Vlada Republike Hrvatske je posredstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u suradnji s Lučkom upravom Rijeka, HŽ Infrastrukturom i Hrvatskim cestama, pokrenula niz projekata s ciljem preobrazbe Rijeke u glavno pomorsko čvorište, od izgradnje spojne ceste DC403 između terminala Zagrebačka obala i čvora Škurinje, željezničkih projekata na nizinskoj trasi od Rijeke prema Budimpešti pa sve do skupa projekata koji se realiziraju u samoj luci, a financiraju se sredstvima Europske unije.

Status luke na Mediteranskom koridoru Transeuropske prometne mreže (TEN-T) omogućuje financiranje projekata osuvremenjivanja luke Rijeka bespovratnim sredstvima Europske unije. Financiranje sredstvima Europske unije ostvarilo je osam projekata na četiri lokacije luke Rijeka, vrijednih 133 milijuna eura, pri čemu financiranje bespovratnim sredstvima iznosi 100 milijuna eura.

Moderna luka potrebna Hrvatskoj, ali i Europi

Na središnjoj lokaciji, u Riječkom bazenu, proveden je projekt rekonstrukcije teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnje terminala za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište, za koji je uporabna dozvola izdana u prosincu 2021. godine. Tijekom 2023. godine očekuje se i završetak radova na rekonstrukciji postojećih kolničkih i skladišnih površina, kolosijeka, staza, dizalica i prateće komunalne infrastrukture.

Konačno, od početka ove godine u tijeku je izrada studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa. U Sušačkom bazenu proveden je projekt rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka - Brajdica i izgradnja novog intermodalnog kontejnerskog terminala za koji je uporabna dozvola izdana u prosincu 2020. godine. Do kraja 2023. godine provest će se i produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata, što će omogućiti prihvat velikih kontejnerskih brodova u čitavoj dužini terminala.

Rekonstrukcija dotrajale željezničke infrastrukture na području terminala za rasute terete u Bakarskom zaljevu završena je u 2021. godini, jednako kao i rekonstrukcija operativne obale na terminalu za generalne terete u luci Bršica u Raškom lučkom bazenu.

DC403 najvećim dijelom prolazi kroz tunel Podmurvice, vijadukt Mlaka, vijadukt Piopi i tri kružna toka

Poslovanje Luke Rijeka olakšao je jedinstveni standardizirani informatički sustav lučke zajednice koji je kompatibilan sustavu CIMIS (Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav), a implementiran je 2022. godine.

Iduća generacija projekata pripremanih za prijavu za sufinanciranje sredstvima Europske unije u velikoj je mjeri nastavak dugogodišnjeg puta realizacije projekata uz potporu sredstava Europske unije. Planiran je nastavak jaružanja i produbljenje 330 m južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata, druga faza nadogradnje infrastrukture na Zagrebačkom pristaništu koja obuhvaća izgradnju dodatnih 280 metara obale, te nadogradnja informatičkog sustava lučke zajednice kojom bi se ostvarile dodatne funkcionalnosti. Vrijednost novih projekata koji se planiraju aplicirati na pozive Instrumenta za povezivanje Europe procjenjuje se na više od 175 milijuna eura.

Cilj ovih složenih projekata u realizaciji ili u pripremi na lučkom području i riječkom prometnom pravcu, na kojima surađuju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka je da riječka luka postane prva kontejnerska luka, snažno intermodalno središte u Sjevernom Jadranu.

Godina isporuke najznačajnijeg projekta

Kako Rijeka i uz veći prekrcajni kapacitet ne bi ostala izolirana, njen rast mora pratiti povećanje propusne moći prometnih veza u zaleđu, čija je cestovna komponenta gotovo dovršena.

Završetkom radova na državnoj cesti DC 403 od čvora Škurinje do luke Rijeka omogućiti će se spajanje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala na mrežu hrvatskih autocesta odnosno na glavnu mrežu TEN-T koridora. Gradski promet će time biti razdvojen od teških kamiona koji bi inače prolazili kroz centar Rijeke.

Radove izvodi zajednica ponuditelja u kojoj su Kolektor CPG iz Slovenije, GP Krk iz Hrvatske i EURO-ASFALT iz Bosne i Hercegovine, a investitor Hrvatske ceste d.o.o. osigurao je EU financiranje Ugovorom s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje (SAFU) iz prosinca 2018. godine. Projekt je povukao 69 milijuna eura bespovratnih sredstava, od čega je 58,7 milijuna eura financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa konkurentnosti i kohezije 2014.-2020.

Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture

DC403 bit će dugačka 2.977 metara, sa 380 metara pristupne ceste, a povezat će novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s gradskom obilaznicom na autocesti A7, čime će se riješiti pitanje cestovne povezanosti pomorskog terminala s hrvatskom mrežom autocesta, koje vode prema središnjoj Europi, prije svega prema Sloveniji i na drugu stranu prema Zagrebu i mađarskoj granici. Cesta bi trebala biti završena istodobno sa završetkom opremanja i početkom rada novog Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala, s kojim čini funkcionalnu cjelinu.

Prometnica koja najvećim dijelom prolazi kroz tunel Podmurvice duljine 1.263 metra, vijadukt Mlaka duljine 144 metra, vijadukt Piopi duljine 316 metara i tri kružna toka, osim što će povezivati terminal sa zaobilaznicom, predstavljat će i dodatni ulaz u Rijeku spojem na Zvonimirovu ulicu te značajno rasteretiti gradske ulice na zapadnim prilazima gradu.

Teret će se s terminala u konačnici prevoziti i cestovnim prijevozom i željeznicom, ali željeznica bi na kraju trebala prevladati zbog većeg kapaciteta i manje cijene po kilometru. Najveći izazov za novo desetljeće je izgradnja nizinske pruge od državne granice s Mađarskom do Rijeke, koja bi spojila Rijeku na ekstenzivnu europsku željezničku mrežu kapacitiranu za postizanje većih brzina za teretne vlakove, a koja će se financirati prvenstveno sredstvima Europske unije.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u financijskom razdoblju 2014. - 2020. osiguralo je bespovratna sredstva u iznosu od oko 789 milijuna eura za projekte izvođenja radova i projektiranja na željezničkom prometnom pravcu državna granica - Botovo - Zagreb - Rijeka. Među planiranim projektima je i odernizacija željezničke pruge M202 Zagreb GK - Rijeka na 72,2 km dugoj dionici Oštarije - Škrljevo. Za riječki gradsko-prigradski promet najznačajnija je 310 milijuna eura vrijedna izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na dionici željezničke pruge Škrljevo - Rijeka - Jurdani.

Gradovi dinamiziraju javni prijevoz

Tekuće financijsko razdoblje 2021.-2027. prijevozničkim će poduzećima u javnom vlasništvu pružiti priliku da zadrže kontinuitet investicija u vozni park gradskog i prigradskog prijevoza, a gradovima će biti stavljena na raspolaganje sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj za izgradnju, modernizaciju i opremanje autobusnih kolodvora i autobusnih stajališta.

Do sada se Gradsko poduzeće Pulapromet oslonilo na potporu od 3,25 milijuna eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. u nabavi svojih novih vozila. Dvanaest dizeleskih autobusa visoke ekološke norme u prometu je od 2019. godine, a dodatna četiri s pogonom na stlačeni prirodni plin isporučena su 2022. godine.

Riječkom prijevozniku Autotrolej iz istog je izvora dodijeljeno 12,42 milijuna eura bespovratnih sredstava za pomlađivanje voznog parka s 59 odgovarajućih i sigurnih autobusa. Suvremeni vozni park je neizostavni dio lokalnih inicijativa za unaprjeđenje učinkovitosti i pouzdanosti javnog prijevoza te smanjenje zagađenja zraka.

Povezane vijesti

• Autoceste A1 i A6 otvorene za sva vozila
• Sutra Dan ljubaznosti u prometu
• Promet pojačan prema moru i na graničnim prijelazima