EU projekt CLASS4.0
Tri uspješne "morske" priče iz Kaštelira, Višnjana i Pule temeljene na novim tehnologijama i inovacijama, kružnom gospodarstvu i održivim poslovnim modelima
U Tehnomontovoj hali grade se dva 25-metarska aluminijska vatrogasna broda za grčkog naručitelja (Snimio Milivoj Mijošek)
Svjetska banka plavu ekonomiju definira kao održivo korištenje morskih resursa za postizanje gospodarskog rasta, povećanje dobrobiti stanovništva i stvaranje novih radnih mjesta uz istovremeno i očuvanja zdravlja morskog ekosustava, dok Europska komisija smatra da pod tu definiciju spadaju sve ekonomske aktivnosti vezane uz oceane, mora i obale koje se odnose na veliki broj međusobno povezanih već afirmiranih ili sektora u nastajanju. Regiji koja se nalazi na moru poput Istre ta tema je od izuzetnog značaja, te su se brojni poduzetnici iz sektora plave ekonomije uključivali u europske projekte koji su imali za cilj pomoći im u razvoju raznih inovativnih i održivih projekata koji su podigli razinu njihove konkurentnosti i pomogli pozicioniranju na sve zahtjevnijem tržištu.
Svojevrsnom analizom rezultata takvih EU projekata bavi se projekt projekta CLuster for dAta-driven Solutions in the Sea economy 4.0 - CLASS4.0 koji je odobren u sklopu poziva za kapitalizaciju programa Interreg Italija - Hrvatska 2014. - 2022. - Prioritetna os " Blue Innovation ". U sklopu tog projekta proteklih su dana održani poslovni susreti s uspješnim istarskim poduzetnicima u području plave ekonomije. Točnije, fokus je ovoga puta bio na brodogradnji i preradi ribe, odnosno tvrtkama Marservis d.o.o. iz Kaštelira, S.I.C. d.o.o. iz Višnjana te Tehnomont brodogradilište d.o.o. iz Pule, čije su uspješne priče temeljene na novim tehnologijama i inovacijama, kružnom gospodarstvu te interesantnim održivim i digitalnim poslovnim modelima koji su prezentirani javnosti.
"Ovo je kapitalizacija prijašnjih projekata kojima je u fokusu bila marikultura i brodograđevna industrija. Obišli smo nekoliko inovativnih proizvodnih tvrtki s područja Istre koje su razvile poslovni model i proizvodnju koja ima značajnu dodanu vrijednost, te su sve tri tvrtke odličan primjer dobre prakse za Istarsku županiju", kazao je direktor Istarske razvojne agencije dr. sc. Boris Sabatti. Dodao je da je pozitivan efekt svega i uključivanje tih tvrtki u novi natječaj Interreg Italija – Hrvatska 2021-2027 s ciljem kreiranja novih inovativnih proizvoda.
Bio-vlakna i smole za smanjenje ugljik-dioksida
U fokusu obilaska na sve tri lokacije bile su nove tehnologije i inovacije, kružno gospodarstvo i strategije održivosti, te interesantni poslovni modeli na području održivosti i digitalizacije koje su predstavili predstavnici spomenute tri tvrtke s ciljem informiranja i umrežavanja i ostalih predstavnika tog sektora.
Luciano Beg je, umjesto digitalne elektronike za koju se školovao, svoju poslovnu karijeru izgradio u maloj brodogradnji. Vlasnik je i direktor tvrtke Marservis d.o.o. iz Kaštelira koja s Fakultetom strojarstva i brodogradnje razvija projekt putničkog eko-katamarana PROeco. Riječ je o katamaranu koji se djelomično izrađuje od prirodnih materijala, točnije bio kompozita, odnosno ekološke smole ojačane bio-vlaknima, a koji će biti pogonjen na električnu energiju. Budući da bi gabariti predstavljali ozbiljan problem prilikom transporta broda da je on građen u proizvodnoj hali koju tvrtka ima u poduzetničkoj zoni Kaštelir Labinci, Beg se odlučio podići šator na prostoru koji Marservis ima uz novigradsku marinu, te se katamaran sada gradi u njemu, na samoj obali mora.
"Ovo je zanimljiv projekt u kojem u gradnji koristimo bio-vlakna i smole zato što je prilikom proizvodnje tih materijala značajno smanjena emisija ugljičnog dioksida u okoliš. Brod, ipak, još uvijek ne možemo izgraditi isključivo od tih vlakana, jer za to nisu dovoljno dobra, ali se brojni prateći elementi mogu graditi od njih. Pogon je ekskluzivno električni i bit će punjen solarnim panelima, te bi brod trebao biti samodostatan, odnosno morao bi moći ploviti cijeli dan pogonjen energijom dobivenom isključivo iz tih polarnih panela. Namjena će mu biti prijevoz putnika na kratkim relacijama i već ovog ljeta imat ćete ga prilike vidjeti u akciji u akvatoriju rovinjske luke", kaže Beg.
Katamaran je dug 19, a širok 7,5 metara, te će moći prevoziti do 100 putnika. Radi se, dodao je, o prvom brodu koji se u Hrvatskoj gradi na ovaj način i s ovim materijalima, no vlasnik Marservisa siguran je da će on privući pozornost i nove narudžbe.
Godišnje prerade oko šest tisuća tona riba
Ivan Đani Stojnić, direktor i vlasnik tvrtke S.I.C. d.o.o. iz Višnjana koja se bavi preradom ribe u proizvodnim pogonima tvrtke koji se nalaze u poduzetničkoj zoni Milanezi prezentirao je tehnike i procese prerade ribe te korištenje plavih i zelenih tehnologija u procesu proizvodnje. S.I.C. d.o.o. godišnje preradi oko šest tisuća tona, pretežito sitne plave ribe, a u tvornici ručno filetiraju 75 tona ribe mjesečno te pokušavaju prodati što više svježe ribe.
Više od 80 posto proizvoda namijenjeno je izvozu, a najveća dio tog izvoza stiže do kupaca u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Sloveniji. Tvrtka je od 2014. godine do danas uložila u opremu, proizvodni proces, nove tehnologije i u izgradnju pogona više od 15 milijuna eura te imaju 150 zaposlenika. Kontinuirano rade na uvođenju novih proizvoda i novih održivih tehnologija te surađuju s Institutom "Ruđer Bošković" da bi poboljšali prehrambene vrijednosti i trajnosti proizvoda sitne plave ribe, te uključili i makro alge u gotovi proizvod.
Marijana Stojnić, voditeljica je kontrole kvalitete i razvoja u tvornici, te je imala veliku ulogu u suradnji ostvarenom s "Institutom Ruđer Bošković".
"Prije par godina ostvarili smo suradnju na projektu razvoja novih proizvoda koji se zvao "Poboljšanje prehrambene vrijednosti i trajnosti proizvoda od sitne plave ribe". S obzirom na to da se riblji fond smanjuje i kvote ulova su iz godine u godinu sve, manje ušli smo u taj projekt s ciljem da obogatimo našu ponudu tako da u proizvodima smanjimo postotak ribe, a uvedemo neke nove namjernice od različitog začinskog bilja, preko maslina, suhih rajčica, raznih aromatiziranih ulja i slično. Projekt je bio zanimljiv i uspješan i uspjeli smo proširiti paletu proizvodima koji su jako dobro prihvaćeni kod krajnjih kupaca", kazala je Marijana Stojnić.
Aluminski brodovi s water jet pogonom
Zadnja lokacija u planu obilaska u sklopu CLASS4.0 projekta bilo je Tehnomont Brodogradilište u Puli, a cilj je bila proizvodna hala u kojoj se već neko vrijeme grade dva 25 metarska aluminijska vatrogasna broda za grčkog naručitelja.
"U ovoj hali nalaze se dva vatrogasna broda koje gradimo za grčke vatrogasce. Brodovi su izgrađeni u cijelosti od aluminija, a umjesto propela imat će pogon na tzv. water jet koje će pogoniti tri motora snage 880 kw. S obzirom na namjenu, brodovi će imati vatrogasne pumpe na pramcu, krmi i na sredini broda, te tank pjene i usis morske vode. Specifičnost je i to da će, s obzirom na to da se radi o aluminiju, brodovi biti opremljeni sustavom hlađenja. Aluminijska brodogradnja je svijet za sebe unutar brodogradnje jer se radi o materijalu koji ima neke specifičnosti koje treba uvažavati prilikom rada s njim, a poglavito prilikom izvođenju zavarivanja", kazao je Milan Bičić, voditelj gradnje trupa u Tehnomont Brodogradilištu.
Velika hrvatska brodogradnja, dodao je, nikad nije ušla ozbiljnije u tu perspektivnu nišu aluminijske brodogradnje, no i po tome je Tehnomont brodogradilište iznimka jer su još od 2003. godine počeli ozbiljnije raditi s tim materijalom. Još sedamdesetih godina u bivšoj državi je u Tehnomontu napravljeno prvo aluminijsko brodsko nadgrađe, 2012. godine izgradili su prvi aluminijski patrolni policijski brod "Marino Jakominić", a svi poslovi koji će se u budućnosti ugovarati, kaže Bičić, vrlo će vjerojatno biti u aluminiju. "Uspjeli smo ozbiljnije ući u tu nišu u kojoj smo prepoznati po kvaliteti i držimo da na tom polju možemo biti vrlo konkurentni", zaključio je.
Recimo i da je IDA jedan od partnera u projektu CLASS 4.0 - CLuster for dAta-driven Solutions in the Sea economy. Njegova ukupna vrijednost je 599.083,60 eura, pri čemu 509.221,05 eura bespovratno sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
