (100 kom), Banki (100 kom) i još nekima, koji svoje količine povećavaju iz godine u godinu".  

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke