ŠAMPIONSKI SIREVI iz istre
Bivši rudar Atif počeo s nekoliko krava, a danas posao vode kćerka i sin
Šampionski sirevi iz Istre
Atif Šahdanović, bivši rudar ugljenokopa Tupljak vlasnik je sirane Zlata u Čepić Polju u općini Kršan, osnovane 2011. godine, koja proizvodi šampionske sireve. Ime je dobila po njegovoj supruzi Zlati koja je preminula prije tri godine. Zanimljiva je njegova priča kako je sve počelo.
- Radio sam kao rudar u ugljenokopu Tupljak sve do njegova zatvaranja 1999. godine, a zatim sam s 46 godina života umirovljen. Kako sam bio još mlad i radno sposoban, otišao sam raditi na jednu farmu muznih krava pored Verone, gdje sam proveo dvije godine. Tamo sam dobio inspiraciju za osnivanje vlastite farme, odnosno firme.
Po povratku imao sam pet-šest krava za svoje potrebe, a zatim sam 2004. otvorio svoju farmu s 26 krava, uvezao sam iz Njemačke 21 junica, kupio sam štalu i uzeo zemlju u zakup od države. Tako je krenulo. Kada je počela padati cijena mlijeka, mi smo se okrenuli otvaranju sirane za što smo dobili 200 tisuća kuna poticaja iz Ministarstva poljoprivrede. To su bila nepovratna sredstva koja su dobivale sve prerade, prisjeća se Šahdanović.
Zlata vrijedan najbolji OPG u zemlji
Poticaji su ih pogurali, kaže, i malo po malo dizali su proizvodnju. Počeli su s preradom 200-300 litara mlijeka na dan i proizvodili 30-40 kilograma sira dnevno. Danas obrađuju više od tisuću litara mlijeka dnevno i proizvode 150 kilograma raznih sireva na dan, govori Atif koji je vođenje posla prepustio svojoj djeci. Kćerka Nermina Prizrenović vodi siranu, a sin Nermin zadužen je za štalu i zemlju.
Ponuda je šarolika, a svi sirevi višestruko su nagrađivani na raznim manifestacijama od županijske do državne razine da bi Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo "Zlata" 2016. bilo proglašeno najboljim OPG-om u državi u sklopu projekta "Zlata vrijedan" Večernjeg lista i Ministarstva poljoprivrede. Dobili su 2018. godine Nagradu publike za najbolje sirare na Festivalu sira u Svetvinčentu. Također su osvojili zlato za skutu i za ekstra tvrdi sir te proglašeni Šampionom festivala.
- Proizvodimo tri vrste tvrdog sira plus sir ribanac čije zrenje traje dvije godine. Imamo ekstra tvrdi sir koji zahtijeva također zrenje od najmanje 12-16 mjeseci. On je proglašen šampionom na regionalnom i nacionalnom natjecanju sireva. Njega kupci prepoznaju po crnom premazu.
Prošle godine dobili smo zlatnu medalju za tvrdi sir. Kod njega je karakteristično da vuče na parmezanski tip sira. Imamo još jedan tvrdi sir čije zrenje traje od pet mjeseci nadalje. Osim tvrdih sireva, proizvodimo još skutu, svježi sir, jogurt, maslac, sir škripavac koji je jako tražen. Imamo i aromatizirane sireve s raznim dodacima, chili, vlasac, majčina dušica i tartuf, nabraja Nermina.
Pripremaju i novitete. Već oko Uskrsa na tržište planiraju plasirati kravlji i ovčji miješani sir, a čisti ovčji proizvest će do početka turističke sezone.
- Svi su naši sirevi nagrađivani a miješani sir dobio je zlatnu diplomu na 6. Hrvatskom festivalu tradicionalnih sireva, govori Nermina koja upravlja siranom s devet zaposlenika.
Kada nje nema, zamijeni je poslovođa Ljiljana Verbanac iz Ripende.
Poskupljenja preuzimaju na sebe
- Zadovoljna sam poslom ovdje jer smo mi kao jedna obitelj. Atif mi je kao otac, a Nermina kao sestra. Plaća je redovita, nekada i ranije, uvjeti rada su dobri, sve je ok. Proizvodnja sira je težak, naporan i odgovoran posao. Nisam znala da je tako zahtjevno. Sve mora biti čisto, uredno i odgovorno prema proizvodu, kaže Ljiljana.
Proizvodnja se odvija u nekoliko faza, ovisno o vrsti sira. U kotlu od 500 litara grije se mlijeko i dodaje sirilo, a zatim se gruš obrađuje na zrno. Polutvrdi sirevi se sire na temperaturi do 40 stupnjeva, dok se jogurt kuha na 42 stupnja i zatim fermentira četiri sata. Sirevi se skladište na policama u zrionici na temperaturi od oko 15 stupnjeva, a vlaga u prostoriji iznosi 70-75 stupnjeva. Kada je cijeli postupak gotov, sir se vakumira i pažljivo pakira za prodaju.
Sirana Zlata surađuje i s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i sa Županijskim odjelom za poljoprivredu pa Atif kaže kako im je Županijski fond za razvoj poljoprivrede od samog osnivanja omogućio povoljne uvjete kreditiranja.
Oni zauzvrat pomažu svima, doniraju sireve za razne promocije i udrugama u humanitarne svrhe. Glavno tržište im je na labinskom i pulskom markatu, a prodaju i na kućnom pragu gdje ljeti često navrate i stranci koji se ponovno vraćaju. Sirevi iz Čepić Polja mogu se naći i u raznim restoranima i OPG-ovima pa i u dubrovačkom restoranu "360" koji nosi Michelinovu zvjezdicu. Danas se, kao i svi obrtnici i proizvođači, susreću s rastom cijena i troškova proizvodnje.
- Problem su poskupljenja koja su postala abnormalna. Najveći teret podnosimo sami, žrtvujemo se u očekivanju da se situacija smiri jer ne želimo sve prevaliti na kupce kako ne bismo izgubili tržište. Najveći trošak su energenti, od šest tisuća kuna energija nam je skočila na 20 tisuća mjesečno. Plan nam je da preživimo, a želja da imamo kvalitetne proizvode, da kupci budu zadovoljni te da mi i naši zaposlenici možemo živjeti od svoga rada, kaže Nermina.
Vlastita solarna elektrana
Sirana Zlata upustila se i u projekt osiguranja vlastite energije kako bi smanjili troškove proizvodnje i poslovanja. U tijeku je izrada projekta vlastite solarne elektrane koja bi trebala proraditi u travnju i sirani isporučivati energiju.
Za sireve Zlata iznimne kvalitete i bogatog okusa, što je rezultat predanosti poslu i ljubavi prema prirodi i životinjama, još će se čuti. Iskustvo stečeno radom na farmi i u proizvodnji raznih vrsta sireva je tu, a mnogobrojne medalje, nagrade i diplome jamče kvalitetu kojoj pogoduje spoj mediteranske i planinske klime s obzirom da se sirana nalazi u podnožju istarske strane Učke.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
