Nakon što je HEP proveo javni natječaj za odabir najboljih tehnologija za korištenje prirodnog plina, biomase i goriva iz otpada za ugašeni blok A termoelektrane u Plominu, pojavila se mogućnost rješavanja pitanja zbrinjavanja goriva iz otpada koje proizvode jedina dva izgrađena centra za zbrinjavanje otpada, istarski Kaštijun i primorsko-goranska Marišćina, piše Novi list

Uvjetima natječaja tek se trebaju precizirati specifikacije goriva iz otpada koje bi blok A mogao koristiti, no predstavnici suvlasnika i čelni ljudi Marišćine i Kaštjuna slažu se kako bi one trebale biti takve da omogućavaju spaljivanje goriva iz otpada iz dvaju centara za gospodarenje otpadom, pri čemu, smatraju, ključnu riječ treba imati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Oba centra, iako je prvobitnim nacionalnim planom za zbrinjavanje otpada bila predviđena izgradnja energana na gorivo iz otpada, muku muče s plasmanom tog goriva pa ga tako Ekoplus, tvrtka koja upravlja Centrom na Marišćini šalje na spaljivanje u Austriju, plaćajući više od 800 kuna po toni za transport i spaljivanje, što značajno utječe i na cijenu zbrinjavanja komunalnog otpada koja će, prema novom cjeniku KD Čistoće, za građane Rijeke, primjerice, narasti za novih 70 posto po pražnjenju zajedničkog spremnika miješanog komunalnog otpada.

Kako bi se ponovo stavio u funkciju, bilo je potrebno odabrati najbolju tehnologiju za korištenje prirodnog plina, biomase i otpada, s ciljem uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, smanjenja kolicˇine otpada koji se odlaže na odlagališta, smanjenja emisija staklenicˇkih plinova s odlagališta te iskorištavanja otpada u energetske svrhe. Ujedno, tehnologija bi trebala uzeti u obzir postojec´e stanje bloka A, prostorno-plansku usklađenost, ekonomsku isplativost, tehnicˇku izvedivost uz ispunjavanje svih zahtjeva zaštite okoliša i energetske ucˇinkovitosti. Snaga bloka A pri tom nije definirana, već se navodi kako je potrebno odrediti optimalnu snagu za proizvodnju energije iz plina, biomase i otpada uzimajuc´i u obzir ekonomsku isplativost, tehnicˇku izvedivost uz zadovoljavanje svih zahtjeva iz podrucˇja zaštite okoliša te zakonskih propisa.

Predsjednica Skupštine Ekoplusa, Sanja Udović, načelnica Općine Viškovo, smatra kako je odluka o pokretanju postupka odabira najboljih tehnologija za korištenje biomase i otpada, odnosno alternativnih goriva, te pokretanja bloka A, pozitivna, ali zakašnjela.

– Mislim da je uvijek, a posebno u ovo vrijeme aktualne svjetske energetske krize, potrebno aktivirati sve potrebne resurse kako bi se energetska neovisnost održala, a cijena za krajnje korisnike bila što prihvatljivija. Neiskorištavanje bilo kojeg raspoloživog resura, bila to biomasa ili gorivo iz otpada koje nastaje kao proizvod u centrima za gospodarenje otpadom, u konačnici dovodi do većih računa za električnu energiju koje snose krajnji korisnici. Podsjećam da je postojećim Studijama izvodljivosti na kojima se temelje Centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, predviđeno da će se gorivo iz otpada zbrinjavati u cementarama, a da će Marišćina i Kaštijun takvim plasmanom ostvariti nemale prihode, kaže Udović, ističući kako se dogodilo posve suprotno.

– Stav države da plasman goriva iz otpada prepusti tržištu ni dan danas ne mogu razumjeti jer prepuštanje tržištu nečeg što je promjenjivo, u najmanju ruku nije odgovorno. Danas je situacija takva da, umjesto prihoda, zbirnjavanje goriva iz otpada predstavlja rashod koji u ukupnoj cijeni gospodarenja otpadom čini značajnu komponentu. U zadnjih nekoliko godina, cijena zbrinjavanja tone goriva iz otpada je bila oko 1250 kuna po toni što čini gotovo 30 posto ukupne cijene obrade i zbrinjavanja otpada u centru Marišćina, kaže Udović.

Aktivacija pogona u sklopu TE Plomin koji bi pored obnovljivih izvora energije koristio i gorivo iz otpada, prema njezinim bi riječima, rezultirala smanjenjem cijena električne energije, smanjenjem cijena postupanja s otpadom, a u konačnici i manjim računima za zbrinjavanje otpada koje plaćaju krajnji korisnici.

Ministarstvu smo postavili upit hoće li i na koji način osigurati da blok A termoelektrane u Plominu bude prilagođen korištenju otpada iz goriva proizvedenog u Kaštijunu i Marišćini, ali dobili smo odgovor kako su “upoznati s projektom”.

– Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja upoznato je s planom HEP-a za razmatranje i odabir tehnologije za puštanje u pogon termoelektrane Plomin 1, koja bi u budućnosti kao gorivo mogla koristiti prirodni plin, biomasu i gorivo proizvedeno iz otpada. U slučaju korištenja goriva iz otpada u termoelektrani, moraju biti ispunjeni propisani uvjeti iz područja gospodarenja otpadom i cijelo postrojenje mora biti u skladu s najboljim raspoloživim tehnologijama, stoji u odgovoru Ministarstva.

Direktor istarskog Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, Fabio Giacometti, smatra da bi spaljivanje goriva iz otpada u Plominu bilo dobro rješenje, ali ostaje prilično oprezan po pitanju realizacije takvog projekta, zbog čega će Kaštijun i dalje nastaviti s nalaženjem alternativnih rješenja. Pribojava se i mogućeg uvoza goriva iz otpada iz drugih zemalja, koje će moći platiti više za njegovo spaljivanje.

– Kao i puno drugih, i ja mislim da to je priča na malo duže staze. Konzorciji je dobio zadatak da odredi koja bi bila optimalna količina i omjer alternativnih goriva. Nakon toga slijedi ishodovanje dokumentacije, izrada projekata, realizacija projekta. Sigurno, Kaštijunu d.o.o. bi bilo jako interesantno zbrinjavanje svog goriva iz otpada u Plominu ali pod uvjetom da ga država koristi kao korektiv cijene. Ukoliko Republika Hrvatska neće odrediti maksimalni cijenu zbrinjavanja i moguće izvore goriva iz otpada, to će i dalje biti za Kaštijun d.o.o. neprihvatljivi trošak. Bez obzira na najave HEP-a, Kaštijun d.o.o. će i dalje raditi na vlastite projekte iskorištavanja GIO za proizvodnju proizvoda većih vrijednosti, kaže Giacometti.

Povezane vijesti

• Krajem mjeseca Kaštijun kreće u probni rad?
• U Jelenčićima započela gradnja pretovarne stanice
• Ministarstvo: Istranima će poskupiti odvoz otpada