Tko je odgovoran za takvu neprofesionalnost, tko će platiti otklanjanje novih nedostataka i kada će konačno krenuti sa spaljivanjem plinova na baklji samo su neka od pitanja koja muče mještane
Plinovi zarobljeni ispod mase otpada potencijalno mogu dovesti do opasnosti za ljude i njihovo zdravlje
Nakon što se gradonačelnik Pule Filip Zoričić prije pet mjeseci hvalio da je sanacija starog Kaštijuna konačno gotova i da će na tom mjestu niknuti zelena oaza, saznali smo da tome uopće nije tako. Naime, paljenje baklje koja bi trebala sagorjeti preostale zarobljene plinove ispod starog odlagališta, kao i zadnja faza sanacije čekaju se već mjesecima, i to zbog određenih nedostataka koji još uvijek nisu otklonjeni.
Jer, umjesto da se odmah nakon završetku radova na sanaciji, točnije priprema cijevi i sustava za otplinjavanje, krene sa spaljivanjem plina iz tijela odlagališta, što bi trebala biti normalna procedura, Herculanea sada radi na rješavanju nedostataka na baklji. U međuvremenu su plinovi zarobljeni ispod mase otpada, što potencijalno može dovesti do opasnosti za ljude i njihovo zdravlje, kao i za floru i faunu u okolici Kaštijuna.
Tko je odgovoran za takvu neprofesionalnost, tko će platiti otklanjanje novih nedostataka i kada će konačno krenuti sa spaljivanjem plinova na baklji samo su neka od pitanja koja muče mještane, a koja su Herculanei, kao izvođaču radova, nedavno postavili članovi Radne grupe za civilni nadzor Kaštijuna. Općenito, nije jasno prati li netko situaciju s plinovima, postoji li opasnost od eksplozije plina i postoje li zbog toga emisije u okolici Kaštijuna zbog kojih bi građani trebali biti zabrinuti.
"U ime Radne grupe za civilni nadzor te zabrinutih građana, obraćamo vam se u vezi stanja sa sanacijom starog Kaštijuna, koja je koštala 28 milijuna kuna i koja je trebala biti nastavljena obradom plina iz tijela odlagališta. Opažanjem su građani vidjeli da baklja koja je predviđena projektom još nije u funkciji, iako je u rujnu prošle godine proglašen završetak. U tijelo deponija ubačene su cijevi za izvlačenje plina metana i postavljen je uređaj za spaljivanje", navode iz civilnog nadzora.
"Međutim, vidimo da do dana današnjeg uređaj nije u funkciji i plin koji nastaje u deponiji je ili zarobljen ili se ispušta u atmosferu ili ga uopće nema. Podsjetimo da je metan jedan od najčešćih stakleničkih plinova. U opisu projekta sanacije, kao dio projekta, stoji - Izvedba sustava otplinjavanja odlagališta s izgradnjom plinsko crpne stanice", napominju još, a odgovor od Herculanee dobili su prije nekoliko dana.
"Pula Herculanea kao upravitelj ima obvezu održavanja i vršenja monitoringa zatvorenog odlagališta Kaštijun. Navedeni monitoring vrši se redovito i prema svim pravilima struke te se nastavio vršiti nakon zatvaranja odlagališta prema Planu monitoringa odlagališta neopasnog otpada Kaštijun", napomenuli su uvodno.
"Izvještaji o monitoringu dostavljaju se redovito nadležnom tijelu - Odjelu za održivi razvoj i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja jedanput godišnje do 31.1. za prethodnu godinu. Dio monitoringa svakako je i praćenje emisija u zrak. Sustav za otplinjavanje je izrađen te je ishođen ex-dokument Sektora za eksplozivne atmosfere te uporabna dozvola. Četiri mjeseca nakon puštanja u rad izvršen je pregled od strane proizvođača koji će u narednom razdoblju otkloniti utvrđene nedostatke, odnosno navedeni sustav bit će u funkciji nakon servisa na baklji. Po izvršenim mjerenjima, kod pune funkcije baklje, imat ćemo prve rezultate mjerenja na samoj baklji", zaključili su, iako poprilično šturo, iz Herculanee.