Ravnateljica zagrebačkog dječjeg doma u Nazorovoj nedavno je usmjerila pažnju javnosti na problem usvajanja i udomljavanja djece prošle godine u Hrvatskoj. Prema njenom mišljenju zbog promjene zakonske regulative lani je udomljen i posvojen minimalan broj djece. Pokušali smo doznati kakvo je stanje u Istarskoj županiji.
- Na području nadležnosti pulskog Centra za socijalnu skrb aktualno ima pet nesrodničkih udomitelja i 14 srodničkih s važećom dozvolom za udomiteljstvo. Aktualno je u navedenim udomiteljskim obiteljima smješteno ukupno 27 djece, no Centar Pula ima djecu smještenu i u udomiteljske obitelji izvan svoje nadležnosti (u Rijeci, Zagrebu, okolici Zagreba), a radi se o desetero djece. Potrebe su na žalost veće od toga, doznajemo od Kristine Pauro iz pulskog Centra za socijalni rad.
Ne žele stariju djecu
Ona naglašava da Centar kontinuirano promovira udomiteljstvo, no na žalost interes Istrana je minimalan.
- Smještaj u udomiteljsku obitelj izjednačen je sa smještajem u ustanovu socijalne skrbi, prema tome sva djeca smještena u dječje domove imaju sve uvjete za smještaj i u udomiteljsku obitelj. Ne smijemo zaboraviti ni djecu smještenu u odgojne domove koja bi mogla također biti smještena u udomiteljske obitelji, ali specijalizirane za djecu s poteškoćama u ponašanju. Ne zaboravimo niti djecu s poteškoćama u razvoju koja također mogu biti smještena u specijalizirane udomiteljske obitelji za djecu s razvojnim teškoćama. U Istri nema takvih obitelji, osim što na području nadležnosti Centra za socijalnu skrb Pula imamo jednog srodničkog udomitelja specijaliziranog za udomljavanje djeteta s teškoćama u razvoju te jednog ne srodničkog udomitelja.
Broj ne srodničkih udomiteljskih obitelji je konstantan, nema većih oscilacija, dok kod ne srodničkih obitelji to zna periodično oscilirati. Tako trenutno imamo blagi rast broja udomiteljskih obitelji u odnosu na nekoliko ranijih godina, naglašava Kristina Pauro.
- U pogledu posvojenja mogu reći da se u Centru za socijalnu skrb Pula godišnje posvoji od jednog do tri djeteta. Ova je brojka već niz godina konstantna. Istina je da na godišnjoj razini ima više djece koja imaju zadovoljene preduvjete za posvojenje, no radi se uglavnom o djeci starije dobi ili djeci s razvojnim poteškoćama.
Posvojitelji uglavnom žele zdravo dijete do treće godine života. Rjeđe se odlučuju posvojiti dijete starije dobi, više braće i sestara (posebice troje), dijete koje ima razvojne teškoće bez obzira na dob ili dijete romskog podrijetla, navodi Kristina Pauro.
Preporuka je da se djeca mlađa od sedam godina ne smještaju u ustanove socijalne skrbi, već u udomiteljske obitelji, no zbog hitnoće i nedostatka udomiteljskih obitelji događa se da djecu privremeno smještaju u dječje domove do pronalaženja udomitelja, posvojenja ili vraćanja u obitelj. (Jasna ORLIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU