Nisu samo savez Nove ljevice, Radničke fronte, Možemo, OraH-a i zagrebačkih stranaka jedina opcija znatno ljevija od SDP-ovog Restarta koja se nudi biračima.

Koalicija stranaka Demokrati i Hrvatski laburisti koje vode bivši SDP-ov ministar rada dr. Mirando Mrsić i gradonačelnik Fužina David Bregovac, doduše, nije uočljiva na rejting listama, ali nema sumnje kako će se u narednih četrdesetak dana do izbora pokušati animirati ponajprije u sredinama gdje imaju djelatne stranačke organizacije 

Može li deseti saziv Hrvatskog sabora preko nekoliko zastupnika tvrde ili „čiste” ljevice pocrvenjeti? Prema posljednjim istraživanjima agencija za istraživanje javnog mnijenja Ipsos Puls koja provodi redovitu mjesečnu anketu Crobarometar za Novu TV, lijevi blok sakupljen od još nepotvrđene koalicije malih stranaka na razini cijele zemlje kao jedne izborne jedinice dobiva 2,6 posto glasova, dok pojedine druge stranke, neovisni političari i koalicije koja također stoje na lijevim temeljima također uzimaju nekoliko postotaka glasova. Rezultati anketnih istraživanja po pojedinim izbornim jedinicama – kojih je u Hrvatskoj deset, te po jedna u dijaspori i za pripadnike nacionalnih manjina – nisu još objelodanjeni iako je izvjesno kako ih velike i financijski situirane političke stranke provode za svoje potrebe.

Blok koji po popularnosti po posljednjem istraživanju stoji na 2,6 posto – a do jučer nije bio zabilježen na političkom semaforu – sastoji se od stranaka koje su trenutačno najaktivnije u prosvjedima zbog spore i loše sanacije katastrofalnog zagrebačkog potresa – dok su se u posljednjih godinu dana bavile prilikama u Uljaniku i slavonskobrodskom „Đuri Đakoviću” te gubitkom radnih mjesta u tvrtkama u trećoj, zagorskoj izbornoj jedinici. Lijevi blok danas sačinjavaju Nova ljevica, Možemo, OraH, Radnička fronta, Zagreb je naš! i Za grad i prema informacijama koje stižu iz tih stranaka može se očekivati da kandidiraju najpoznatija imena i najžešću kampanju povedu u zagrebačkim izbornim jedinicama te onima oko Zagreba, te u osmoj izbornoj jedinici gdje imaju ogranke i ljude na terenu. Naravno, zagrebačke stranke Za grad i Zagreb je naš! - čiji lider Tomislav Tomašević posljednjih dana dobiva znatnu medijsku pažnju – kandidirati će se u glavnom gradu, dok će Nova ljevica i Radnička fronta, uz Zagreb, pozornost posvetiti Splitu, Rijeci i Istarskoj županiji.

Skok na 2,6 posto za „crvenu koaliciju” uz istovremeno opadanje SDP-a (koji je na 24,9 posto rejting glasova) pokazuje kako se počelo buditi biračko tijelo koje želi glasati za klasičnu, tvrdu, crvenu ljevicu koja se žestoko bori za radnička prava, protiv liberalizma što ga zagovaraju Restart koalicija i HDZ te za vrijednosti antifašizma koje nisu deklarativne.

Zanimljivo je kako uspon tih stranaka ne znači mnogo za HDZ – njihov rejting od 28 posto ugrožavaju „mangupi iz vlastitih redova” - Domovinski pokret bivšeg HDZ-ova Miroslava Škore, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava te Mostovci koji okupljaju znatno desniji izborni tim nego na parlamentarnim izborima 2015. i 2016. godine.

Naravno, nije samo savez Nove ljevice, Radničke fronte, Možemo, OraH-a i zagrebačkih stranaka – gdje su najpoznatija imena Dragan Markovina, Katarina Peović, Mate Kapović, Rada Borić, Tomislav Tomašević, Zorislav Antun Petrović i Krešimir Sučević-Međeral – jedina opcija znatno ljevija od SDP-ovog Restarta koja se nudi biračima.

Koalicija stranaka Demokrati i Hrvatski laburisti koje vode bivši SDP-ov ministar rada Mirando Mrsić i gradonačelnik Fužina David Bregovac, doduše, nije uočljiva na rejting listama, ali nema sumnje kako će se u narednih četrdesetak dana do izbora pokušati animirati ponajprije u sredinama gdje imaju djelatne stranačke organizacije.

U osmoj izbornoj jedinici gdje je izbornu agitaciju recentno započeo predsjednik Demokrata Mirando Mrsić, ta bi koalicija izbornu sreću mogla potražiti u sedmoj izbornoj jedinici   iz koje dolazi sadašnji predsjednik Hrvatskih laburista, kao i u izbornim jedinicama gdje su nekad dobivali zastupnike – u Međimurju i Zagrebu.

Demokrate u Istri vodi bivša SDP-ovka Maja Šarić, a iz Bernardićeve stranke dolazi i tajnik Serđo Popović te drugi SDP-ovi nezadovoljnici koji će učiniti sve da otmu glasove bivšoj stranci i pošalju u Hrvatski sabor svog zastupnika koji će predstavljati čvrstu istarsku ljevicu. Ne treba zaboraviti ni kako je članica i bivša predsjednica Hrvatskih laburista Labinjanka Nansi Tireli političarka s ugledom u Istri.

Dakle, koalicija koja danas izgleda marginalno mogla konkurenciji u SDP-u, ali i u IDS-u u osmoj izbornoj jedinici uzeti nekoliko postotaka glasova. Pribroji li se tome i rezultat drugog, jačeg lijevog bloka, ne bi trebalo začuditi na prvi predstavnik „tvrde” ljevice u Hrvatski sabor dospije iz osme izborne jedinice – ili da te glasove d'Hondtovo zakonsko pravilo dodijeli listi koja će u ovoj izbornoj jedinici biti prevladavajuća.

Politički analitičari posljednjih dana naglašavaju kako bi još jedna nova stranačka lista – Stranka s imenom i prezimenom – mogla pomrsiti račune na lijevoj strani političke arene. Ta nova stranka zvučnih imena koju predvodi ex-Mostovac Ivan Kovačić trenutačno ne prezentira političare koji bi se mogli smatrati zagovornicima čvrste ljevice, ali nije nemoguće da se netko od njih pojavi i na listi Stranke s imenom i prezimenom. Naime, sam Kovačić slovio je kao lijevo krilo Mosta ali on ne izlazi na izbore, no možda su za kandidaturu zainteresirani gradonačelnik Primoštena Stipe Petrina ili neki drugi lijevo orijentirani političar koji još nije pronašao stranku za kandidaturu. Lijeve glasove mogla bi uzeti i Dalija Orešković iako je ona, ocjenjujemo li svjetonazor po dosadašnjim javnim istupima, zagovornica liberalnih ideja ili lijevo liberalnog centra.

Posljednja istraživanja pokazuju kako politički blok klasične, crveno-zelene ljevice kako bi mogli opisati koaliranje Radničke fronte, Nove ljevice i OraH-a, dobiva veću popularnost od stranaka koje su do jučer sjedile ne samo u Hrvatskom saboru, nego i u Vladi. Njihovih 2,6 posto na razini Hrvatske – iako je posve jasno da su bolje pozicionirani u nekoliko izbornih jedinica – znatno je više od stranaka koje dobivaju manje od jedan posto i još su uvijek dio vladajuće većine – poput Stranke rada i solidarnosti Milana Bandića, Hrvatske narodne stranke Predraga Štromara, HDSSB-a Branimira Glavaša ili HSLS-a koji sa samo 0,4 posto izgleda da ide u savez s HDZ-om.

Trenutačni redoslijed stranaka i koalicija pokazuje kako se crveni lijevi blok koji još nije potpisao međusobnu koaliciju s 2,6 posto došao na peto mjesto po političkoj snazi. Tri stranke i koalicije prelaze izborni prag – HDZ, Restart i Domovinski pokret – Most je na rubu prelaska i vjerojatno će dobiti zastupnike u dalmatinskim izbornim jedinicama, dok „crveni” imaju šanse koje se mogu, ali i ne moraju ostvariti.

Ključne će biti poruke koje će se čuti u službenoj izbornoj kampanji koja započinje 17. lipnja, izborni programi i poznati i svjetonazorno jasni kandidati koje će stranke kandidirati. U Zagrebu je jasno kako će se program zasnivati na kritici i Andreja Plenkovića i Milana Bandića na nedonošenju Zakona o obnovi Zagreba, dok će se u drugim djelovima zemlje morati „izvlačiti” druge teme za kampanju. U Istri i Puli svakako će biti podsjećanja na Uljanik i njegovu poslovnu propast, dok bi univerzalne teme i za ljevicu mogle biti teritorijalni preustroj Hrvatske te zakonska regulativa koja će odrediti rad trgovina nedjeljom. Kao teme mogu se nametnuti i promjene Zakona o radu koje predlaže Hrvatska udruga poslodavaca i poruke nove Glasa poduzetnika za koje se često smatra da su usmjerene protiv radništva. Raspodjela državne potpore poduzećima zbog korona krize koje su ostvarile i podijelile dividentu također može postati „skliska” predizborna tema.

Uspon klasične, radničke ljevice koje se primijećuje u hrvatskoj političkoj areni za mnoge je neočekivan, ali logičan u situaciji kada je SDP kao socijaldemokratska stranka sklopio koaliciju s interesnim, liberalnim i pučkim strankama – ostavivši lijevim političarima i aktivistima slobodan teren za osvajanje izbornih bodova.

Povezane vijesti

• Nema izbornih poruka i slogana u sabornici
• Suverenisti zajednički na parlamentarne izbore, očekuju 15-ak zastupnika
• Mrsić i Orešković: Borba protiv korupcije počinje na izborima