Boris Miletić i Danijel Ferić
Aktualni sat današnje sjednice Skupštine Istarske županije nije prošao bez opaske Danijela Ferića (SDP) o nedavnoj organizaciji svečanog otvaranja nove pulske bolnice.
"Veseli nas što je nova bolnica započela s radom. Međutim, prije nekoliko dana pojedinci željni samopromocije imali su potrebu upriličiti i svečano otvaranje, pa me zanima koliko je to koštalo i tko je platio", pitao je Ferić, a odgovorio mu je župan Miletić.
"Istina je da smo htjeli imati svečano otvaranje i prije, ali je bilo neprimjereno zbog niza okolnosti, pogotovo uslijed korone. Obilježili smo to skromno, ništa pretjerano. Ljudima koji tamo rade htjeli smo reći hvala i mislim da je dobro da se sedam godina rada na novoj bolnici nekako obilježi. Koliko je koštalo, morat ćete pitati ravnateljstvo bolnice koje se bavilo time", odgovorio je Miletić, na što je Ferić istaknuo da nije zadovoljan odgovorom te da ništa drugo nije ni očekivao.
"Zahvaliti se djelatnicima moglo i bez trošenja novca, a ne napraviti županov dernek", poručio je Ferić, na što mu je Miletić odgovorio:
"Da mi je bilo tko od drugih vijećnika postavio ovo pitanje, razumio bih. Ali vi, koji ste u vrijeme kada ste radili u Hrvatskoj lutriji dijelili šampanjce sa zlatnim listićima, molim vas, budite ozbiljni", rekao je Miletić.
Bilo je to jedno od mnogih vijećničkih pitanja.
SDP-ovog Vilija Bassanesea je najviše zanimalo tko je pročitao čitav dokument proračuna, istaknuo je da on ima mnogo stranica, a danas se, kaže, o njemu odlučuje. Župan Miletić mu je kratko odgovorio - "ja", dok se iz redova vijećnika moglo čuti još pokoje "ja".
IDS-ova Hani Glavinić pitala je o studentskim stipendijama, a pročelnica Percan joj je odgovorila da Županija i ove godine planira dodjeljivati stipendije po istim kriterijima te da će natječaj objaviti sljedeći tjedan.
Uslijedilo je pitanje koje je u ime zeleno-lijeve koalicije postavio Slaven Boljun iz Možemo, a radi se o zaštiti područja za sadnju momjanskog muškata gdje se, pak, planira zdravstveno-turistički kompleks.
"Svjedočimo izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Grada Buja kojima se predviđa urbanizacija poljoprivrednog zemljišta površine oko 10 tisuća kvadrata koje se nalazi u zaštićenom području za sadnju momjanskog muškata. Konkretno, radi se o prenamjeni po želji inozemnog investitora koji je kupio navedeno poljoprivredno zemljište te na njemu planira turističku namjenu, odnosno izgradnju centra turističko-medicinske namjene koji predviđa vile, bazene, restorane, hotel i apartmane, i to nakon što se urbanizira", kazao je Boljun.
"To još uvijek poljoprivredno zemljište graniči s najvećim vinogradom čuvenog momjanskog muškata i lokalni vinari upozoravaju na tu činjenicu. Izgradnja turističkog kompleksa svakako nije kompatibilna s ekološkom poljoprivredom koja mora zadovoljiti posebne uvjete. Smatramo da je neodgovorno da se na tako vrijednom poljoprivrednom području, koje je proglašeno područjem izvrsnosti i koje ima posebne uvjete klime, tla i reljefa, naknadno prenamjenjuje zemljište u građevinsku namjenu za turističke svrhe i to na pojedinačnu inicijativu investitora, a ne na temelju strateških planova Grada Buja", naglasio je Boljun, a konkretno pitanje mu je bilo zašto županijski Zavod za prostorno uređenje u mišljenju od 13. svibnja 2022. godine ne vidi ništa sporno po pitanju prenamjene vrijedno obradivog tla pogodnog za uzgoj zaštićene sorte u građevinsko turističko zemljište.
"Prijedlog plana će ubrzo doći na suglasnost Zavoda i imat ćete priliku reagirati i stati u obranu domaćih proizvođača i pobrinuti se za očuvanje stogodišnje poljoprivredne tradicije. Vidjet ćemo ako će se muk nastaviti", zaključio je Boljun, nakon čega je uslijedila manja rasprava između njega i župana Miletića.
"Svaka JLS ima svoju autonomiju u planiranju svog prostora. Nije tako kako govorite. Moramo poštovati autonomiju Grada Buja, a siguran sam da tamošnje Gradsko vijeće promišlja o prostornom planu. Imate malo katastrofičan pristup toj temi. U našem Zavodu radi struka, oni određuju je li plan nižeg reda u skladu s planom višeg reda (županijskom, op. n.). Prepustimo struci da odradi svoje", odgovorio je Miletić, na što je Boljun kontrirao da nije zadovoljan odgovorom.
"Mi samo tražimo obrazloženje Županije. Trebalo bi pitati tamošnje vinare je li situacija katastrofična ili nije", kazao je. I opet dobio županovu repliku.
"Znam da ste pravnik, ali nećete mi stavljati u usta nešto što nisam rekao. Ako vi mislite da gradonačelnik Buja ne vodi računa o vinarima i prostornom uređenju, siguran sam da se varate. Nismo diktatura da Županija naređuje gradovima i općinama što će raditi u svojoj nadležnosti. Ukoliko njihov plan nije u skladu s planom višeg reda, onda Zavod neće dati suglasnost", zaključio je Miletić uz opasku da "ne živimo u komesarskom sustavu".
Drugo pitanje zeleno-lijeve koalicije uputila je Vanja Marković iz Možemo, i to o vrlo istaknutom problemu pomoćnika u nastavi, što je prošlo u pomirljivom tonu, za razliku od prijepora sa županom njezinog kolege Boljuna.
"Značaj dobrog, educiranog i angažiranog pomoćnika u nastavi za razvoj, obrazovanje i izjednačavanje mogućnosti učenika s teškoćama u razvoju nije potrebno posebno elaborirati. Ipak, svjedoci smo da se potrebe za navedenim kadrom postupno povećavaju, dok mnoge škole sve teže zadovoljavaju potrebe svojih učenika za ovim vidom podrške. U nekim dijelovima županije trenutno pojedine škole objavljuju već sedmi po redu javni poziv za zapošljavanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika od početka ove nastavne godine", kazala je Marković.
Pojasnila je kako najveći razlog ovakvoj situaciji leži u priličnoj neatraktivnosti ovog radnog mjesta, dijelom iz razloga koji su utemeljeni u samom Pravilniku koji uređuje njihov rad, a dijelom i zbog vrlo niske naknade za rad. Naime, naglasila je da se radi o zapošljavanju na isključivo određeno radno vrijeme, samo za vrijeme trajanja nastavne godine za učenike (dakle od početka rujna do polovice lipnja), nakon čega se ugovori o radu raskidaju. To prati i nedostatak jamstva da će pomoćnik, veli ona, unatoč tome što je kvalitetno odrađivao svoj posao i iduće godine biti zaposlen.
"Tu su i zahtjevni uvjeti rada, kako u inkluzivnim razredima, gdje često nema adekvatnog stručnog vodstva zbog poznatog nedostatka stručnih suradnika, a i kurikulumi su često zahtjevni, tako i u posebnim razrednim odjelima i skupinama. Uz sve to, pomoćnici, ponavljam, primaju izrazito nisku naknadu za rad, koja se kreće od 25 kuna neto po satu, ovisno o radnom stažu, a ovisi o nastavnom planu, to jest satnici samog učenika koja je, posebno u nižim razredima osnovne škole, često i samo 18 sati tjedno. Za pomoćnika bez prethodnog radnog iskustva tako mjesečna plaća može iznositi jedva 2000 kuna", istaknula je Marković i kazala da ovakva situacija svakako ima potencijal utjecati i na kvalitetu kadra na ovom vrlo zahtjevnom radnom mjestu.
"Sigurna sam da se slažemo kako je pomoćnicima u nastavi potrebno osigurati bolje uvjete rada da naši učenici s teškoćama ne bi ostali bez ikakvih, a kamo li kvalitetnih pomoćnika u nastavi. Posebno pozdravljamo angažman Županije da osigura pomoćnike i u onim slučajevima kada to nije moguće učiniti korištenjem sredstava Europskog socijalnog fonda. Ipak, molim pročelnicu za informaciju koliko je ove godine zaposlenih pomoćnika u školama kojima je Županija osnivač i jesu li popunjena sva otvorena radna mjesta, te razmišlja li se o povećanju zajamčene naknade za rad pomoćnicima da bi im se omogućila plaća dostojna i dovoljna za život te da bi se, povrh svega, osiguralo zajamčeno pravo na odgoj i obrazovanje za sve učenike", zaključila je Marković, nakon čega joj je nadležna pročelnica i odgovorila.
"Imate pravo, ove je godine problem potenciran. Škole zaista stalno ponavljaju natječaj. Na nivou županije zasad imamo 105 pomoćnika i slažem se da im naknade nisu dovoljne. U budućnosti se time planiramo pozabaviti", kratko je odgovorila pročelnica za obrazovanje Patricia Percan.