Škoro položio vijenac u Gračanima za žrtve komunističkih zločina

(Hina/EPA)

Izaslanstvo Domovinskog pokreta s predsjednikom Miroslavom Škorom na čelu položilo je u ponedjeljak vijenac i odalo počast žrtvama komunizma kod spomenika uz crkvu sv. Mihaela u Gračanima u povodu svibanjske obljetnice njihova stradanja i 40. godišnjice smrti Josipa Broza Tita.

Škoro je najavio je da će se zauzimati za "pravo na izbor Hrvata na drugačiju hrvatsku državu u kojoj će se poštovati i komemorirati sve žrtve" te će inzistirati da Hrvatski sabor "po hitnom postupku usvoji rezolucije Vijeća Europe (VE) i Europskog parlamenta (EP) u kojima se izjednačavaju komunistički i nacistički zločini da u tome duhu i tako brzo konačno hrvatski narod može naprijed s pogledom u budućnost jer to je ono što ga zanima".

Istaknuo je da je za njih nulta točka Domovinski rat te je poručio kako oni "neće sudjelovati u njihovim igrama na današnji dan kada neki obilježavaju, a možda i slave, godišnjicu Titove smrti ", za kojeg je rekao da je "bio diktator pod čijim su režimom učinjeni strašni zločini koji nisu ispitani".

"Zalagat ćemo se da se svi zločni svih totalitarnih režima kroz poršlost znanstveno i utemeljeno obrade da bismo neometano mogli ići u budućnost", poručio je Škoro.

Ekshumirano 300 žrtava, samo dio od više tisuća žrtava još neistraženih grobišta

Predsjednik Bloka za Hrvatsku i saborski zastupnik Zlatko Hasanebegović rekao je kako je obljetnica smrti doživotnoga jugoslavenskog diktatora Tita prigoda da se baš na tome mjestu prisjete zločinačke protuhrvatske i protudemokratske naravi jugoslavenskoga komunizma. "Ovdje su pokopani ekshumirani ostaci 300 žrtava, samo dio od više tisuća žrtava još neistraženih koji se nalaze po različitim grobištima", rekao je.

U Zagrebu ima više stotina grobišta žrtava koje su jugoslavenski komunisti u svibnju 1945. izvansudski smaknuli na najgrozomornije načine koje ljudski um može pojmiti, upozorio je Hasanbegović. Ovdje je pokopano 300 žrtava prema nalazima mjerodavnih državnih tijela, 60 malodobnika, uključujuči i one mlađe od 13 godina i žene, dodao je navodeći kako su prema stručnim nalazima ti ljudi smaknuti hicima u glavu iz neposredne blizine ili tupim predmetima.

"Nažalost, zloduh komunizma i titoizma još uvijek lebdi nad hrvatskim narodom i tome smo svjedoci i proteklih dana, i upravo je taj zloduh jedini izvor raskola i ideoloških podjela u hrvatskom narodu", rekao je, uz ostalo, Hasanbegović.

Hrvatski branitelj Stipo Mlinarić Ćipe rekao je kako je kako su tu dovedeni i ubijeni ranjenici zagrebačke bolnice Brestovca u svibnju 1945. te da se, nažalost, pod istim znakovljem crvene petokrake to dogodilo u Vukovaru 1991., na Ovčari, gdje je ubijen i njegov brat. "Ubijeni i zakopani u jame, kako ovdje, tako i tamo", podsjetio je.

Hrvatski branitelji iz 1991. ne bi trebali biti predmet razdora

Škoro je novinarima odgovorio kako nije dovoljno znanstveno istražen arhiv jer to nije bilo moguće u jednoumlju. Dodao je da u suvremenoj hrvatskoj državi nema tako velikog interesa, a tu je još činjenica da je naša arhivska građa u Beogradu. Nada se da će ona biti vraćena kako bi se moglo utemeljeno razgovarati o prošlosti i poduzeti sve potrebne radnje u skladu s rezolucijama VE i EP te odlukom, kako je rekao, "Kusićeve komisije".

Sve ono drugo, poručio je, što asocira na bilo koju vrstu totalitarizma treba regulirati zakonom.

Na pitanje hoće li kada dođe na vlast zakonski regulirati uporabu petokrake i pozdrava "Za dom spremni", Škoro je odgovorio da treba postupati u skladu sa spomenutim rezolucijama VE i EP. "Sve ono što su drugi učinili, napravit ćemo i mi", poručio je.

Istaknuo je kako je ta komisija vrlo jasno rekla da u situacijama kada se komemorira pripadnike HOS-a taj pozdrav uvažava zbog činjenice da je dobio drugu konotaciju u vrijeme Domovinskog rata. Ne treba, dodao je, stavljati znak jednakosti između tog pozdrava 1941. i 1991. jer za pozdrav 'Za dom spremni' iz 1941. znamo kome je pripadao i što je značio.

Hrvatski branitelji iz 1991. ne bi trebali biti predmet razdora jer je znakovlje HOS-a postalo legalno odlukom bivšeg premijera Račana, a aktualni predsjednik Milanović je "pljeskao zastavi HOS-a" na vojnom mimohodu 2015. Nije potrebno raditi nikakve razdore, ne želimo u njima sudjelovati, poručio je, među ostalim, Škoro.