ZAGREB
Simpozij posvećen Papinoj enciklici Fratelli tutti na Kaptolu
(Hina/EPA)
Simpozij posvećen Papinoj enciklici Fratelli tutti, koja poziva na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo, otvoren je u četvrtak u Zagrebu u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka crkve Hrvatske biskupske konferencije.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić kazao je da papa Franjo tom enciklikom otvara nove putove dijaloga, promičući bratstvo i socijalno prijateljstvo.
Papa u njoj progovara o univerzalnoj dimenziji bratske ljubavi i njezinoj otvorenosti svima, rekao je kardinal Bozanić i pozvao na dijalog sa svim ljudima dobre volje te da po želji i nakani pape Franje taj san ne ostane samo na riječima.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua rekao je da enciklika polazi od svijesti o zajedničkoj pripadnosti ljudskoj obitelji svake osobe, sve braće i sestara, "jer smo djeca jednog Stvoritelja".
Ništa poput pandemije nije nas moglo toliko okupiti i učiniti da shvatimo da je čovječanstvo jedno i da su granice iscrtane u vladinim uredima krhkije nego što mislimo i želimo, istaknuo je.
U tom smislu, dodao je nadbiskup Lingua, sveopće bratstvo nije toliko cilj koji treba postići, već je polazna točka. "Mi smo već braća i sestre od samog početka, jer imamo istog Oca koji je na nebu i koji nas je stvorio, a zajednički cilj mora biti traženje načina, putova kako bi ova stvarnost postala vidljiva i pokazala da smo doista braća i sestre", poručio je.
Predsjednik Upravnog Vijeća Centra za socijalni nauk i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić ocijenio je da je prošlogodišnja Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu sestra prethodne Papine enciklike Laudato si’.
Enciklike s jedne strane dokumentiraju dubinu lomova koji razdiru čovječanstvo, no istodobno osluškuju vapaj siromaha i zemlje te prepoznaju sjeme nade i budućnosti kojemu Duh daje da niče i danas, kazao je nadbiskup Hranić.
Izrazio je uvjerenje da će skup i predviđeni zbornik s tekstovima predavača pridonijeti popularizaciji sadržaja enciklike Fratelli tutti i rastu u svijesti da su svi ljudi braća i sestre bez razlika na kulturu, vjeru i rasu kojoj pripadaju.
Pročelnik Centra za socijalni nauk Stjepan Baloban naveo je da papa Franjo na svoj specifičan način poziva na promjene u svijetu u kojem je sve više prisutno nasilje, sukobi, pojedinačni i skupni interesi, nejednakosti i nepravedni gospodarski odnosi koji su često uzrokom ratova čije su posljedice također rijeke migranata ne samo na granicama Europske unije.
Papa ne želi samo analizirati i konstatirati trenutno stanje, nego pritom poziva na promjene, na prvi pogled utopijski, svjestan da je to možda jedini način kako probuditi suvremenog čovjeka na potrebne promjene, kazao je Baloban.
Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić rekao je da je pastirska otvorenost i briga pape Franje, ponajprije za siromašne i inzistiranje na središnjem mjestu milosrđa, tek neki od brojnih značajki njegovog pontifikata koji ukazuju na činjenicu da je on duboko usidren u duhu i nauku Drugog vatikanskog koncila.
Ako pojednostavimo stvari mogli bismo dobiti vrlo jednostavne odgovore na sljedeća pitanja: Zašto papa Franjo govori o brizi za okoliš i o klimatskoj krizi? Jer je zemlja ‘sestra koja jeca’ i jer su ovim krizama najviše pogođeni upravo siromasi, istaknuo je Tanjić.
"Zašto papa Franjo vrlo snažno kritizira korupciju nazivajući je ‘gnojnom ranom društva'? Upravo zato što ona uništava planove slabih i gazi najsiromašnije. Zašto papa Franjo mnogo govori i čini u zaštiti migranata te zašto za svoj prvi odlazak van Rima izabire Lampedusu? Jer su mu na srcu siromasi, obespravljeni, marginalizirani, oni koji su na rubu društva", poručio je.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
