Kakvo je stanje u hrvatskom gospodarstvu i kakve su perspektive pred mladima nerijetko je pitanje koje se otvara u javnosti. "Hrvatskoj nedostaju nove, atraktivne investicije koje otvaraju dobro plaćena radna mjesta, istovremeno otvarajući prostor za povratak onih koji su Hrvatsku napustili", kaže naš sugovornik Mladen Vedriš, gostujući profesor na ekonomskim fakultetima u Zagrebu i Rijeci te na veleučilištu Effectus.

Doktor ekonomskih znanosti Mladen Vedriš dobro je poznato lice hrvatskoj javnosti kroz tri segmenta svog djelovanja – kao gospodarski ekspert, političar i poduzetnik. Posljednjih godina istupa u javnosti kao stručnjak za široku lepezu ekonomskih pitanja, no Vedrišova karijera mnogo je bogatija. Prvi posao dobio je nakon stjecanja zvanja ekonomista u Centru za istraživanja migracije, gdje je stekao i prve međunarodne kontakte. Nakon toga, bavio se politikom, došao skoro do premijerske fotelje te se polovicom devedesetih godina vratio u akademske i poduzetničke vode.

"Život je nešto što se događa dok ste planirali nešto sasvim drugo", rado citira u intervjuima dr. Vedriš koji je kao član HDZ-a nakon demokratskih promjena najprije postao predsjednik Izvršnog vijeća Grada Zagreba – što je bila najvažnija funkcija u gradskoj vlasti – da bi 1992. postao saborski zastupnik. Krajem 1992. postao je ministar zadužen za područje urbanog življenja i preustroj državne uprave, a zatim i potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo. Kako je sam rekao, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman nudio mu je i premijersko mjesto. Bio je i predsjednik Hrvatske gospodarske komore od 1993. do 1995. godine. U prijelomnim trenucima raspada bivše države Vedriš je bio i čelnik Hrvatskog nogometnog saveza. Nakon 1995. godine posvetio se znanstvenom radu te je 1996. doktorirao s temom "Strukturna politika u funkciji uspostave efikasnog tržišnog gospodarstva RH“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Vedriša se često u političkim kuloarima nazivalo jednim od "dečki iz Hennesyja", zagrebačkog kafića u koji su zalazili i njegov vjenčani kum, nekadašnji premijer, pokojni Nikica Valentić, i bivši ministar pravosuđa, tada odvjetnik Bosiljko Mišetić. U to društvo pripadao je i pokojni dr. Slaven Letica i još desetak poznatih javnih osoba.

Usporedo s akademskom karijerom, Vedriš je osnovao i vodi vlastitu konzultantsku tvrtku, što znači da je upućen i u mnoge tajne hrvatskog poslovnog svijeta.

Razgovarali smo o najaktualnijim temama, poput socijalnog raslojavanja hrvatskog društva i održivom turizmu, o čemu iskusan ekonomski stručnjak i nekadašnji političar Mladen Vedriš ima vrlo zanimljiva zapažanja.

- Kako komentirate gospodarsku sliku Hrvatske danas? Vlada nas uvjerava da živimo sve bolje, a standard nam pada s inflacijom. Po nekim podacima, već je pao pet do deset posto u odnosu na prošlu godinu, a najviše su, naravno, stradali oni s najmanjim prihodima?

- Sve ovisi o kutu gledanja. U proteklih pet-šest godina plaće i primanja su rasli iznad stope inflacije. Ali, nažalost, događanja u proteklih godinu dana, porast cijena hrane i energije, gotovo su u cjelini poništili učinke toga rasta.

- Očekujete li pad inflacije na godišnjoj razini od pet-šest posto, kako se najavljuje?

- Da, ali opet uz "ali" i vezano uz vanjsko okruženje. Cijene hrane i energije imaju svoju globalnu putanju koja je više nego nepredvidljiva.

- Država je zaradila na inflaciji kroz PDV. Uz neke doznake umirovljenicima, smanjeno je vanjsko zaduženje države. Je li trebalo više pomoći zaposlenima, možda dizanjem neoporezivog dijela plaće?

- Da, u pravu ste. Socijalna matrica hrvatske populacije je takva da je potrebno daljnje porezno rasteretiti taj socijalno posebno osjetljiv dio populacije.

- Traje li u hrvatskom društvu novo socijalno raslojavanje? Do deset posto građana ima značajnu štednju, narodnu dionicu kupilo je 1,12 posto stanovništva, bogataša ima do dva posto i oni kupuju nekretnine. Hoće li devedeset posto ostalih preživjeti uz dalji pad standarda ili će prije toga doći do političkih promjena koje bi jamčile socijalnu državu?

- Hrvatsko socijalno raslojavanje dobrim je dijelom posljedica strukture i karaktera hrvatske ekonomije gdje je sve manje solidno plaćenih poslova za segment stanovništva koji se kolokvijalno naziva srednja klasa. Tu je i izuzetno visoka proporcija umirovljeničke populacije.

- Zato imamo novu generaciju gastarbajtera?

- Na rad u inozemstvo otišlo je gotovo pet stotina tisuća zaposlenika i članova obitelji. Otišle su radno najatraktivnije kategorije, tehnički profili, liječnici i medicinsko osoblje te visoko kvalificirani radnici svih specijalizacija. U prosjeku, to je bolja kvalifikacijska struktura od onih zaposlenih u Hrvatskoj. Raste i rentna ekonomija, turizam i sve vrste najmova, biznis sa zemljištima i nekretninama, najam i podnajam poljoprivrednih zemljišta gdje se stvaraju visoki prinosi, vrlo često nisko porezno opterećeni, za jedan suženi segment populacije.

- Zasniva li se projekcija državnih prihoda u većini na turizmu? Što ako bude kišna godina ili izbije rat u susjedstvu?

- Hrvatska nije država poput Kariba, Sejšela ili Jamajke, gdje je u svjetskim razmjerima svrstana među deset zemlja s najvećem udjelom turizma u BDP-u.

- No, bez turizma nema ni pune blagajne Ministarstva financija?

- No, da se razumijemo, turizma u Hrvatskoj nije previše, ali je ostalih ekonomskih aktivnosti puno premalo. Od poljoprivrede do industrije, sektora usluga… Što je tome razlog, to je prava tema za razgovor uz već standardne podsjetnike: efikasnost uprave, pravosuđe, urbanistički planovi i dokumentacija, stručno obrazovanje…

- Je li Hrvatska dosegla turistički maksimum koji se odnosi na održivi turizam? Možda je vrijeme da se ugledamo na Alto Adige, južni Tirol, koji je ograničio broj turista kako bi domaći ljudi mogli normalno živjeti?

- Hrvatska je taj odnos prenapućenosti turistima u glavnim mjesecima sezone, srpnju i kolovozu, itekako premašila. Posebno s aspekta opterećenosti ukupne prometne i komunalne infrastrukture. U Istri je nekoliko puta više turista, bazirano po usporedbi prostora i broja stanovnika u odnosu na Toskanu ili Provansu, ali prihodi niti izdaleka nisu toliko proporcionalno veći.

Povezane vijesti

• Istarski trend pozitivnog gospodarskog razvoja
• Denis Šikljan: Schengen i euro maestralno su važni jer se strani gosti u Hrvatskoj sada zaista mogu osjećati kao doma
• HDZ opet teško optužio SDP da je bio protiv Hrvatske u šengenu