ZAGREB
Sučeljavanje predsjedničkih kandidata na HRT-u
(Hina/EPA)
Jedanaest predsjedničkih kandidata sučelilo se u utorak u dvoipolsatnoj emisiji koju je organizirala Hrvatska radiotelevizija (HRT).
Aktualna predsjednica Republike i kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović ustvrdila je kako je u proteklih pet godina bila glas građana i ostvarila obećano, maknula Hrvatsku iz "regiona", te nametnula pitanje demografije.
Nudim vam rad i marljivost, umjesto nerada, rast umjesto nazadovanja, nudim vam zajedništvo, nikad više "mi ili oni", nego Hrvatska za sve, jednakih mogućnosti, rekla je Grabar-Kitarović.
Zoran Milanović (SDP) biračima poručuje da će kao predsjednik vratiti dignitet i pristojnost dužnosti predsjednika, ne traži veće ovlasti. Tu sam da služim, tražim vaše povjerenje, kazao je.
Nezavisni Miroslav Škoro nudi pak korjenite promjene, traži povećanje ovlasti predsjednika države, žali se da njegovi promatrači ne dobivaju akreditacije, pa "sve miriše na krađu".
"Nudim osmi padež - kome koliko, pozivam sve mrtve da glasuju za mene", rekao je nezavisni Dario Juričan, koji na izborima nastupa pod geslom "Korupcija svima, a ne samo njima".
Nestali i Srbija
"Apsolutno ću inzistirati na pronalasku nestalih, a glede Srbije i njenog članstva u EU Hrvatska će inzistirati na ispunjenju svih kriterija, prije svega zbog same Srbije da se suoči sa svojom prošlošću", rekla je Grabar-Kitarović.
Milanović kaže da Srbiju ne treba blokirati, a za razliku od nezavisnog Mislava Kolakušića, koji drži da o Hrvatskoj ne ovisi ulazak Srbije u EU, smatra da Hrvatska o tome ipak može odlučivati.
"Naši interesi nisu takvi da bismo ikome prijetili", rekao je Milanović dodajući da treba razlikovati "beogradsku čaršiju" i Aleksandra Vučića od Srbije.
Škoro smatra da se moglo napraviti više po pitanju nestalih, prozvao je Grabar-Kitarović što nije poduzela više za vrijeme posjeta Aleksandra Vučića Hrvatskoj.
Anto Đapić (DESNO) kaže da Srbija nikad neće ispuniti zahtjeve o nestalima jer bi tako priznala svoju agresiju, smatra da bi se o njenom ulasku u EU narod trebao izjasniti na referndumu.
Predsjednički kandidati imali su različita viđenja migrantske politike i uloge vojske i policije.
NATO i korupcija
Postoje razlike između azilanata i ilegalnih migranata, policija radi sjajan posao, kaže Grabar-Kitarović. Primjenjujmo zakone, za mjesec dana nećemo imati pokušaje ilegalnih prelazaka, dodaje Kolakušić. Je li itko razmišljao što bi vojska radila na granici, pita Milanović i hvali politiku svoje vlade u migrantskom valu 2015., dok Škoro poručuje da je granica svetinja, "nije švicarski sir".
Glede NATO-a Kolakušić kaže da je on mrtav, nužno je stvoriti vojsku EU-a koju bi činile sve članice. Katarina Peović (RF) tvrdi da se ulaskom u NATO Hrvatska otvara za terorističke napade, a Ivan Pernar (SIP) dodaje da je to zločinačka organizacija koja je poubijala milijune diljem svijeta.
Kad je riječ o borbi protiv korupcije, Milanović kaže da predsjednik može predložiti predsjednika Vrhovnog suda, tu treba postaviti nepokolebljivu i nepotkupljivu osobu, a predsjednik mora paziti s kim se druži.
Da bi se mogli boriti protiv korupcije, treba mijenjati Ustav, stvoriti novu državnu antikorupcijsku poreznu agenciju, kaže Kolakušić.
Grabar-Kitarović navodi da se godinama bori s korupcijom u SOA-i i drugim službama, da je vrijeme da se zaposle mladi ljudi koji nisu korumpirani.
Nezavisni Dario Juričan tvrdi da je korupcija prirodno stanje ove države, da ju je uveo Franjo Tuđman te da je on nastavljač njegovog djela.
"Želim da korupcija bude dostupna svima, ja sam kriminalac, želim da kriminal napokon dođe na Pantovčak. Jedini mi je protukandidat Milan Bandić koji ovdje ima dva 'žetončića', Kolindu koja bi ga pomilovala i Škoru kojem je darovao kućicu na Adventu", izjavio je Juričan.
BIH i ćirilica
Na pitanju o politici prema Bosni i Hercegovini Milanović je poručio kako nikada tamo nije išao po glasove i novac, pa neće ni sada, ali će biti uz naše ljude, a Škoro je istaknuo da se prema Hrvatima u BiH ne treba odnositi tutorski nego partnerski.
Grabar-Kitarović ustvrdila je kako oni koji tvrde da su Hrvati u BiH glasačka mašinerija duboko ih vrijeđa, a Kolakušić je stavio naglasak na gospodarske odnose. Đapić smatra da se pitanje Hrvata u BiH može riješiti formiranjem hrvatske republike u BiH.
Kada je riječ o ćirilici u Vukovaru Milanović kaže da je to pitanje vladavine prava ustvrdivši kako je ta tema idealna za trgovce mržnjom. I Kolakušić drži da je kod ćirilice riječ o poštivanju zakona, dok Grabar-Kitarović smatra da prvo treba riješiti ratne zločine, a onda razgovarati o ćiriličnim pločama.
Škoro kaže da kada njegov prijatelj, bivši hrvatski vojnik srpske nacionalnosti, kaže da tamo trebaju biti ploče onda neka se postave, a do tada ne.
Iako je HRT-ova dvoipolsatna emisija imala strogo zadani format, nije nedostajalo prozivki.
Peović je u dva navrata prozvala Škoru zbog najave da bi pomilovao Tomislava Merčepa. Sram me što stojim u istoj prostoriji sa čovjekom koji je izjavio da bi pomilovao ratnog zločinca, rekla je, a Škoro joj uzvratio da bi ga pomilovao iz čisto humanih razloga jer je lošeg zdravstvenog stanja.
Đapić je pak ustvrdio kako je predsjednički kandidat, koji je 90-ih bio vojni obveznik, morao je biti sudionik Domovinskog rata.
Čitanje iz bilježnice
Dean Kovač (HSLS) prozvao je protukandidate zbog "šalabahtera". "Predsjednica ste, a čitate iz bilježnice, zar vam nije neugodno", pitao je Grabar-Kitarović koja je vodila bilješke.
Aktualnu predsjednicu nezavisna Dalija Orešković prozvala je da je degradirala, obezvrijedila i osramotila funkciju na kojoj je bila.
Na spomen inicijative Triju mora Milanović je spočitnuo Grabar-Kitarović da nas je uvela u najregresivnije društvo s tom inicijativom. "Imao sam čast govoriti na ulasku Hrvatske u EU, bio sam po sastancima, gost u rezidencijama lidera, mislio sam da smo tada ušli u EU, ali sada saznajem da je predsjednica uvela Hrvatsku u Srednju Europu. Tri mora završavaju na Crnom moru, dakle na Balkanu, to nije Srednja Europa", kazao je.
Grabar-Kitarović je pak na prozivke protukandidata poručila da ona nije članica HDZ-a, da ju je HDZ kandidirao ali traži glasove svih birača.
Na svjetonazorskim pitanjima odgovori su ovisili o političkoj orijentaciji kandidata pa je tako o pobačaju Milanović kazao da je to pravo žena na izbor, Škoro da je protiv ali da bi zabrana bila protustavna, a Grabar-Kitarović kako smatra da život počinje začećem, ali da nije za zabranu pobačaja jer to ne bi riješilo stvari, već izazvalo još više problema.
Kolakušić pak smatra da svjetonazorska pitanja nemaju nikakve veze s funkcijom predsjednika Hrvatske.
Slični odgovori bili su i o vjeronauku u školama . "Samo dvije zemlje u Europi nemaju neki oblik vjerske izobrazbe, Francuska i Slovenija", kazala je Grabar Kitarović. Milanović vidi vjeronauk isključivo kao izborni predmet u školama , dok se Juričan zalažio da "korupcija postane religija".
O seksualnoj orijentaciji Škoro smatra da je to privatna stvar i da ne treba s tim mahati, dok bi sudjelovao na "Hodu za život". Grabar-Kitarović kazala je da sudjeluje samo u Koloni sjećanja naglasivši kako brine da ne povrijedi ničije osjećaje. Milanović je istaknuo da su njemački biskupi potvrdili da homosekualnost nije bolest.
O Titu i Tuđmanu, o ZDS
Grabar-Kitarović, Škoro i Đapić na pitanje Tuđman ili Tito, biraju Tuđmana. On je bio vođa, a poslije njega su bili poslovođe, rekao je Škoro. Milanović ističe kako su Radić, Broz, Krleža i Tuđman to što Hrvatska ima, bolje od toga nema.
Tita hvale Pernar i Peović, koja kaže da je Tuđman kršio ljudska prava, vodio zločinačku politiku u BiH, kriv je za pljačkašku pretvorbu i privatizaciju.
Kandidati su se podijelili i oko pozdrava "Za dom spremni", Peović kaže da je to pozdrav kao Heil Hitler, Škoro priznaje kako je to bio pozdrav fašističke NDH, ali i insignija na rukavima pripadnika HOS-a koji su pod tim pozdravom ginuli.
Na sličnom je tragu i Grabar-Kitarović, koja kaže da je to danas legalna insignija, te da u studiju ima predsjednika vlada koji su mogli to zabraniti, ali nisu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
