KONFERENCIJA
Zbog klimatskih promjena pad prinosa u poljoprivredi od 3 do 8 posto do 2050.
Ilustracija
Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. godine prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 posto, istaknuto je u četvrtak na konferenciji "Klimatske promjene u Hrvatskoj: što možemo i moramo poduzeti?" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Podravke.
Potičemo domaću poljoprivrednu proizvodnju, suradnju s domaćim proizvođačima i kratki lanac opskrbe, no ako se na vrijeme ne osvijestimo o klimatskim promjenama, sav naš trud može pasti u vodu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, rečeno je.
Također je istaknuto kako potrebne investicije debelo premašuju budžete EU-a te je nužan i angažman privatnog sektora.
Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš je kazao kako je konferencija dio nove suradničke platforme HGK-COR AKCELERATOR, čiji je cilj ubrzati promjene na ostvarenju 17 globalnih ciljeva UN-a u Hrvatskoj. Odgovor na klimatske promjene je 13. cilj održivog razvoja, rekao je.
Članica Uprave Podravke Ljiljana Šapina je rekla kako Podravka mnogo resursa posvećuje klimatskim promjenama te kako je ravnoteža u poljoprivredi ključna za njezino poslovanje.
Direktor održivih ulaganja banke Nordea Sasja Beslik je predstavio izvješće o klimatskih rizicima za Hrvatsku.
Prema emisijama stakleničkih plinova, sektori u gospodarstvu s najznačajnijim emisijama su energetika (71 posto), industrija (12 posto), poljoprivreda (11 posto) i gospodarenje otpadom (6 posto).
Tri su ključne karakteristike klimatskih promjena u Hrvatskoj - porast prosječne temperature, smanjenje oborina, iako ne u tolikoj mjeri koliko je povećanje prosječne temperature i povećanje frekvencije i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta poput suša i oluja.
Najveći utjecaj, kako je rečeno, očekuje se na sektore poljoprivrede i energetike.
Voditelj Održivog razvoja Podravke Matija Hlebar predstavio je utjecaj klimatskih promjena na poslovanje Podravke te mjere koje Podravka može poduzeti za ublažavanje posljedica, poput izgradnje akumulacija za navodnjavanje, primjene antierozivnih mjera i osiguranja poljoprivredne proizvodnje.
Na konferenciji je istaknuto i kako su pripremljene dvije značajne strategije - Strategija niskougljičnog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. i Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, koja je u javnoj raspravi.
Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama prepoznao je važnost poljoprivrede, energetike i turizma kao sektora u kojem će se provoditi glavnina planiranih aktivnosti predviđenih Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama.
Predviđena su ulaganja u visini od gotovo 27 milijardi kuna za razdoblje do 2040., od čega više od polovice otpada na provedbu mjere u sektorima poljoprivrede i šumarstva, gotovo 17,8 milijardi kuna, te u manjoj mjeri energetike i turizma, navodi se u priopćenju HGK.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
