Kakva godina za Buzet! Teško da će se ponoviti u segmentu valorizacije kulturno-povijesne baštine koja uvelike nadilazi lokalne okvire kao što je to slučaj s upravo objavljenim luksuznim faksimilnim izdanjem prve hrvatske tiskane knjige "Misala po zakonu rimskog dvora" iz 1483. godine, inkunabule otisnute uglatom glagoljicom, svega 28 godina nakon što je Johannes Gutenberg izumio tiskarski stroj i otisnuo svoju Bibliju.

Hrvatski Prvotisak, toliko poseban i jedinstven da se o njemu govori kao o remek djelu ranoga tiskarstva, a o njegovom tiskanju kao jednom o najznačajnijih događaja u hrvatskoj kulturnoj povijesti kojim se Hrvatska svrstala uz bok onim rijetkim narodima koji su tiskali knjige dok je tiskarstvo bilo još u povojima, ponovno je ugledao svjetlo dana, u svom drugom pretisku. Ovoga puta u limitiranom i luksuznom kolekcionarskom izdanju od svega 150 primjeraka. Svi kupci prestižnog faksimilnog izdanja dobivaju i potvrdu o vlasništvu. Uz to, knjiga je ručno uvezana i pomno ukoričena u najfiniju teleću kožu i krasi je skupocjeni pozlaćeni rub, što također pridonosi njezinoj luksuznosti.

Poveznica s Istrom i Ročom

Pitanje je kakve to neraskidive spone povezuju faksimil Prvotiska u Hrvata s istarskim sjeverom, osim što je faksimilno izdanje «Misala po zakonu rimskog dvora» iz 1483. godine, objavljeno u suradnji Katedre Čakavskog sabora Roč, Staroslavenskog instituta, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i izdavačke kuće Mozaik knjiga. Hrvatski Prvotisak je zapravo tijesno vezan uz Roč i Istru.

Ročanin Žakan Juri najavio je njegovo tiskanje zabilješkom u rukopisnom Misalu kneza Novaka iz 1368. godine koji je u to vrijeme bio u uporabi u ročkim crkvama i poslužio je kao glavni predložak za pripremu Prvotiska. Čuvenu bilješku - Vita, vita, štampa naša gori gre… - Juri je zapisao dok se nalazio u Izoli, 26. lipnja 1482. godine. To upućuje na zaključak, ističu u Katedri Čakavskog sabora Roč, da je Juri i sam aktivno sudjelovao u ovome izdavačkom poduhvatu te da je njegovo nastajanje usko vezano uz istarsko tlo.

Prosinačkih dana godine na izmaku, Buzet, preciznije Hum, također je dospio u žižu, ovoga puta, numizmatičke javnosti. Doduše, ne samo nje. Najmanji grad na svijetu našao se kao motiv na najmanjoj zlatnoj kovanici na svijetu koju je izdala Hrvatska narodna banka, a otkovala Hrvatska kovnica novca. Zlatnik promjera 1,99 milimetara i težine svega 0,05 grama, u numizmatičkom je kompletu sa zlatnikom od jedne unce zlata, promjera 32 milimetra, koji na sebi nosi motiv Zvjezdarnice Višnjan. Svoju kvotu zlatnog numizmatičkog kompleta «Hum i Zvjezdarnica Višnjan", izdanog u seriji od svega 199 komada, Hrvatska kovnica novca rasprodala je u samo dva dana. Zadnji primjerci, doslovce su se svijećom tražili kod njenih prodajnih partnera.

Ograničena serija posljednjih investicijskih zlatnika s apoenom kune, izazvala je veliki interes iz više razloga. Hrvatska se njima oprašta od kune i obilježava prelazak na novu valutu, a zlatnik s motivom Huma, najmanja kovanica na svijetu, potencijalni je kandidat za ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda. Cijena numizmatičkog kompleta u Hrvatskoj kovnici novca varirala je, u jednom je trenutku dosegnula iznos od 22.798 kuna no njegova je vrijednost pogotovo za Istru, zbog dva istarska motiva, daleko veća, a moći će se uskoro pogledati u Aurinom muzeju u Humu.

I ovdje dolazimo do još jednog ovogodišnjeg pothvata ako ne stoljeća, onda barem desetljeća. Obitelj Mišela Sirotića u Humu, najmanjem gradu na svijetu, središtu glagoljaštva, proljetos je otvorila privatni muzej, Museum of Hum Aura, s više od 1.500 autohtonih eksponata, pravi vremeplov običaja, zanata, tradicije i života u Istri. Svaka od jedanaest muzejskih cjelina predstavlja jedan segment života i zanatskih radnji u posljednjih 150 godina: staru apoteku, školu, poštu, trgovinu, destileriju, postolara, stolara, krojača, mlin, freskoslikarsku radionicu i tematsku prostoriju posvećenu glagoljici. Prije točno 50 godina, Čakavski sabor glagoljaški je Hum proglasio najmanjim gradom na svijetu sa željom da potakne njegovu revitalizaciju. U međuvremenu, zahvaljujući i takvom brendiranju, postao je prava turistička atrakcija, a s Aurinim muzejom, jedinstvenim takve koncepcije u istarskim okvirima, Hum je dodatno potvrdio svoj rejting.

Subotina "Simply the Best"

Buzetskoj Subotini, tradicionalnoj rujanskoj pučkoj fešti, krajem ove godine dodijeljena je prestižna nacionalna nagrada "Simply the Best". U kategoriji manifestacije - grupa festivali i tradicija, odabrana je među pet najboljih, čime je ujedno i dobitnik ove tradicionalne nacionalne godišnje nagrade koju za kreativnost, inovativnost, razvoj i unapređenje turističke ponude destinacije dodjeljuju UHPA - Udruga hrvatskih putničkih agencija, poslovno turistička burza PUT i magazin Way to Croatia.

Revitalizirani pučki sajam, itekako ima svoje povijesno uporište u središnjoj fešti uoči jesenje berbe grožđa, od subote prije sv. Marije Male do subote poslije ovog kršćanskog blagdana. U povijesnim izvorima najranije se spominje 1462. godine, kao sajam gdje se namirnice moglo prodavati bez plaćanja pristojbi. Na njen trag povjesničari su naišli i u fragmentarno sačuvanim dokumentima iz 18. stoljeća, a prema usmenoj predaji održavala se kroz cijelo 19. stoljeće i prvu polovicu 20. stoljeća. Subotina se ugasila početkom Drugog svjetskog rata, a potom je ponovo pokrenuta, a od 1993. godine postaje i službeno Dan Grada Buzeta. Revitalizacija tradicijske fešte isprva se godinama događala na Fontani, u međuvremenu joj se pridružila Subotina po starinski u starogradskoj jezgri. Rujanska tradicija dojmila se i britanski dnevni list The Guardian koji je Subotinu 2018. godine uvrstio među dvadeset najboljih tradicionalnih festivala u Europi koje vrijedi posjetiti.

Njeno ovogodišnje izdanje u organizaciji Grada Buzeta, Turističke zajednice, Pučkog otvorenog učilišta «Augustin Vivoda» i komunalnog poduzeća «Park», objedinilo je u starom gradu Buzetu, prve subote nakon sv. Marije Male, nekoć subotnje sadržaje pripreme milenijske fritaje od 2.022 jaja i desetak kilograma tartufa u divovskoj tavi i večernji zabavni program na Fontani, te nedjeljne sadržaje tradicijske pučke fešte Subotine po starinski. Velika povijesna predstava revitaliziranog sajma uz dame i kavalire, brojne orkeštrine, kantadure, plesače tradicijskih plesova, ulične zabavljače, stare zanatlije i trgovce domaćih proizvoda, raskošan je doživljaj buzetske prošlosti i zorno pokazuje kako su živjeli, trgovali, veselili se i zabavljali stari Buzećani.

Škrinjica društvenih igara

Iako je prošlogodišnji projekt, u ovo smo probrano ovogodišnje društvo uvrstili i Bavul - škrinjicu društvenih igara, i to stoga što je u prosincu ove godine na svečanom savjetovanju programa "Gradovi i općine - prijatelji djece" u Zagrebu, izdvojen kao jedna od pet najoriginalnijih akcija, među pedeset hrvatskih Naj-akcija koliko ih je bilo prijavljeno, u izboru Središnjeg koordinacijskog odbora «Gradovi i općine - prijatelji djece", koji čine predstavnici Saveza društava "Naša djeca" Hrvatske, Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, Ureda UNICEF-a, Udruge gradova, Udruge općina, Hrvatske zajednice županija i koordinatora iz gradova i općina.

Povod da se krene u realizaciju projekta bio je Konzulov lik i djelo i prošlogodišnje obilježavanje 500. obljetnice njegova rođenja. Ponosni na hrvatskog protestantskog pisca i prevoditelja, glagoljaša Stipana (Stjepana) Konzula Istranina, (Buzet, 1521. godine - Eisenstadt / Željezno, Burgenland / Gradišće, Austrija, 1579. godine) u rodnom Buzetu posvetili su mu brojne sadržaje. Između ostalih i zavičajni projekt Bavul - škrinjicu s društvenim igrama, kojom se putuje Buzeštinom i koja sadrži šest zabavnih društvenih igara: Črni Konzul, Najdi par, Ki son jas?, Kaj je tu?, Ubajdi Buzešćina i Špaš pu Storin grodi.

U tekstove su uključeni elementi specifičnog buzetskog dijalekta, s upitnom zamjenicom kaj umjesto ča, unutar čakavskog narječja. Iza Bavula stoji veliki projektni tim volontera i entuzijasta, stoga spomenimo tek da je njegov izdavač Dječji vrtić «Grdelin», a urednica Elena Grah Ciliga. Autorica svih tekstova u Bavulu te autorica sadržaja i koncepcije igara koje se nalaze na igraćoj ploči je Ana Pernić, a dizajn potpisuje Martina Sirotić Pavletić.

Povezane vijesti

• Priprema se izložba o pučkoj pobožnosti Rovinjštine
• Stare fotografije Ližnjana i Ližnjanaca
• Avantura upoznavanja i otkrivanja baštine