Velike promjene uočene kod djece i mladih posljednjih godina ostavile su značajan trag na njihovo mentalno zdravlje. Stručnjaci tvrde da je ono danas ozbiljno ugroženo te da je stanje puno gore nego prije pandemije. Virtualni svijet društvenih mreža, teško prihvaćanje i neprihvaćanje stvarnosti i pritisak okoline doprinose smanjenju osjećaja (samo)prihvaćenosti kod djece i mladih.

O velikom broju povećanja anksioznih smetnji kod djece i mladih, iz čega proizlaze osjećaji nesigurnosti, nelagode, tjeskobe i straha, kao i o povećanju smetnji iz depresivnog kruga, u posljednjih godinu dana govorilo je više stručnjaka koji se bave mentalnih zdravljem djece i mladih. Jedna od znakovitih rečenica nedavno izgovorenih upravo na ovu temu, stigla je od psihologinje Tanje Jurin, a pokazuje surovu stvarnost današnjeg djetinjstva i mladosti nad kojim bismo se kao društvo morali zabrinuti: "Na djeci i mladima vidi se nedostatak životne radosti".

Prema nacionalnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, 2021. je u Hrvatskoj bilo 572 suicida. U dobnoj skupini do 18 godina bilo je sedam samoubojstava i 70 pokušaja samoubojstava. Međutim, u samo prva tri mjeseca 2022. godine evidentirana su četiri samoubojstva i 22 pokušaja samoubojstava maloljetnika. Promatrajući statistiku vezanu uz samoubojstva osoba mlađih od 18 godina, 2020. godine je 10 osoba mlađih od 18 godina počinilo suicid, a 52 ih je to pokušalo. Godinu dana ranije, prije pojave pandemije, zabilježeno je šest samoubojstava i 36 pokušaja pokušaja suicida među maloljetnicima.

PU istarska je u 2021. godini evidentirala ukupno 17 samoubojstava. Te je godine suicid počinila jedna osoba mlađa od 14 godina. Crna statistika već je u prvih osam mjeseci 2022. pokazala da je broj samoubojstava premašio ukupan broj suicida počinjenih u istom periodu prethodne godine. Naime, u tom je periodu evidentirano ukupno 19 samoubojstava, od kojih su 14 počinili muškarci, a u pet slučaja žene. U crne brojke ubrajala se i jedna osoba u dobi od 19 do 25 godina.

Ukupan broj suicida za 2022. godinu na području PU Istarske pokazuje porast u odnosu na godinu ranije. Zabilježeno je čak 27 slučaja samoubojstva, od čega je osam osoba bilo ženskog spola, a 19 osoba muškog. Najveći broj samoubojstava, njih čak sedam, zabilježen je u travnju 2022.

"Četiri osobe su si oduzele život u kolovozu, po tri u siječnju i prosincu, po dvije u lipnju, srpnju i studenom, po jedna u veljači, ožujku, rujnu i listopadu, dok u svibnju 2022. nije bilo samoubojstava", navode iz PU Istarske.

Uspoređujući prva dva mjeseca prethodne i ove kalendarske godine, 2022. su zabilježena četiri slučaja samoubojstva, dok je u istom razdoblju ove godine bilo šest slučajeva. Što se tiče prevencije samoubojstava, Policijska uprava istarska ne bavi se njome ciljano, no kroz redovna predavanja o vršnjačkom nasilju koja se provode u školama prilikom edukacija progovara o raznim vrstama nasilja i oblicima nasilja prema drugima, ali i prema samom sebi uključujući i samozaštitu u slučajevima nasilja. 

Stručnjaci navode da su kod djece i mladih u posljednjih pet godina vidljive veće količine stresa te povećanje razine samoozljeđivanja, kao i konzumacije cigareta, alkohola i psihoaktivnih tvari. Nacionalni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo posljednje desetljeće bilježe rast depresije kod 16-godišnjaka. Podaci govore i o tome da je najmanje svaki četvrti 16-godišnjak razmišljao o samoozljeđivanju, a svaki deseti izjavio je da je barem jednom pokušao samoubojstvo.

Stručnjaci također ističu sve veći broj suicidalnih misli, ideja, namjera i pokušaja. Alarmantan podatak zabilježen u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu govori o povećanju hospitalizacija za 30 posto, dok je pokušaj suicida kod mladih porastao za čak 280 posto. Ove brojke, napominje se, dokaz su da kao društvo očito ne možemo odgovoriti izazovima današnjice na adekvatan način.

Govoreći o psihičkim smetnjama, psiholozi navode da se nijedna od njih ne može objasniti samo jednim čimbenikom, već je u pitanju više ključnih faktora. Među njima naglašavaju pandemiju, odrastanje u digitalnom okruženju, školsko opterećenje i stil odgoja. Tvrde da današnji roditelji djecu puno više štite od vanjskog svijeta te ona tako odrastaju u takozvanoj kulturi straha. Navode da bi ih odgoj trebao osnažiti i naučiti kako se nositi s teškoćama, a ne štititi od neugodnih emocija poput tuge ili dosade koje otvaraju prostor za osobni rast djeteta u smjeru iskazivanja emocija i kreativnosti.

Kao i u teškim pojavama, i suicidalnost zahtijeva preventivno djelovanje. Kod djece i mladih za to bi, osim obitelji, prvenstveno trebale djelovati odgojno-obrazovne ustanove. Iako stručnjaci ističu školske psihologe kao osobe koje u školama mogu odigrati važnu ulogu u prevenciji suicida kroz brojne preventivne programe i projekte, problem je što u brojnim odgojno-obrazovnim ustanovama postoji deficit školskih psihologa. Poticanje na razvijanje pozitivne slike o sebi, samoregulacija emocija i zdravo povezivanje s drugima tako ostaje zadatak učiteljima i pedagozima škole koju dijete pohađa.

O konkretnom utjecaju društvenih mreža većina stručnjaka ne želi govoriti, jer tvrde da ne postoje relevantna istraživanja koja bi toj činjenici išla u prilog. Ipak, ističu da postoje smetnje u spavanju, poremećaji u prehrani te povećan broj ovisnosti o društvenim mrežama kao produkt njihovog pretjeranog korištenja. Kao jedno od objašnjenja nude mladenačku ranjivost koja u društvenim mrežama vidi kratkotrajnu utjehu, no povratak u realnost stvara novu dozu anksioznosti koja može stvoriti začarani krug.

Među opasnostima društvenih mreža upozoravaju da u kratkom vremenu uljepšana stvarnost postaje predmet i cilj mladenačkih želja. Napominju da su i pretjerane estetske operacije također dio psihičkih smetnji koje proizlaze iz dubokog nezadovoljstva sobom. No, mladim ljudima u periodu izgradnje ličnosti i traženju uzora teško je razlučiti granicu irealnoga i stvarnih mogućnosti.

Današnje vrijeme prepuno je izazova koje se nisu doticale ranijih generacija, što su prepoznali i stručnjaci koji jednim od najvećih izazova apostrofiraju količinu informacija kojima smo danas preplavljeni. Ipak, nemogućnost podnošenja tih izazova, pa i potencijalne psihičke smetnje nastale uslijed njih, ne smiju se, navode, okarakterizirati kao slabost.

Ono što psihijatri ističu kao najjaču preventivnu mjeru jest zaštićena okolina za suicidalne osobe, bez obzira na njihovu dob. To je, navode, jedini način sigurne prevencije nemilih događaja. Iako statistički pokazatelji govore da se 50 posto psihičkih smetnji javlja do 14. godine, a 75 posto do 25. godine života, traženje pomoći traje između dvije i sedam godina. Mladi ljudi, navode stručnjaci, najčešće si ne mogu priuštiti pomoć kod privatnika i to je jedan od razloga zbog čega se mnogi od njih kasno javljaju za pomoć.

O statistici pokušaja samoubojstava teško je govoriti, jer je točan broj nemoguće zabilježiti. Ipak, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj pokušaja samoubojstava u svijetu je čak dvadeset puta veći od broja umrlih od takvog čina. Prema podacima WHO, u prosjeku svakih 40 sekundi neka osoba na svijetu počini samoubojstvo što rezultira brojkom od milijun ljudi godišnje. U Hrvatskoj se u zadnjih dvadesetak godina bilježi pad stope izvršenih samoubojstava. Nažalost, najnoviji podaci, zabilježeni u posljednje četiri godine, pokazuju trend rasta suicida i njihovih pokušaja među sve mlađom populacijom.

Osobe stručne u području zdravstva, pedagogije i socijalnog rada jednoglasne su u tome da je izuzetno važno osvijestiti roditelje o ovoj problematici te im dati upute i ohrabrenje za traženjem psihološke pomoći, kako za dijete, tako i za sebe, osobito u situacijama u kojima prepoznaju zabrinjavajuće promjene u ponašanju i emocionalnim reakcijama djeteta. Neke od njih su izražena nesigurnost, agresivnost, manjak samopouzdanja, povlačenje u sebe, pokušaj prekida odnosa sa članovima i slično.

Roditelje se poziva na veće posvećivanje pažnje djeci i komunikaciju koja će pomoći u prevladavanju teških trenutaka kojima su osobito izloženi adolescenti u osjetljivom periodu najvećih promjena. Pritom valja imati na umu i pravovremeno traženje stručne pomoći kao jedan od najboljih načina prevencije suicida.

Govoreći o psihičkim smetnjama, psiholozi navode da se nijedna od njih ne može objasniti samo jednim čimbenikom, već je u pitanju više ključnih faktora. Među njima naglašavaju pandemiju, odrastanje u digitalnom okruženju, školsko opterećenje i stil odgoja. Tvrde da današnji roditelji djecu puno više štite od vanjskog svijeta te ona tako odrastaju u takozvanoj kulturi straha. Navode da bi ih odgoj trebao osnažiti i naučiti kako se nositi s teškoćama, a ne štititi od neugodnih emocija poput tuge ili dosade koje otvaraju prostor za osobni rast djeteta u smjeru iskazivanja emocija i kreativnosti.

Povezane vijesti

• ALARMANTNI PODACI ZA HRVATSKU: Zastrašujući broj mladih osoba prošle je godine počinilo suicid
• TRAGIČAN KRAJ Mladi Puljanin koji je prije desetak dana nestao u Zagrebu nažalost VIŠE NIJE ŽIV
• Europski parlament: Zbog pandemije porast samoubojstava među mladima